U sklopu velikog ‘čišćenja‘ lažnih osiguranika, na biro stiže još 100.000 ljudi! Tko ne bude tražio posao preko HZZ-a, gubi zdravstveno...

Sve nezaposlene osobe koje nisu prijavljene na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) mogle bi ostati bez zdravstvenog osiguranja. Naime, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), u sklopu čišćenja registra i rješavanja "lažnih" osiguranika, priprema zakonske izmjene kojima će, 20-ak godina od njezina ukidanja, vratiti odredbu po kojoj nezaposlena osoba stječe zdravstveno osiguranje samo ako je prijavljena na burzu, piše Jutarnji.

To pak znači da bi se, prema grubim računicama, u narednom razdoblju na HZZ moglo prijaviti još 100.000 ljudi, nezaposlenih koji ne traže posao preko burze, jer će u protivnom ostati bez zdravstvenoga. Broj nezaposlenih na burzi u tom bi se slučaju udvostručio: prema podacima HZZ-a, u srijedu je na burzi ukupno bilo 129.459 osoba.

Socijalna skala

HZZO je već potpisao ugovor o informatičkoj povezanosti s burzom rada kako bi mogao automatski kontrolirati tko je, a tko nije prijavljen na burzi, a takve ugovore ima i s MUP-om i Poreznom upravom. Svrha je očistiti registar osiguranika od oko 300.000 ljudi, za koliko ih se procjenjuje da nemaju pravo na hrvatsko zdravstveno.

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u čijoj je nadležnosti HZZ koji bi se mogao suočiti s dvostruko većim brojem klijenata, potvrđuju da je osnovana radna skupina koja će se baviti ovom tematikom, ali odgovaraju da će odgovore na konkretna pitanja - što će za Hrvatsku značiti takav skok u broju nezaposlenih, hoće li morati zaposliti dodatne radnike u HZZ-u, ima li smisla nekoga tko ne želi naći posao tjerati da se redovito javlja na burzu, ide na radionice i sastanke s referentom - moći dati tek nakon održavanja uvodnog sastanaka.

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu smatra da HZZO treba riješiti status osiguranika koji su nezaposleni i po toj osnovi imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje, ali ne na ovaj način.

- Vraćanje nezaposlenih koji zapravo ne traže posao na burzu je najjednostavnije rješenje, ali smatram da se taj problem treba riješiti na neki drugi način. Naime, prije 20 godina je takvo pravilo ukinuto kako se ljudi na burzu ne bi prijavljivali samo radi zdravstvenog. Tada je znatno i pao broj nezaposlenih. Ipak, tada su ti brojevi bili znatno viši nego danas, tako da stotinjak tisuća više na burzi vjerojatno ne bi predstavljalo politički problem - kaže Nestić. No upozorava da bi to radilo probleme samom HZZ-u jer bi referenti trećinu radnog vremena provodili s ljudima koji ne traže posao.

- Smatram da se ova situacija može riješiti drukčije. Trebalo bi se omogućiti nezaposlenima, koji ne žele biti zaposleni, da sami uplaćuju zdravstveno osiguranje. Ako uzmemo banalan primjer iznajmljivača apartmana, koji nije zaposlen, ali ima prihode, on ne bi trebao imati besplatno zdravstveno, već ga sam uplaćivati - smatra Nestić i dodaje da bi trebalo napraviti socijalnu skalu. Također, važno je da ljudi koji rade vani i imaju zdravstveno osiguranje u drugoj zemlji ne troše naše zdravstveno koje ne uplaćuju.

No, za brisanje nezaposlenih koji nisu na burzi potrebno je promijeniti odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju. Kako doznajemo, trenutno se razmišlja hoće li se ići u žurne izmjene ili će se čekati kraj godine i cjelovite zakonske izmjene.

U HZZO-u nam neslužbeno objašnjavaju kako bi obvezna prijava na burzu dobrim dijelom bila i mjera protiv rada na crno jer bi obvezom da se javljaju na burzu i prihvaćaju ponuđene poslove - a u suprotnom ostaju bez prava za ostanak na burzi, a time i zdravstvenog osiguranja - one koji rade nelegalno snažno motivirali da legaliziraju posao.

Uvođenje reda

Davorko Vidović, nekadašnji ministar rada i socijalne skrbi iz Račanove Vlade, početkom 2000-ih godina bio je taj koji je razdvojio zdravstveno osiguranje od obvezne prijave na burzi.

- U to vrijeme imali smo oko 400 tisuća nezaposlenih i cilj je bio i da se maksimalno rastereti burza te ustanovi koliko je od tih ljudi stvarno nezaposlenih u smislu da aktivno žele naći posao. Do kraja mandata imali smo oko 160 tisuća nezaposlenih, ali ne mogu reći da je to bilo samo zbog ove mjere, jer smo imali rast BDP-a za 5,7 posto - kaže Vidović. Smatra da se ne bi trebalo ići u ovakvu izmjenu zakona i vraćati se na staro. Naravno da se, kaže Vidović, treba uvesti red, ali jako je važno ne naštetiti nekome tko ima pravo.

- Imamo i puno sezonaca koji rade nekoliko mjeseci, s njima bi mogao biti problem. Naravno, jasno je da imamo i dosta ljudi koji žive u BiH, a koriste zdravstvo u Hrvatskoj. Reda treba biti, ali treba ga pametno uvesti i promišljeno napraviti modele po kojima će se to izvesti. Smatram da osnovno zdravstveno osiguranje trebaju imati svi, ipak je zdravlje zajamčeno i Ustavom, a hoće li se plaćati nadstandard, to su druga pitanja - kaže Vidović.

U Ministarstvu rada ministra Josipa Aladrovića ističu da je u interesu nezaposlene osobe, one koja želi naći posao, da se vodi u evidenciji HZZ-a, koji provodi mjere aktivne politike zapošljavanja radi poticanja zapošljavanja, samozapošljavanja te obrazovanja nezaposlenih osoba.

- Temeljna zadaća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao javne ustanove, jest posredovanje pri zapošljavanju, u kojem smislu je Zavod dužan osigurati svim svojim korisnicima stručnu pomoć i podršku, što će učiniti i u ovom slučaju u okviru kapaciteta kojima raspolaže - kažu iz Ministarstva, ali ne kažu što s onima koji posao ne traže.