Šest tona letjelice neopaženo doletjelo s istoka do Zagreba i palo na Jarun! Pitali smo stručnjaka kako je to moguće i jesu li Čilipi od strateške važnosti za NATO

Nakon što je na adresu Jarunska bb u Zagrebu pala letjelica za koju se pretpostavlja da se radi o ukrajinskom izviđačkom dronu Tu-141 Strizh, javnost je puna pitanja kako je moguće da u naseljeni grad padne šest tona metala iz vedra neba, a da to nitko nije naslutio niti prevenirao, posebno naša protuzračna obrana?

Pitali smo Tončija Peovića, predsjednika Udruženja zračnog prometa Hrvatske gospodarske komore i predsjednika Uprave Zračne luke Brač, da nam razjasni događaj:

- Dronovi su u početku bili bespilotne letjelice i upravo je ovaj dron jedan od tih koji je ustvari koristio dijelove manjeg aviona, s relativno skromnim navigacijskim i tehnološkim elementima. Njihova je namjena prvenstveno izviđanje iz zraka, prikupljanje foto dokumentacije o razmještanju trupa, a naknadno su dronovi opremljeni i s određenim drugim senzorima i antenama za špijuniranje. Današnji dronovi imaju nekoliko različitih tipova navigacije, ali su oni i krstareće rakete, rađeni tako da je mogućnost ometanja što je moguće manja. To znači da oni nisu izravno upravljani iz nekog centra, a isto tako ta udaljenost od nekoliko stotina kilometara dovodi u pitanje mogućnost upravljanja takvim dronom iz jednog centra na daljinski. Oni uglavnom imaju samostalne rute koje im se pretprogramiraju i po tim rutama oni obave svoje letove, te se vraćaju na početnu poziciju - komentirao je Peović.

Tonči Peović

Cropix

– Konkretno, ovaj dron je imao i padoboran i na mjestu gdje treba sletjeti, on aktivira padobran i spušta se vertikalno onome tko ga je poslao. Ti dronovi čak i ne polijeću s pista nego imaju raketni motor koji ga ispali s lansirne rampe. Nakon toga taj motor potroši svoje gorivo i pali se mlazni motor koji mu osigurava snimanje iz zraka i krstarenje na tim visinama, negdje do 6000 metara – upućen je u detalje Tonči Peović.

– S obzirom da je ispaljen po noći, očito je da je imao ili radarske ili infracrvene senozore na sebi jer s klasičnim fotoaparatima po noći ne bi mogao ništa. Na osnovu informacija kojima raspolažemo, čini mi se da je tu došlo do aktiviranja padobrana i vertikalnog spuštanja nakon prestanka rada motora. Ne bi se aktivirao padobran da je došlo do izravnog udara – naglašava naš sugovornik.

- Očito je da je dron došao do kraja svog doleta jer oni imaju toliko goriva da mogu preletjeti upravo toliko kilometara, tu mu je neka rubna zona. Čak se špekulira da je bio ispaljen sa zapadnog dijela Ukrajine, a možda i iz Bjelorusije. Ono što je interesantno, jest da je aktivirao dva padobrana i da je nakon toga došlo do eksplozije. U pravilu ruski dronovi i rusko naoružanje koje leti ima samouništavajući element. Ova eksplozija koja se dogodila vrlo vjerojatno nije bila posljedica pada, nego posljedica aktiviranja sustava za samouništenje kako neprijatelju ne bi došli u ruke podaci o zapisima koje je napravio tijekom letenja. Pretpostavljam da je tu došlo do aktiviranja sustava za samouništenje koji je izazvao eksploziju jer su očevici rekli da su prvo čuli pad, pa onda eksploziju – kazuje.

A kako je moguće da takav dron neprimijetno doleti u našu državu?

- Da je naša protuzračna obrana reagirala, čuo bi se pucanj u zrak i siguran sam da PZO ne bi srušio dron iznad grada, nego negdje u nenaseljenom području. Da bi došao do nas, morao je preletjeti Mađarsku. Malo je to čudno jer dronovi, za razliku od krstarećih raketa koje su na 50-100 metara i teško ih je otkriti, lete na velikim visinama. Ovaj je letio na 6000 metara, dosta je težak i kompletno je metalan i meni je čudno da ga mađarski vojni radari nisu detektirali. To će utvrditi istraga. Vojni radari otkrivaju sve metalne predmete u zraku i ta pokrivenost radarima u Mađarskoj je trebala detektirati tako veliki objekt od 6 tona, koji je trebao biti srušen puno prije nego je došao do Zagreba – ističe Tonči Peović. – Malo je to deprimirajuće za PZO da se to dogodi jer to baš ne možeš pravdati, ali je očito da se dogodilo.

Što se tiče samog pada drona, naš sugovornik je mišljenja da je došlo do nekog kvara u navigaciji.

- Špekulira se čak da je dron bio upućen u jednu oblast u Ukrajini zapadno od Kijeva prema Lavovu koja se zove Yarun. Kakav je sustav programiranja tog drona ne znamo, ali prema informacijama kojima raspolažem, ti su dronovi svi bili s pretprogramiranjem. Današnji dronovi imaju prepoznavanje terena radarski ili čak vizuelno i sami programiraju svoju putanju, a ovo je ipak dron starijeg datuma koji je imao drugačiju navigaciju i možda je došlo do greške u navigacijskom sustavu – pretpostavlja Peović. – Ni to nije nemoguće da se dogodi.

Dron Tu-141

 

For Alan/alamy/alamy/profimedia

Pitali smo i za vojne letove preko Čilipa, preusmjeravanje vojnih aviona zbog bure na Zračnu luku Split, te koliko je Zračna luka Dubrovnik uopće strateški važna za NATO.  

– Vojska radi svoj posao i normalno je da se u ovakvoj situaciji vježba i rade logističke pripreme. Javnost bi to trebala gledati s nekim simpatijama jer se spremamo 'za ne daj Bože'. Nema smisla da se detalji iznose u medijima jer onda praktički otkrivamo sami sebe. Tako je bilo i kod dolaska naoružanja na Mljet. Vjerujem da vojska zna što radi i da radi sve u interesu hrvatskog naroda i države i nema smisla da im otežavamo taj rad – naglasio je.

– Što se tiče Zračne luke Dubrovnik, mislim da nije strateški važna za NATO. Kad je bila ona vojna zona u Čilipima napravljena za vojnu avijaciju, oni kaponiri koje je radila JNA, to je bilo u okviru one države. Mi smo u međuvremenu promijenili granice i sad smo deset kilometara od granice Republike srpske, a s druge strane imamo NATO državu Crnu Goru koja je relativno nestabilna u zadnje vrijeme, ali je u NATO-u. Ta mala udaljenost ne garantira nikakvu stabilnost i opstojnost aerodromu Čilipi u slučaju, ne daj Bože, bilo kakvog napada. Praktički je na dometu artiljerijskog naoružanja, to je i vojska izjavila kad su kaponire prepustili Općini Konavle.

Zračna luka dr. Franjo Tuđman.

Damir Krajac/Cropix

Prije dva dana su sa zagrebačkog Plesa objavili da je zabranjeno fotografiranje zračne luke, o čemu Peović kaže:

- Uvijek je u blizini graničnog prijelaza bilo zabranjeno fotografiranje. Razlog je zabrane da se fotografije ne iskoriste za detaljnije analiziranje ponašanja i postupanja policije u svrhu zaštite graničnog prijelaza. Zračna luka Pleso, odnosno Franje Tuđmana je prenijela informaciju dobivenu od policije, a ne od vojske, što znači da se tiče zaštite od terorizma i nedozvoljenog prelaska državne granice. Ta je zabrana bila i prije, ali je očito da je policija procijenila da bi u ovim uvjetima povećane budnosti bilo dobro da se ta mjera i primjenjuje. Mislim da to nema veze s vojnim stvarima, nego vjerojatno s krijumčarenjem jer se prije mjesec dana pisalo o nekim ljudima, pa čak i policajcu s Plesa, koji su bili dovedeni u vezu s nekim švercom – zaključio je Peović.