StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetmogućnosti su ograničene

U hrvatskim je školama trenutačno preko tisuću Ukrajinaca, prosvjetari su na mukama, niz je neodgovorenih pitanja, a Google Translate jedini je ‘spas‘

Piše Marijana Cvrtila
13. travnja 2022. - 11:49

Na jednom kraju stola jedan laptop, na drugome drugi i onda uključim Google Translate, upisujem rečenice na hrvatskom, a prijevod na ukrajinski projicira se na zidu pa djeca to nekako uspiju pratiti. Jednostavno, nema drugog načina.

U mojoj školi nitko ne zna ukrajinski ili ruski jezik, a i ćirilice kao pisma slabo se netko sjeća. Čekamo da počne pripremna nastava hrvatskog jezika za naše male Ukrajince, ali ravnateljica se muči kako to organizirati i koga zadužiti jer nemamo nikakvih materijala, pa sada naša profesorica hrvatskog jezika sama pokušava nešto sastaviti. U razredu imam dvoje učenika iz Ukrajine, vjerojatno će ih biti još, teško komuniciramo jer oni ne znaju ni engleski jezik, koji se kod njih ne uči u nižim razredima kao kod nas.

Upute MZO-a

Priča je to učiteljice razredne nastave iz jednog manjeg mjesta (podaci poznati redakciji) koja se, kao i brojni njezini kolege, jako angažirala oko uključivanja u nastavu malih učenika iz Ukrajine koji su, bježeći pred ratnim strahotama u svojoj zemlji, mirnu luku, barem zasad, pronašli u njezinu malom mjestu u kontinentalnom dijelu Hrvatske. U naše je vrtiće, osnovne i srednje škole, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), trenutačno uključeno 1040 djece pod privremenom zaštitom iz Ukrajine, i to u predškolske ustanove 88 djece, u osnovne škole 878, a u srednje škole 74 učenika.

Međutim, iako je MZO još 4. ožujka poslao školama upute kako uključiti male izbjeglice iz Ukrajine u naš odgojno-obrazovni sustav, praktični se dio, nažalost, pokazao teže provedivim. Ministarstvo je, naime, naložilo da se za tu djecu organizira pripremna nastava hrvatskog jezika u trajanju od 70 sati u školi u koju su upisani, da ih se istovremeno uključi u nastavu u svim predmetima prema njihovim mogućnostima i sposobnostima, da se vrednuje njihov rad i da im se na kraju školske godine – osiguraju zaključne ocjene i svjedodžba!

Nakon što završe s pripremnom nastavom hrvatskog jezika, stoji također u uputama Ministarstva, stručno povjerenstvo škole provjeravat će učenikovo znanje hrvatskog jezika pismenim i usmenim putem, a ako dijete ne zadovolji ni minimalne uvjete, morat će na dodatnih 70 sati učenja jezika.

Nedovoljno učitelja

U našim školama ne samo da nema dovoljno učitelja i nastavnika koji govore i razumiju ukrajinski ili ruski jezik, nego im problem predstavlja i to što nisu dobili nikakav nastavni materijal – papirnati ili elektronički – za izvođenje pripremne nastave hrvatskog jezika koji bi učiteljima bio od pomoći. Zasad su za taj posao najviše zaduženi učitelji i profesori hrvatskog jezika, ili drugih stranih jezika, negdje i učitelji razredne nastave, pa sada oni sami izrađuju materijale – počevši od onih za učenje latiničnog pisma i slova.

– Srećom, u školi imamo kolegicu, učiteljicu razredne nastave, koja je udana za Ukrajinca. Dakle, ona nije izvorni govornik, ali muž govori ukrajinski i ruski jezik pa joj je pomogao u pripremi materijala, a i njoj je lakše jer poznaje osnovne stvari iz ukrajinskog jezika.

Zabluda je da su ukrajinski i hrvatski jezik jako slični, jednako kao što je apsurdno očekivati da mi u školama preko noći postanemo govornici ukrajinskog jezika – kaže Danijel Domišljanović, ravnatelj Osnovne škole "Đurđevac" u Koprivničko-križevačkoj županiji, u koju se dosad uključio 21 mali učenik iz Ukrajine, a očekuju ih još. Iako su se angažirali svi, od škole do lokalne sredine, učenicima su za praćenje nastave osigurani i tableti i bilježnice i oprema za tjelesni, ravnatelj je više puta pokušao upozoriti resorno ministarstvo na probleme koji postoje u izvedbi nastave.

Nema materijala

– Čini se da se to olako shvaća. Onaj najvažniji, edukacijski dio, nepostojeći je. Nema materijala, a dobro bi došli i oni u obliku video-lekcija i sličnih materijala za online nastavu, ni preciznih uputa Ministarstva. Naši su nastavnici jako posvećeni toj djeci, ali pitam se kako će oni ocjenjivati njihova znanja iz geografije, fizike, kemije.

Prema našim informacijama, jedan dio tih učenika sudjeluje i u ukrajinskoj online nastavi. Čije i kakve će svjedodžbe dobiti na kraju ove školske godine? – niz je pitanja koje spominje ravnatelj Domišljanović, a na koja, kaže, zasad nije dobio odgovor.

Da su ovih dana zasuti nizom sličnih pitanja učitelja, svojih članova, potvrdila je u utorak Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja (SHU).

– Zatražili smo od Ministarstva znanosti i obrazovanja hitan sastanak jer ovih dana dobivamo puno poziva i e-mailova vezanih uz poučavanje naših malih učenika iz Ukrajine. Komunikacija s njima je otežana jer ne govore hrvatski jezik, u mnogim školama pripremna nastava još nije počela, sve se svelo na kreativnost i snalažljivost učitelja. Upute Ministarstva šture su i nedovoljne, a učiteljima treba pomoć sada, a ne u svibnju ili na kraju školske godine – ističe Sanja Šprem.

Sva ta pitanja uputili smo i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, iz kojega u iscrpnim pisanim odgovorima, uz ostalo, tvrde da su školama poslali upute o uključivanju raseljene djece iz Ukrajine u naš odgojno-obrazovni sustav, te dodatno precizniju odluku o provođenju pripremne nastave hrvatskog jezika kako bi se cijeli proces pojednostavnio i ubrzao.

Volonteri i udruge

Za izvođenje pripremne nastave hrvatskog jezika u školama angažirat će se učitelji i nastavnici koji inače mogu poučavati hrvatski jezik sukladno propisima, a u planu su i stručna usavršavanja za učitelje. Što se tiče eventualnih dodatnih zapošljavanja u školama osoba koje poznaju ukrajinski jezik, iz MZO-a odgovaraju:

– Ministarstvo znanosti i obrazovanja uspostavilo je bazu učitelja i nastavnika ukrajinskog jezika te drugih osoba, od volontera do udruga, koji su iskazali spremnost za bilo kakvu vrstu pomoći pri prihvatu učenika.

Također, održani su sastanci i s predstavnicima ukrajinske nacionalne manjine, čije nam je poznavanje ukrajinskog obrazovnog sustava uvelike pomoglo pri davanju smjernica odgojno-obrazovnim ustanovama. Zahtjevi za angažiranjem dodatnih osoba, od stručnih suradnika do prevoditelja, razmatraju se ovisno o potrebama pojedinih škola te će se po potrebi angažirati novi učitelji – najavljuju iz MZO-a, dodajući kako je sada najvažnije da se ti učenici što bezbolnije i lakše integriraju u naš obrazovni sustav.

Planiraju se i dodatne aktivnosti kako bi se pomoglo učenicima i učiteljima, primjerice, putem Agencije za odgoj i obrazovanje te Agencije za mobilnost i programe EU-a izrađene su publikacije, smjernice i priručnici, u planu su i stručna usavršavanja učitelja te izrada dodatnih materijala. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kažu, u stalnoj je komunikaciji i s drugim zemljama, razmjenjuju se iskustva i materijali na razini Europske unije, kao i usporedba kurikuluma i udžbenika koji se koriste u Ukrajini.

Kako će do svjedodžbi?

Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputili smo i upit na koji će se način uopće ocjenjivati ukrajinski đaci u našim školama te kako će im se osigurati dobivanje zaključnih ocjena i završnih svjedodžbi, što stoji u uputama.

– Procjena je stručnog tima i učitelja/nastavnika škole o tom procesu i individualnim mogućnostima učenika u svladavanju nastavnoga gradiva. Učitelji i nastavnici, kao stručne osobe, te stručni tim škole procjenjuju mogućnosti svakog pojedinog učenika i u skladu s tim uključuju učenika u cjelokupni nastavni proces ili samo u pripremnu nastavu hrvatskoga jezika. Važno je reći kako su pojedini učenici uključeni u online nastavu u Ukrajini te im se i u tom pogledu pruža maksimalna potpora – sve je što su o ovome rekli iz MZO-a.

Ukupno ih je 238

U predškolske i školske ustanove u Hrvatskoj trenutno je uključeno 1040 djece iz Ukrajine, a u vrtićima i školama iz četiriju dalmatinskih županija zasad ih je ukupno 238. Najviše ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ukupno 120 (predškolske ustanove 16, osnovna škola 97, srednja škola 7), u Zadarskoj županiji 73 (9 u vrtićima, 55 u osnovnim te 9 u srednjim školama), u Šibensko-kninskoj 24 (3 u vrtiću i 21 u osnovnoj školi) te u Dubrovačko-neretvanskoj 21 (svi u osnovnim školama).

02. svibanj 2024 07:12