Što Schengen znači za hrvatske građane i što će se promijeniti? Odgovaramo na najčešća pitanja, koliko će se i kako odraziti na turizam, zaradu...

Deset godina nakon što je ušla u Europsku uniju Hrvatska će početkom 2023. ući u slobodnu europsku zonu. Čime konačno i definitivno postajemo ono što odavna želimo biti: punopravna članica Europske unije.

ŠTO JE SCHENGEN?

Riječ je zapravo o Europi bez granica, slobodnoj zoni prolaska ljudi i roba koja se proteže od Prevlake na jugu do Nordkappa na sjeveru. (Nordkapp se nalazi na 307 metara visokoj litici i obično se spominje kao najsjevernija točka Europe. Svake godine, tijekom dva do tri ljetna mjeseca oko 200.000 turista posjećuje ovo mjesto).

Tim prostorom u kojemu se do sada nalazilo ukupno 26 europskih država – 22 članice Europske unije te Islanda, Norveške, Švicarske i Lihtenštajna – nema klasičnih graničnih kontrola, a građani mogu živjeti, studirati, raditi i putovati bilo gdje unutar schengenskog prostora. Bez dugotrajnih, mukotrpnih i frustrirajućih procedura uobičajenih za prelazak graničnih prijelaza.

ŠTO JE SVE HRVATSKA TREBALA ISPUNITI?

Nekako nas uvijek zakači najteži put. Ulazak u Schengen nije na žalost bio nikakva iznimka. Hrvatska je na svom putu prema ulasku u Schengen prošla do sada najzahtjevniju proceduru od svih članica i ispunila čak 281 preporuku u osam područja. Jedina smo članica EU-a koja je uspostavila Nezavisni mehanizam za nadzor postupanja policije. Srećom, Hrvatska je ulazak u Schengen uspjela odvojiti od Rumunjske i Bugarske. Koje će trebati sačekati neka buduća, još uvijek nedefinirana vremena, donosi Slobodna Dalmacija

ŠTO ZNAČI ODLUKA VIJEĆA EU-a ZA HRVATSKU?

Riječ je o posljednjem koraku u dugotrajnoj proceduri. Prošlog mjeseca prijedlog zaključaka Vijeća EU-a koji potvrđuje da je Hrvatska ispunila sve kriterije velikom je većinom podržao Europski parlament.

U listopadu ulazak Hrvatske podržala je i Europska komisija. U četvrtak bi točku na "i" svojom jednoglasnom odlukom trebalo staviti Vijeće EU-a. Ako sve prođe kako je planirano, u 2023. trebali bi se početi uklanjati granični prijelazi prema Italiji, Sloveniji i Mađarskoj, a hrvatski granični policajci krenuti u dubinsku kontrolu u graničnom pojasu.

ŠTO SCHENGEN ZNAČI ZA HRVATSKE GRAĐANE?

Život bez kilometarskih kolona na granici, višesatnih čekanja, izlazaka iz autobusa, provjera dokumenata…

Granični prijelazi odlaze u povijest, a svima koji odlaze u Italiju, Sloveniju, Mađarsku putovanje će biti neusporedivo lakše i jednostavnije. Zemlje članice Schengena i dalje zadržavaju pravo kontrole u izvanrednim situacijama – a izbjeglički val iz 2015. bio je jedna od njih - no to je neusporedivo s dugim i mukotrpnim čekanjima na granici.

ŠTO SCHENGEN ZNAČI ZA HRVATSKI TURIZAM?

Jednostavno, znači više turista. I veće prihode. Nijemac, Talijan, Slovenac, Austrijanac, Francuz ili Nizozemac lakše će se odlučiti na dolazak u Hrvatsku na ljetovanje ako zna da neće satima morati čekati na granici.

Uz to, Hrvatska 1.siječnja ulazi i u eurozonu. To je, kumulativno s ulaskom u Schengen, novi vjetar u leđa hrvatskom turizmu. S istom valutom lakše je i putovati i trošiti.

A ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO?

Lakša putovanja poslovnih ljudi, ali i lakši transport roba unutar Europe bez granica. Tegljači iz Hrvatske više neće trebati čekati satima (i danima) na šengenskoj granici Europske unije. Manji trošak, a time i veću zaradu.

IMA LI SCHENGEN MINUSA?

I dok su ulazak u eurozonu pratile polemike trebamo li se odricati vlastite valute i fiskalnog suvereniteta, oko ulaska u Schengen dilema nema. Koristi je puno, a minusi su, ako ih uopće i ima, zanemarivi.

Naravno, ukidanje graničnih prijelaza ne znači da nas ubuduće austrijski, njemački ili talijanski policajac neće smjeti zaustaviti i pitati dokumente.

No ta kontrola se neće obavljati na graničnom prijelazu, i nju neće trebati prolaziti svi. Samo oni koji organima reda iz nekog razloga budu - sumnjivi, piše Slobodna Dalmacija