Agencije su objavile da su u Velikoj Britaniji otkrivena dva slučaja Lassa groznice i to među putnicima koji su bili u Zapadnoj Africi. Službe u Engleskoj su podigle odmah alarm, pošto se radi o jako opasnoj bolesti.
'Nulti' europski pacijenti su izolirani i liječi ih se...
Naime, Lassa groznica je često smrtonosna infekcija arenavirusom koja se pojavljuje uglavnom u Africi. Može zahvatiti više organskih sustava, no pošteđuje CNS. Dijagnoza se postavlja serološkim pretragama i PCR–om. Liječi se IV ribavirinom.
Do izbijanja Lassa groznice dolazilo je u Nigeriji, Liberiji i Sierra Leoneu. Bolest je bila unesena u SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo. Rezervoar je Mastomys natalensis, štakor koji često živi u kućama u Africi. Većina slučajeva u ljudi je vjerojatno nastala zagađenjem hrane mokraćom glodavaca, no do prenošenja s čovjeka na čovjeka može doći putem mokraće, stolice, sline, povraćenog sadržaja ili krvi, navodi Medicinski priručnik.
Simptomi i znakovi
Inkubacija traje 5 do 16 dana. Simptomi započinju postupno napredujućom vrućicom, slabošću, malaksalošću i probavnim simptomima (npr. mučninom, povraćanjem, proljevom, disfagijom, bolovima u želucu); mogu se pojaviti simptomi i znakovi hepatitisa. U sljedeća 3 do 4 dana simptomi napreduju do prostracije s grloboljom, kašljem, bolovima u prsištu i povraćanjem. Grlobolja se pogoršava tijekom 1. tjedna; na tonzilama se može pojaviti sloj bijelog ili žutog eksudata, koji se često stapa u pseudomembranu. Šezdest do 80% bolesnika ima sistolički krvni tlak <90 mmHg, uz pulsne tlakove <20 mmHg, a moguća je i relativna bradikardija, javlja Slobodna Dalmacija.
U 10 do 30% bolesnika se pojavljuje oteknuće lica i vrata te edem spojnice. Bolesnici ponekad imaju tinitus, epistaksu, krvarenje iz zubnog mesa i mjesta vađenja krvi, makulopapularni osip, kašalj i omaglice. U 20% bolesnika dolazi do osjetno– živčanog gubitka sluha koji je često trajan. U bolesnika koji će se oporaviti dolazi do slabljenja simptoma; smrtno bolesni pacijenti često upadaju u šok, delirij, imaju hropce i pleuralni izljev, te ponekad generalizirane konvulzije. Katkad dolazi do perikarditisa. Težina bolesti se procjenjuje prema stupnju vrućice i razini transaminaza. Kasne su posljedice alopecija, iridociklitis i prolazna sljepoća.
Dijagnoza
Na Lassa groznicu se posumnja u bolesnika s mogućom izloženošću koji imaju virusne prodrome nakon kojih uslijedi neobjašnjiva bolest bilo kojeg organskog sustava osim CNS–a. Ako postoji sumnja, treba učiniti testove jetrene funkcije, pretragu mokraće, serološke pretrage te, po mogućnosti KKS. Proteinurija je česta i može biti obilna. Razina AST i ALT raste (10× > od normale), kao i razina LDH. Najbrža dijagnostička pretraga je PCR, premda je dijagnostički i dokaz ili Lassa IgM protutijela, ili 4–strukog porasta titra IgG protutijela utvrđenog indirektnom fluorescencijom. Premda se virus može uzgojiti u kulturi, kulture se rutinski ne izvode. Zbog opasnosti od infekcije, osobito u bolesnika s hemoragičnom groznicom, s kulturama se mora rukovati samo pod mjerama biološke sigurnosti 4. razine. RTG slika prsišta, učinjena ako se sumnja na zahvaćanje pluća, može pokazati bazalni pneumonitis i pleuralne izljeve.
Prognoza, liječenje i prevencija
Do oporavka ili smrti obično dolazi 7 do 31 dan (prosječno 12 do 15 dana) nakon početka simptoma. Do smrti dolazi u 16 do 45%. U trudnoći je bolest jako izražena. U trudnica ili žena koje su rodile prije mjesec dana smrtnost iznosi 50 do 92%. U većine trudnica dolazi do pobačaja, piše Slobodna Dalmacija.
Ribavirin može smanjiti smrtnost i do 10 puta ako se s primjenom započne unutar prvih 6 dana. Sve bolesnike s razinama AST–a ≥150 j./ ml treba liječiti IV ribavirinom u dozi od 30 mg/kg primijenjenoj odjednom, nakon čega se daje 16 mg/kg 4×/dan tijekom 4 dana, pa 8 mg/ kg 3×/dan idućih 7 dana. Vrlo teškim bolesnicima se kao dodatno liječenje može dati plazma protiv Lassa groznice. Nužno je potporno liječenje, uključujući ispravku količine tekućine i poremećaja elektrolita. Čini se da u zaraženih trudnica, osobito u 3. tromjesečju, evakuacija maternice smanjuje majčinski mortalitet.
Preporučuju se opće mjere predostrožnosti, dišna izolacija (uključujući zaštitne naočale, učinkovite maske, prostorije s negativnim tlakom i zračne respiratore s filtriranim pozitivnim tlakom), kao i nadzor nad kontaktima, navodi Medicinski priručnik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....