StoryEditorOCM
Hrvatska i svijet‘to nije naš rat‘

Što se događa u Njemačkoj? Prijeti li im ‘dva mjeseca do katastrofe‘? Za mnoge je ovo bio veliki šok, čak i neka vrsta izdaje: ‘Situacija je dramatična‘

Piše dv
20. kolovoza 2022. - 22:47

Za mnoge je to bio veliki šok, čak i neka vrsta „izdaje”: potpredsjednik njemačkog parlamenta Wolfgang Kubicki u petak je izjavio da bi Njemačka trebala otvoriti plinovod Sjeverni tok 2 kako bi preživjela zimu.

- Trebali bismo požuriti i otvoriti Sjeverni tok 2 kako bismo napunili spremnike plinom za zimu – rekao je Kubicki u razgovoru za Redaktions Netzwerk Deutschland (Urednička mreža Njemačke), naglasivši da bi prioritet vlade trebala biti stabilna opskrba plinom.

Podsjetimo, plinovod Sjeverni tok 2, koji spaja Rusiju i Njemačku preko Baltičkog mora - a čiju su gradnju financirale i njemačke naftne tvrtke Wintershall i Uniper, svaka s po milijardu dolara – već je odavno napunjen plinom i spreman za rad, ali mu zbog antiruskih sankcija njemačke vlasti ne žele izdati certifikat.

Stoga su i novinari RND-a prigovorili Kubickom da bi otvaranje Sjevernog toka 2 bilo doživljeno kao Putinova pobjeda, na što je Kubicki odvratio kako „ne postoji razumni razlog” da se sporni plinovod ne otvori.

- Kad skladišta plina budu puna, možemo ponovno zatvoriti Sjeverni tok 2, ali i druge plinovode, čim postanemo neovisni o ruskom plinu. No još nismo u toj poziciji – rekao je potpredsjednik Bundestaga.

Samo dan ranije, u četvrtak, njemački su mediji objavili otvoreno pismo skupine obrtnika iz okruga Halle-Saalekreis u pokrajini Saska-Anhalt, upućeno SPD-ovom kancelaru Olofu Scholzu, u kojem ga pozivaju da zaustavi sve sankcije protiv Rusije i pokrene pregovore o okončanju rata u Ukrajini.

Potpisnici pisma pritom kritiziraju rusku agresiju na Ukrajinu kao ozbiljan zločin i „jasno kršenje članka 2. Povelje UN-a”, ali navode da su „zabrinuti za budućnost naše djece i unuka, zabrinuti za opstanak naših poduzeća, zabrinuti za našu zemlju”.

'To nije naš rat'

„Mi kao obrtnici znamo iz mnogih razgovora s našim kupcima da velika većina nije voljna žrtvovati svoj teško zarađeni životni standard za Ukrajinu. To nije ni naš rat! Želite li biti kancelar koji je Njemačku otjerao u propast? Želite li stvarno žrtvovati svoju zemlju?” - navodi se u pismu koje potpisuju čelnici 16 cehova Trgovačkog udruženja okruga Halle-Saalekreis.

Njemački obrtnici ističu da je Ukrajina daleko od „besprijekorne demokratske države”, pozivajući se na izvještaj Transparency Internationala po kojem je Ukrajina po korupciji lani zauzela 122. mjesto u svijetu, kao najlošije plasirana europska zemlja.

„I želite Njemačku izložiti riziku zbog toga?” - retorički se pitaju potpisnici pisma, koje je moguće doprinijelo da dan kasnije potpredsjednik Bundestaga javno pledira za puštanje u pogon plinovoda Sjeverni tok 2.

Pa iako je taj „izdajnički” prijedlog Kubickog naišao na kritike i unutar njegove stranke - čelnik FDP-a Christian Dürr rekao je da bi otvaranje plinovoda poslalo „pogrešan signal našim europskim partnerima” - Kubicki nije prvi njemački visokopozicionirani političar koji je predložio otvaranje Sjevernog toka 2.

Štoviše, od početka srpnja već je nekoliko njemačkih političara – u rasponu od krajnje ljevice do demokršćanske desnice - pozvalo na ukidanje antiruskih sankcija i(li) otvaranje spornog plinovoda.

Među prvima je to učinio čelnik Bundestagova odbora za energiju i klimu Klaus Ernst, ekonomist i energetski stručnjak iz stranke Die Linke (Ljevica). U razgovoru za list Rheinische Post i on se, poput Kubickog, založio za puštanje u pogon Sjevernog toka 2, kao i za pregovore s Rusijom o sigurnoj opskrbi plinom, navodeći da njemački proizvođači i građani trpe potpuno pogrešnu vladinu politiku sankcija.

Kraće tuširanje ministra Habecka

- U kontekstu naglog rasta cijena u Njemačkoj, nemoralno je zadržati sankcije protiv Rusije kao da se ništa ne događa. Savezna vlada mora učiniti sve kako bi osigurala opskrbu energijom. Zato morate razgovarati s Rusijom, usprkos ratu koji je nezakonit prema međunarodnom pravu. Ako je potrebno (...), treba razgovarati i o privremenom puštanju u rad Sjevernog toka 2 - kazao je Ernst.

Istaknuvši da bi prekidi u opskrbi plinom mogli prouzročiti „nepopravljivu štetu njemačkoj industriji”, Ernst je ustvrdio da je Njemačka ovisna o ruskom plinu i da Rusiju kao dobavljača kratkoročno ne može nadomjestiti nijedna druga zemlja:

- Potpuno smo u rukama Rusije. Energetske sankcije nisu naštetile Rusiji, nego Njemačkoj. Zaustavljanje opskrbe plinom bi ugrozilo našu industriju - poručio je njemački parlamentarac.

Sličan je iskaz objavila i Sahra Wagenknecht, bivša predsjednica Die Linke. U video-poruci na YouTubeu ona je ustvrdila da je politika sankcija „potpuno zakazala”, da ekonomski rat s Rusijom „sve više postaje noćna mora”, te da u slučaju obustave isporuke plina Njemačkoj prijeti „katastrofa kakvu nismo doživjeli od svjetske ekonomske krize u doba Weimarske Republike”.

- Ministar gospodarstva Habeck propagira kraće tuširanje, a neki stručnjaci govore da je ionako zdravije sobnu temperaturu spustiti na 16 stupnjeva, jer kad vam je hladno, masne naslage se tope. Umjesto tih apsurdnih rasprava, suočimo se s istinom: zapadne sankcije ne uništavaju Rusiju, one uništavaju Njemačku! - rekla je Wagenknecht.

Bivša čelnica Die Linke ukazala je na bumerang-efekt antiruskih sankcija, jer „Putin svoje sirovine prodaje u druge zemlje, a njegovi džepovi su puni zbog poskupljenja energenata, dok su novčanici ljudi u ovoj zemlji sve prazniji”.

- Zato zaustavite ovo ludilo! Možemo i moramo prekinuti ekonomski rat i ukinuti sankcije – zaključila je Wagenknecht.

I demokršćani protiv sankcija

Nakon što su ankete ukazale kako sve više njemačkih građana dijeli njezinu ocjenu da sankcije više štete Njemačkoj nego Rusiji, krajem srpnja takvu su retoriku počeli usvajati i demokršćani. Tako je glavni tajnik bavarskog CSU-a (koji je u koaliciji s CDU-om vladao Njemačkom od 2005. do 2021. godine) Martin Huber u razgovoru za list Münchner Merkur poručio da „smrzavanje za slobodu nije održivo”.

- Mnogi ljudi brinu kako će preživjeti zimu s ovom inflacijom i manjkom energenata. To su pitanja koja nas moraju zabrinuti. Situacija je dramatična – rekao je Huber, ocjenjujući da Ukrajini treba i dalje slati vojnu pomoć, ali da sankcije Rusiji valja preispitati:

- Moramo nastaviti s pritiskom na Rusiju. Ali već vidimo da će sankcije pogoditi i nas. Podržavamo Ukrajinu iz uvjerenja, ali moramo misliti i na svoje građane: smrzavanje radi mira nije održiv koncept – poručio je čelnik CSU-a.

U istom tonu nedavno je nastupio i potpredsjednik najveće njemačke konzervativne partije CDU Michael Kretschmer, inače premijer pokrajine Saske, koji je u razgovoru za Die Zeit obznanio „gorku realnost” da će ruski plin Njemačkoj biti nužan još barem pet godina.

- Ako shvatimo da zasad ne možemo odustati od ruskog plina, onda je to gorka realnost, ali se moramo ponašati u skladu s tim - rekao je Kretschmer, dodajući da bi se u slučaju gubitka ruskog plina  u opasnosti našla i nacionalna industrija.

- Cijeli naš ekonomski sistem je u opasnosti od kolapsa. Njemačka bi mogla postati deindustrijalizirana – upozorio je Kretschmer, poručivši da bi prekidanje veza s Rusijom bilo „apsurdno i opasno za Njemačku”.

'Ovo je tek početak krize'

Kretschmerovu procjenu potvrdio je američki Bloomberg, ustvrdivši da Njemačku ove zime očekuju „veliki ekonomski i socijalni problemi”, te da vlada u Berlinu ima svega tri mjeseca da spriječi katastrofu koja bi mogla nastupiti zbog nestašice plina. Budući da je Bloomberg o tome pisao krajem srpnja, zapravo je do moguće katastrofe sada ostalo samo dva mjeseca:

„Nestašica u Njemačkoj mogla bi biti bez presedana, jer nijedna druga zemlja u Europi nije toliko ugrožena kao najveće europsko gospodarstvo, u kojem se gotovo polovica svih zgrada grije na plin”, upozorio je američki list.

Bloomberg ističe i da „gradovi u Njemačkoj već štede na rasvjeti i toploj vodi u pokušaju izbjegavanja katastrofe”. Tako se navodi da predsjednička palača u Berlinu „više nije osvijetljena noću”, kao i da u Hannoveru „nema tople vode za tuširanje u bazenima i teretanama”, dok mnogi drugi gradovi „pripremaju posebna mjesta s grijačima” kako bi zaštitili ljude od hladnoće.

„A ovo je tek početak krize”, pišu Bloombergovi analitičari.

I doista, Institut za ekonomska istraživanja u Kölnu još je u srpnju ustvrdio da je gotovo četvrtina Nijemaca već zapala u „energetsko siromaštvo”, odnosno da im povećanje računa za režije značajno degradira sposobnost plaćanja drugih životnih troškova.

Njemačka vlada nije nesvjesna u pogledu toga što je čeka najesen. SPD-ova ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser već je upozorila da su u zemlji mogući „radikalni prosvjedi”, dok je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) priznala da bi potpuni prekid isporuke ruskog plina mogao dovesti do „pobuna”.

Drugim riječima, vlastodršci u Berlinu znaju da obrtnici iz okruga Halle-Saalekreis u Saskoj-Anhaltu uskoro neće biti jedini koji će ih javno prozivati.

28. travanj 2024 09:14