Sjeverna Koreja sprema se za rat, a nastavak trenutačne politike strateškog odvraćanja dovest će Sjedinjene Države i njezine saveznike u sukob s ovim izoliranim režimom u nadolazećim godinama, upozoravaju stručnjaci u novom izvješću, piše Jutarnji list.
Sjevernokorejski vrhovni vođa Kim Jong-un "donio je stratešku odluku da krene u rat", navode istraživači iz istraživačkog centra 38 North, koji se bavi pitanjima Sjeverne Koreje i Korejskog poluotoka u sklopu neprofitnog think tanka Stimson Center. U izvješću od 11. siječnja analitička skupina fokusirana na Sjevernu Koreju navodi da je situacija na Korejskom poluotoku u ovom trenutku opasnija nego što je bila u bilo kojem trenutku od Korejskog rata.
Odnosi dviju Koreja nastavljaju se pogoršavati, dodatno zategnuti lansiranjima nadzornih satelita, sjevernokorejskim programima nuklearnog i balističkog projektila koji postojano napreduju, zajedničkim vojnim vježbama SAD-a, Japana i Južne Koreje i napuštanjem ključnog vojnog sporazuma Sjever-Jug postignutog 2018. kako bi se smanjio rizik od neprijateljstava.
Sjeverna Koreja u ponedjeljak je objavila da je testirala raketu na kruto gorivo s hipersoničnom bojevom glavom, što je prvi put za državu s nuklearnim oružjem, što je izazvalo osude Washingtona, Seula i Tokija. U trilateralnom pozivu zemlje su zaključile da se radi o "kršenju više rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda" i obećali da će pojačati zajedničku sigurnost za obranu od prijetnje Sjeverne Koreje, prema medijskoj bilješci američkog State Departmenta.
Hipersonično klizno vozilo (projektil koji napušta Zemljinu atmosferu, a zatim uranja natrag u nju, klizeći kroz gornje slojeve u plitkom nizu krivulja i zaokreta, s namjerom da zavaraju neprijateljski radar u pogledu cilja), za koje Pjongjang kaže da može manevrirati kroz atmosferu i potom gađati mete, izazvalo je uzbunu kada je letjelo 1000 kilometara iznad Japanskog mora prije nego što je sletjelo u vode između Korejskog poluotoka i Japana, priopćila je Južna Koreja.
Daleko od rutinskih upozorenja
"Ne znamo kada i kako Kim planira povući okidač, ali opasnost je već daleko iznad rutinskih upozorenja iz Washingtona, Seula i Tokija o provokacijama Pjongjanga", rekli su analitičari centra 38 North.
Pjongjang je priopćio da je najnovije lansiranje bilo rutinsko i nepovezano s regionalnim napetostima te da dolazi usred značajne promjene u porukama Kima. U onome što je okarakterizirano kao povijesni potez, Kongres te zemlje je u ponedjeljak objavio da ukida tri tijela povezana s međukorejskom suradnjom i odustaje od puta pomirenja sa svojim južnim susjedom, izvijestila je državna novinska agencija KCNA.
Osim toga, u priopćenju se navodi da će ustav Sjeverne Koreje biti modificiran kako bi se Seul definirao kao "glavni neprijatelj" Pjongjanga. "Razočarani smo stalnim odbijanjem dijaloga od DNRK (Demokratska Narodna Republika Koreja, odnosno Sjeverna Koreja) i eskalacijom neprijateljske retorike prema ROK (Republika Koreja, odnosno Južna Koreja)", rekao je američki glasnogovornik, kako je prenijela južnokorejska novinska agencija Yonhap.
On je rekao da SAD "ne gaji neprijateljske namjere prema Sjeveru" i ponovio stajalište Washingtona da je suradnja Sjevera i Juga ključna za "trajni mir na Korejskom poluotoku". "Ne mogu ući u Kim Jong-unovu glavu, ali ono što mislim... nije da je on sam po sebi protiv ujedinjenja, već da shvaća kako neće postići ono što želi po tom pitanju sve dok konzervativac poput (predsjednika) Yoon Suk-yeol vodi Jug", rekao je ranije sigurnosni analitičar Sean King iz konzultantske kuće Park Strategies za Newsweek.
Analitičari iz centra 38 North vjeruju da su nedavne akcije Pjongjanga posljedica onoga što Kim smatra krajnjim neuspjehom svojeg i nastojanja njegovog oca, bivšeg vođe Kim Jong-ila, koji su tražili da im Washington prizna legitimitet. Istraživači sugeriraju da bi nedavne akcije Sjeverne Koreje mogle biti rezultat neuspjeha susreta Kima i tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u Hanoiju 2019. godine, koji označava odlučujući zaokret u politici Pjongjanga u angažmanu prema Washingtonu. Ponovno procjenjivanje odnosa Sjevera s SAD-om postalo je očito 2021. godine s nastojanjem da se Pjongjang više približi Kini i Rusiji.
Odvraćanje više ne funkcionira
Navodna vojna suradnja i razmjena između Sjeverne Koreje i Rusije izazvala je zabrinutost na Zapadu, koji iznosi optužbe za transfere balističkih projektila. U zajedničkoj izjavi, američki državni tajnik Antony Blinken, visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Josep Borrell i ministri vanjskih poslova iz više od 40 zemalja, osudili su navodne transfere oružja.
Analitičari istraživačkog centra 38 North upozoravaju kako se ne bi trebalo previše oslanjati na pretpostavku da je odvraćanje uspješan koncept po pitanju Sjeverne Koreje. Oni ukazuju da bi Pjongjang mogao gledati na SAD kao na silu u opadanju, što bi dovelo do strateških promjena i vojnih partnerstava s Rusijom i Kinom.
I dok u Washingtonu vlada konsenzus da koncept odvraćanja djeluje, u izvješću Atlantskog vijeća iz studenog tvrdi se da se ta politika u sadašnjem obliku vjerojatno neće održati u nadolazećim godinama. U studiji su navedeni potencijalni scenariji koji bi mogli proizaći iz neuspjeha koncepta odvraćanja, ali je napad punog opsega od strane Pjongjanga s ciljem ponovnog ujedinjenja Korejskog poluotoka među najmanje vjerojatnim, kako se navodi.
U izvješću Atlantskog vijeća upozorava se da odgovor na eventualnu sjevernokorejsku eskalaciju ne smiju biti ustupci jer bi to moglo kompromitirati koncept odvraćanja i pokrenuti obrazac visokog rizika. Uza sve to, sve preciznije i moćnije sjevernokorejsko oružje izaziva zabrinutost u pogledu mogućeg nuklearnog odgovora, što bi povećalo samopouzdanje režima u Pjongjangu da će preživjeti protunapad SAD-a.
U izvješću se također naglašava potreba da južnokorejska vojska usvoji fleksibilniji stav i organizaciju kako bi odgovorila na sjevernokorejske napade, koji bi predstavljali nešto između provokacija i rata punog opsega.