Da nije došla ova korona, u Malostonskom zaljevu bi imali drugu Vruju. Evo, pogledajte, koliko je terena "skršeno" tik uz more. Od mora do magistrale. Ima tu brat bratu trideset tisuća kvadrata - s tim su nas riječima dočekali Stonjani vidno uzbuđeni kad smo im rekli da smo došli istražiti što je s radovima na samom vršku Malostonskog zaljeva, a koje je prije dvije godine započeo Zvonimir Medvedović, piše Slobodna Dalmacija.
Kontroverzni poduzetnik bio je ministar u prvoj hrvatskoj Vladi, onoj Stipe Mesića, kao i u onoj Jože Manolića. Prvu lopatu, točnije prvu "kašiku", bager je zagrabio još tijekom 2018. godine, da bi se tu intenzivno radilo i godinu kasnije, a onda je pandemija koronavirusa sve usporila. No, još nije jasno je li tomu uistinu razlog korona ili se netko pametan u stručnim službama zaduženim za zaštitu okoliša, dosjetio da je ovo, ipak, područje zaštićenog rezervata u kojem se uzgajaju kamenice i mušule, pa zbog toga zabranio bilo kakvo krčenje terena ili, ne daj Bože, gradnju i betonizaciju?
Sporni pano
Riječ je o prostoru uz samu obalu Malostonskog zaljeva gdje se ne smije kopati dublje od trideset centimetara. Drugim riječima, masline se mogu okopavati motikom ili dikelom, ali junak ove priče doveo je bager pa sve raskrčio i potaracao. Danas, dvije godine kasnije, samonikli zeleni pokrov sakrio je razmjere devastacije u Malostonskom zaljevu, ali zato tu više nema šume koja je bila. Sada rastu tek trava i nisko raslinje, a sve češće i invazivne vrste poput pajasena, koji je već postao problem duž jadranske obale.
Podsjetimo, Zvonimir Medvedović kupio je veliko priobalno zemljište u samom vrhu Malostonskog zaljeva, posebnog rezervata u kojem su izrazito ograničene sve djelatnosti pa tako i uništavanje vegetacije. Unatoč tome, deseci tisuća metara kvadratnih potpuno su preorani bagerima, iskrčena su autohtona stabla i drugo bilje koje je tu stoljećima raslo. Sada je prostor potpuno devastiran, a na izrovanom dijelu izrasla je samonikla vegetacija.
Osim toga, na istom dijelu, samo koji metar od mora, postavljen je nekoliko desetaka tona težak metalni pano s betonskim postoljem, koji po nikakvoj logici tu ne bi smio biti.
Je li se što poduzimalo po pitanju toga panoa? Prati li njegovo podizanje odgovarajuća dokumentacija, a ako iste nema, zašto pano nije uklonjen? Ta smo pitanja uputili na različite adrese, ali odgovor nismo dobili.
Šaka u oko
- Ja sam Tuđmanov ministar, hvalio se Medvedović kada je dolazio u Ston, očito aludirajući da mu nitko ništa ne može. Ispričali su nam to mještani Stona i okolice, koji su se uzalud ukazivali na devastaciju koja se pred očima svih mogućih službi događala u Malostonskom zaljevu.
- Ma to vam je bilo strašno. Bageri su rovali dan i noć. Nitko mu ništa nije mogao. Rugao se s pravnom državom. Eno vidite i onaj postavljeni pano. Ko šaka u oko - govore nam ogorčeni Stonjani - Ovo je najveća devastacija prostora u Dubrovačko-neretvanskoj županij - vele nam pokazujući maslinik uz rub mora, koji je Medvedović opasao betonskim zidom, što naravno nije dopušteno u strogo zaštićenom rezervatu.
- Pa našim školjkarima ne daju saliti malo betona da imaju gdje složiti školjke kad ih izvade, a ovo je prevršilo svaku mjeru - ogorčeni su zbog činjenice što sve sebi dopušta nekadašnji ministar, a danas poduzetnik Zvonimir Medvedović.
A kako i ne bi bili ogorčeni kad se zna da su u posebnom rezervatu strogo ograničene izgradnja i uništavanje vegetacije a sve u funkciji očuvanja ekosustava proizvodnje stonske kamenice, koja je zaštićena i europskom oznakom izvornosti.
Ali to nije nimalo smetalo poduzetniku Medvedoviću da usred zaštićenog rezervata utjera bagere koji su sve doslovno iskrčili i samljeli. U jednom dijelu je čak izvršio takozvano riperiranje, usitnjavanje kamena gdje je posadio masline. Nešto slično kako se radi na predjelu Komarne gdje se sade vinogradi, ali za razliku od Malostonskog zaljeva Komarna nije zaštićeni rezervat. Maslinik je danas lijepo održavan i uredan, ali je veliko pitanje je li po zakonskim regulama koje vrijede u zaštićenom rezervatu za njega pripremao zemljište ili je samo maslinik "sakrio" devastaciju prostora.
Sve je to ne tako davne 2019. godine uzbunilo duhove u Stonu i okolicu. Unatoč tome, bageri su dovršili svoj posao krčenja.
- Nas nekolicina je pokušala spriječiti prolazak bagera pa nas je gospodin Medvedović tužio i prijavio policiji. Ali sve protiv nas je odbačeno - kazuje nam Andro Škrabo kojega smo zatekli na plažici ispod „izbageriranog prostora“. Kaže nam da tu imaju i izvori slatke vode i sve je to ugroženo zbog devastacije prostora.
Nitko od stanovnika s kojima smo razgovarali nikada nije vidio da je bila nekakva inspekcija zaštite okoliša na terenu. Međutim, svojedobno se pronio glas da je Ministarstvo okoliša zabranilo nastavak bageriranja, ali to nije nikakva utjeha zaštitnicima Malostonskog zaljeva jer se prostor nikada više neće moći vratiti u prvobitno stanje.
- Sve je iskrčeno i počupane su žile stabala - od ovoga više nema ništa - kazat će.
Apartmanizacija
Navodno je vlasnik zemljišta, Medvedović, uz blagoslov nekoga iz Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, prenamijenio zemljište iz šumskoga u poljoprivredno što je i provedeno u katastarskim operatima. Sve je to poprilično čudno jer je u Dalmaciji na djelu obrnuti trend, poljoprivredno zemljište na kojem ima malo šume ili kakvog raslinja proglašava se šumskim.
No, padine na vrhu Malostonskog zaljeva postale su poljoprivredne površine, što bi dugoročno imalo itekakve reperkusije na prostor uz samu obalu zaštićenog rezervata. Ako je zemljište poljoprivredno, onda bi se na njemu mogle saditi masline ili loza. Nakon toga slijedi izgradnja čvrstih objekata kušaonica ulja i vina, podrum, konoba, restoran pa eto ga vrlo brzo apartmanizacija i betonizacija usred zaštićenog rezervata Malostonskog zaljeva.
- Najgore je da krene jer se onda nećemo moći obraniti od devastacije u Malostonskom zaljevu, koji je koliko-toliko do sada odolijevao takvim napadima - rezolutni su Stonjani, koje najviše boli što država zatvara oči pred evidentnom devastacijom prostora, a njima se traži "dlaka u jajetu" kad nešto žele napraviti ili izgraditi.
Ni u općini Ston nisu upoznati s aktivnostima Zvonimira Medvedovića. Načelnik Vedran Antunica, rekao nam je da se na tom prostoru već nekoliko godina ništa ne radi, te da po njegovu mišljenju nije ni došlo do nikakve devastacije jer se prostor zazelenio.
Unatoč odaslanim upitima nismo dobili nikakve komentare na devastaciju u Malostonskom zaljevu od Ministarstva zaduženog za zaštitu okoliša, u čijoj nadležnosti bi po logici stvari trebalo biti i ovo područje kao zaštićeni prirodni rezervat.
Na postavljeni upit nije nam odgovorio ni investitor Zvonimir Medvedović, no ranije je za Dubrovački vjesnik izjavio da na tom prostoru namjerava saditi masline te da ništa nije devastirao.
- Nema govora o krčenju šume, a pogotovo ne o gradnji, što je tim ljudima? Lažu da ću nešto graditi. Namjeravam obnoviti maslinike, potpuno su bez veze te priče o apartmanizaciji u Malostonskom zaljevu - izjavio je Medvedović za Dubrovački vjesnik. Također je tom prilikom ustvrdio da reklamni pano nije na njegovoj čestici zemlje već na susjednoj. No na kraju se postavlja pitanje, bez obzira na čijem je zemljištu pano, zašto još uvijek nije uklonjen s obzirom na poseban status Malostonskog zaljeva gdje reklamne građevine nisu predviđene niti se na bilo koji način uklapaju u zaštićeni okoliš?
I samo postavljanje ovog panoa je devastacija prostora u zaštićenom krajoliku. Strojno su mu iskopani temelji, te je zatim naliven betonom, a zna se da betonizacija i zaštićeni rezervat ne idu skupa jednako kako u zaštićenom rezervatu ni bageri ne bi smjeli rovati i kopati. Ali kod nas je u Hrvatskoj sve moguće, piše Slobodna Dalmacija.
Gradnja nije dopuštena
Od 2011. godine do danas služba čuvara prirode ove Javne ustanove imala je više terenskih nadzora i postupanja, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, na zahvatima koje je obavljao g. Medvedović u obuhvatu posebnog rezervata u moru Malostonski zaljev, a u vidu krčenja i prenamjene šumskog u poljoprivredno zemljište, te postavljanja reklamnog panoa. Sukladno ovlastima Služba čuvara prirode ove Javne ustanove poduzela je sve mjere, te je na daljnje postupanje predmet predala Državnom inspektoratu, Sektoru za nadzor građenja i Sektoru za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor.
Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja zbog jedinstvenih rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti ili je ugroženo stanište ili stanište ugrožene divlje vrste, a prvenstveno je namijenjen očuvanju tih vrijednosti. U posebnom rezervatu nisu dopušteni zahvati i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom.
Temeljem Zakona o zaštiti prirode za zahvate na području posebnog rezervata dopuštenje izdaje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kažu iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.