Dok brojni hrvatski građani žive na rubu siromaštva, velike količine hrane, voća i povrća završavaju u smeću, premda su zdravstveno ispravni za ljudsku potrošnju, prenosi Slobodna.
Rat u Ukrajini i enormna poskupljenja osnovnih životnih namirnica čine socijalnu sliku još lošijom, a uz domaće ljude na granici siromaštva svakodnevno nam pristižu i izbjeglice iz ratom pogođenih područja koji su također potrebni humanitarne pomoći, pa i donirane hrane.
U takvim okolnostima iznova se aktualizira pitanje posredovanja u doniranju hrane pa u konačnici i pitanje osnivanja banke hrane za koju već postoje razrađeni projekti na državnoj razini. Ministarstvo poljoprivrede ovih je dana uputilo u e-savjetovanje prijedlog programa potpore za infrastukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane u svrhu jačanja kapaciteta za prihvat, skladištenje i podjelu donirane hrane.
Potpora se može iskoristiti za uređenje skladišnog prostora te nabavu skladišne opreme i namještaja, rashladnih uređaja, opreme za čuvanje hrane, viličara, vozila, rashladnih vozila i informatičke opreme.
Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, tijekom svibnja i lipnja 2017. godine, provelo istraživanje o doniranju hrane u Republici Hrvatskoj. Rezultati tog istraživanja pokazali su da viškovi hrane postoje te da nastaju duž cijelog prehrambenog lanca te da bi poticaj za doniranje hrane, među ostalim, moglo biti adekvatno povezivanje donatora i posrednika u lancu doniranja hrane, kako doznaje Slobodna.
SUSTAV ZA DONIRANJE
Stoga je Ministarstvo poljoprivrede izradilo IT sustav za doniranje hrane kao virtualno centralno mjesto za distribuciju i koordinaciju donirane hrane. Ideja je bila povezati donatore i posrednike preko IT sustava u koji bi donatori mogli prijaviti hranu koju žele donirati te se povezati s posrednicima koji su relativno blizu i imaju transportne i skladišne kapacitete, pri čemu bi se svakako vodilo računa o potrebama krajnjih primatelja koje opskrbljuje posrednik.
Prednosti ovakvog sustava uključuju: manje opterećenje donatora, lakšu komunikaciju između donatora i posrednika, centralno upravljanje, usklađenost ponude i potreba, pokrivenost perifernih dijelova RH te transparentnu podjelu donacija.
- Banka hrane je dobro zamišljen projekt, ali za neku bogatu zemlju, ne za Republiku Hrvatsku. Kod nas su skladišta potpuno prazna, doslovno je propuh u skladištima, kad govorimo o propadanju hrane, onda pri tome mislim na hranu iz trgovačkih centara jer građani ne bacaju hranu. Bijeda i sirotinja nema dovoljno hrane da bi je pojela, a kamoli bacila - ističe Štefica Čučuk, predsjednica Udruge “Rijeka ljubavi” iz Osijeka.
Nažalost, trgovački lanci nemaju sluha za donacije hrane. Evo, kod nas u Osijeku samo nam jedan trgovački lanac donira hranu, dok svi ostali to ne rade. Ja ne znam o čemu se tu radi. Možda hranu pred istekom roka vraćaju u svoje matične zemlje ili je pak preprodaju pa se takva hrana kupuje po raznim diskontima. “Rijeka ljubavi” brine se za 3500 članova obitelji koji su u socijalnoj potrebi, a očekuje se da će taj broj biti i veći nakon najnovijih poskupljenja i krize koja nam slijedi.
‘RIJEKA LJUBAVI’ IZ OSIJEKA
Naš kombi svakodnevno obilazi trgovine tog trgovačkog lanca koji nam donira hranu, a koja je pred istekom roka i poslije se dijeli našim korisnicima u “paketu života” za mjesec dana. I ostali trgovački lanci trebali bi donirati hranu pred istekom roka. Oni stvaraju profit, ekstrazaradu i nešto bi trebali vratiti ovoj siromašnoj zajednici pa barem kroz donacije hrane pred istekom roka siromašnim građanima - rezolutna je Štefica Čučak.
U splitskoj udruzi Most, koja je također registrirani posrednik u lancu doniranja hrane, ističu da je posljednjih mjesec dana za petnaest do dvadeset posto povećan broj korisnika socijalne samoposluge te da je u prihvatilištu troje novih korisnika. Namjeravaju se javiti na program potpore za infrastukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane koji je raspisalo Ministarstvo poljoprivrede, a dobivenim novcem planiraju kupiti kombi vozilo kojim bi se prevozili korisnici i donacije.
- Sve je više ljudi u socijalnoj potrebi, a udruga Most će se uključiti i oko zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine - kazao je Dado Lelas.
PUČKA KUHINJA U KNINU
Donacije hrane za sada su uglavnom pojedinačne, doniraju građani, škole i druge institucije, a nije zaživjela suradnja s trgovačkim centrima u smislu doniranja hrane pred istekom roka trajanja. Naime, udruga Most nema odgovarajućih prostora gdje bi se takva hrana mogla skladištiti, a problem je i kako takvu hranu distribuirati u vrlo kratkom roku.
Miroslav Petričević, zamjenik voditelja Caritasa župe svetog Ante u Kninu, kaže da njihova pučka kuhinja dnevno pripremi 90 toplih obroka. Osim toga, potrebitima se dijele i obiteljski paketi s hranom i higijenskim potrepštinama. Sve se temelji na pojedinačnim donacijama dobročinitelja, dok su izostale donacije trgovačkih centara, premda je projektom banke hrane bilo zamišljeno da će se roba pred istekom trajanja dijeliti posrednicima u lancu doniranja hrane.
- Takva hrana bi dobro došla za našu pučku kuhinju - ističe Petričević, koji očekuje povećanje broja korisnika nakon što se potroše zalihe koje ljudi imaju kod kuće. I tu nisu samo ugroženi socijalni slučajevi, već i oni koji rade, a imaju loša primanja.
Banka hrane trebala bi distribuirati i koordinirati viškove hrane. Koliko će to veliki trgovački centri ozbiljno shvatiti i koliko će im država izići u susret u smislu smanjenja birokracije prilikom doniranja hrane, ostaje vidjeti - zaključuje Petričević.