Dok se Stradun oporavljao od dočeka nove godine, a adventske kućice stajale pod blagdanskom rasvjetom, skupina zimskih turista procjenjivala je - seizmički hazard Dubrovnika. Pristojno su se ispričali građanima stare jezgre Dubrovnika što su im remetili san noćnim radom od 4. do 8. siječnja, no nije moglo drugačije:
- Seizmička i geofizička istraživanja jako su osjetljiva, a najkvalitetnija mjerenja i rezultati se dobivaju u uvjetima mirnog okoliša. Dakle, željeli smo imati mjerenja sa što manjim utjecajem šumova prometa i dnevne ljudske aktivnosti, pogotovo oko Straduna, tako da su sva mjerenja izvedena u kasnim noćnim satima – kazali su sudionici znanstvenog projekta 'Procjena seizmičkog rizika građevina kulturne baštine u Hrvatskoj – SeisRICHerCRO' koji su provjeravali 'potresnu krvnu sliku' Grada.
Scenariji pomaka tla
Projekt pod vodstvom prof.dr.sc. Snježane Markušić, pročelnice Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pomoći će da se kvalitetnom protupotresnom gradnjom u budućnosti umanje opasnosti od podrhtavanja tla.
Projekt traje četiri godine, do 24. siječnja 2025., a osim povijesne jezgre Dubrovnika i katedrale sv. Jakova u Šibeniku s popisa UNESCO-ove svjetske baštine, obuhvaća još i dvorac Trakošćan. Međunarodnog je karaktera, a objedinjuje istraživanja seizmologa, geofizičara, geotehničara, geologa i građevinara.
Kako ističu voditeljica projekta prof.dr.sc. Snježana Markušić i voditelj terenskih istraživanja, seizmolog doc.dr. sc. Davor Stanko s Geotehničkog fakulteta Varaždin Sveučilišta u Zagrebu, glavni cilj je uspostava sustava upravljanja seizmičkim rizikom zgrada kulturne baštine u Hrvatskoj kroz procjenu rizika za odabrane građevine u seizmički aktivnim područjima.
Odabir objekata temeljio se, kažu, na što višoj razini seizmičnosti, a time i višeg seizmičkog hazarda. Projekt bi trebao rezultirati izradom karata potencijalnih scenarija pomaka tla za povratne periode od 95 i 475 godina, kao i razvojem metodologije terenskog istraživanja o ugroženosti i izloženosti potresu, te urbanog BTM-a (Building Typology Matrix), kroz definiranje klasa zgrada. Analiziraju se i odabrana zdanja radi definiranja strukturalnih graničnih stanja u odnosu na definirane scenarije pomaka tla. Rezultati projekta pomoći će i kod procjene seizmičke ranjivosti i rizika, karata ranjivosti (štete/gubitci) na mikro (pojedine zgrade) i makro (urbani centri) skali.
Interakcija tla i objekta
Bit će to podloga akcijskom planu za ublažavanje posljedica potresa, objasnili su naši sugovornici koji računaju i s budućom izgradnjom infrastrukture otporne na katastrofe.
- Osim analize seizmičnosti, vrlo važan korak u istraživanju je određivanje značajki lokalnog tla seizmičkim i geofizičkim mjerenjima. Upravo je to u Dubrovniku od 29. studenog do 3. prosinca 2021., te od 4. do 8. siječnja ove godine radila naša terenska ekipa u sastavu Davor Stanko, Mario Gazdek, Jakov Stanislav Uglešić i Iva Lončar. Dosadašnja seizmička HVSR i geofizička MASW mjerenja rađena su zbog određivanja osnovnih frekvencija i strukture lokalnog tla. Utjecaj lokalnih uvjeta tla igra važnu ulogu ako gledamo posljedice potresa, što je bilo vidljivo kod zagrebačkog i petrinjskog potresa, a efekti su poznati i u Dubrovniku iz potresâ 1667. te 1979. godine. Tlo na kojem je neka građevina izgrađena igra značajnu ulogu u opsegu same štete. Primjerice, prirodno mekana i rastresita tla, kao što su riječni ili jezerski sedimenti, posebno u dolinama kao i mehanički nasuti tereni, što bi prema poznatim činjenicama bio slučaj oko Straduna, mogu pojačati trešnju i uzrokovati veća oštećenja na većoj udaljenosti, a time i veći intenzitet od očekivanog na tom mjestu – pojašnjavaju Markušić i Stanko i otkrivaju kako je u ovoj fazi projekta cilj detaljno mapirati potpovršinski model lokalnog tla. Potom slijedi niz potresnih simulacija radi procjene površinskog gibanja tla. Ističu kako je to iznimno važno kod analize međudjelovanja tla i samog objekta, ali i za analizu seizmičkog hazarda i procjenu seizmičkog rizika određenog područja.
Prema riječima znanstvenika, na svim lokacijama dosad su obavljena sva terenska seizmička i geofizička mjerenja, a preostaju još ona unutar zgrada u sljedećoj fazi projekta. Svi dobiveni podaci ujedinit će se kod procjene seizmičkog hazarda.
Sigurnost i za novogradnje
Nakon procjene karakteristika građevina od interesa (tip i kvaliteta gradnje) i definicije klasifikacija zgrada, odredit će se njihov odgovor na očekivanu seizmičku pobudu, koju definira seizmički hazard, te seizmički rizik.
- Sva gradnja koja će se odvijati uz uvažavanje definiranog seizmičkog rizika (i hazarda) će biti aseizmička, pa će javnost biti upoznata s rezultatima projekta kako bi ih se moglo primijeniti kod konstruiranja novih zgrada i/ili retrofitinga postojećih – objasnili su nam voditelji istraživanja. Ukazali su i na prednosti projekta za prostorno planiranje, izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina s obzirom na seizmički hazard i rizik za zgrade kulturne baštine, ali i ostalih objekata.
- To uključuje definiranje same lokacije gradnje i vrste građevine, provođenje terenskih, geofizičkih i seizmičkih istraživanja, izrade samog projekta, a u konačnici je cilj povećati otpornost objekta na potrese. Svi rezultati projekta bit će usklađeni s postojećom normom protupotresnog projektiranja Eurokod 8, te predstojećom revizijom Eurokoda 8 – potvrdili su nam Markušić i Stanko.
Izravni korisnici projekta inače su Ministarstva kulture, graditeljstva i prostornog uređenja te zaštite okoliša i energetike. Krajnji korisnici su pak lokalne samouprave gdje se nalaze odabrane građevine, odnosno građani koji će imati koristi od povećane osviještenosti o seizmičkom riziku. Cijeli je projekt napisan prije zagrebačkog potresa 2020. godine a odobren za financiranje netom prije petrinjskog. Zbog važnosti za Dubrovnik podupro ga je gradonačelnik Mato Franković kojemu gosti posebno zahvaljuju.
Ovo je inače prvi put da se u Hrvatskoj provodi ovako opširno i sistematično multidisciplinarno istraživanje seizmičkog rizika i ranjivosti u koji su uključeni domaći i međunarodni stručnjaci raznih struka. Na projektu sudjeluje i dvoje mladih doktoranada koji su odlučili ostati u Hrvatskoj unatoč ponudama iz inozemstva. Projekt je, kažu nam sugovornici, veliki dobitak s obzirom na prijenos znanja i tehnologije između istraživača različitih struka s devet institucija iz Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Turske, Velike Britanije i Njemačke.