Mnogi koji strahuju od pitanja i provjera prigodom zamjene kuna koje čuvaju u kućnim trezorima mogu računati na to da pitanja ne mogu izbjeći imaju li veće svote za promijeniti u eure.
Donesu li 200.000 i više kuna na zamjenu u banku, automatski su zaradili prijavu Uredu za sprječavanje pranja novca. Svakodnevno banke u Hrvatskoj prijave po dvjestotinjak takvih transakcija, a njihov će se broj vjerojatno povećati jer kune koje su u optjecaju treba zamijeniti za eure. Primjerice, prema zadnjim dostupnim podacima, Ured za sprječavanje pranja novca je u 2020. godini primio 48.245 obavijesti, kojima je prijavljeno ukupno 53.778 gotovinskih transakcija iznad 200.000 kuna, vrijednih 20,3 milijarde kuna. Svakog radnog dana prijavljeno je prosječno po 190 prijava, ili po 80 milijuna kuna. Čak 98 posto svih prijava stiglo je od banaka, a obvezni su transakcije veće od 200.000 kuna prijaviti mjenjači, stambene štedionice, osiguravatelji, investicijski fondovi, dobrovoljna mirovinska društva, agenti za promet nekretnina, priređivači igara na sreću, Hrvatska pošta, javni bilježnici, odvjetnici... Svi su uz ovolike transakcije dužni prijaviti i one koje su sumnjive jer odstupaju od uobičajenog poslovanja klijenta, a takvih je prijava stiglo 2254. Ured za sprječavanje pranja novca pokrenuo je 403 predmeta, 400 sa sumnjom na pranje novca i tri sa sumnjom na financiranje terorizma.
U proteklom je desetljeću, što zbog uvođenja poreza na dohodak na kamate na štednju i spuštanja bankovnih kamata, snažno rasla količina gotovog novca u optjecaju i iz Hrvatske narodne banke kažu da se od 2011. do kraja prošle godine udvostručila količina gotovog novca u optjecaju. Posljednjeg dana prošle godine u optjecaju su bile 36,3 milijarde kuna, koliko je novca bilo izvan HNB-a i gotovinskih centara. Kada se količini gotovog novca u optjecaju dodaju stanja u blagajnama i trezorima banaka, ova je godina počela s 42,5 milijardi kuna izvan HNB-a i gotovinskih centara, donosi Slobodna Dalmacija
Kućni trezori
Oni koji štede i kune spremaju u kućne trezore jer vjeruju samo sebi, pa su tako godinama uštedjeli neku svotu koja odgovora njihovim mogućnostima i prijavljenim prihodima, nisu isto što i oni koji imaju hrpe novca a nisu zaposleni ili su prijavljeni na malu plaću, ili su zarađivali od nelegalnih poslova. Svima njima, od onih koji strahuju a legalno su stekli novac, jednako kao i oni kojima je kriminal osigurao lijep prihod koji imaju u kunama, uvođenje eura zagorčalo je život. Sat otkucava, a 1. siječnja se polako bliži. Svi koji imaju kune izvan banaka mogu ih zamijeniti u mjenjačnicama koje će smjeti euro mijenjati do posljednjeg dana ove godine, naravno, po tečaju mjenjačnice i uz proviziju koju će mjenjačnice naplatiti za taj posao. Položi li se kune na tekuće i štedne račune u bankama, 1. siječnja iduće godine će se automatizmom svaka kuna pretvoriti u euro po fiksnom tečaju bez naknade, a isto vrijedi i za sve kunske kredite. Također, kune u eure mogu se zamijeniti u trgovinama tijekom prva dva tjedna iduće godine, kada će u Hrvatskoj vrijediti dvojni opticaj. Kupci će moći plaćati u kunama i eurima, a trgovci će uzvraćati novac u eurima. Cijelu iduću godinu banke, pošte i Financijska agencija će bez naknade mijenjati kune u eure. Hrvatska narodna banka će neograničeno dugo mijenjati novčanice kuna.
Oni koji sada i dogodine budu u banke donosili na račun ili na zamjenu 200.000 i više kuna mogu računati na to da za toliki novac ide prijava Uredu za sprječavanje pranja novca. Nije to sve. Za sve transakcije od 105 tisuća i više kuna klijent prolazi dubinsku analizu u bankama. Obveza primjene mjera dubinske analize propisana je bankama Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma za svaku povremenu transakciju u vrijednosti od 105.000 kuna i veću, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj ili o više povezanih transakcija što ukupno dosežu vrijednost od 105.000 i više kuna, kao i pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1000 eura. To znači da će kopirati osobnu iskaznicu, pitati za podatke osobe ili tvrtke kojima se plaća, za izvor sredstava, jeste li politički izložena osoba... Pravila kontrole klijenata i tokova novca osmišljena su europskim direktivama, međunarodnim suradnjama...
I u mjenjačnicama će imati pitanja, pa su ovlašteni mjenjači dužni pri svakoj transakciji u vrijednosti od 15.000 i više kuna utvrditi i provjeriti identitet stranke i prikupiti osobne podatke, a isto će pravilo i novčani prag vrijediti od prvog dana iduće godine za one koji na zamjenu u eure kune budu donosili u banke, na poštu i Financijsku agenciju, čekat će ih provjera identiteta i davanje podataka.
Onima koji su zamislili kako će lako zaobići sva pravila ako u susjednim zemljama zamijene kune za euro vrijedi informacija da je dopušteno iznošenje do 10.000 eura u gotovom novcu, čekovima, putničkim čekovima, zlatu i prepaid karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima i da se o tome mora podnijeti prijava carinicima. Isto vrijedi ako se novac ili platni instrumenti izvan zemlje šalju poštom, teretnim ili kurirskim pošiljkama... O svakom prijavljenom ili neprijavljenom unošenju ili iznošenju gotovog novca carina treba podnijeti prijavu Uredu za sprječavanje pranja novca. Ako vam se dogodi da ne prijavite novac i da vam ga carinici pronađu, možete računati na kaznu što ne bi smjela prelaziti 60 posto iznosa neprijavljenog novca.
I na kraju, ako ste čitajući sve ovo zaključili da ćete sve izbjeći kupnjom automobila ili broda, neke imovine vrednije od 75.000 kuna, možete pisati propalo. Možete kupiti što god želite, ali sva plaćanja iznad 75.000 kuna moraju ići preko računa, tako da od pitanja ne možete pobjeći.