Glasnogovrinik Kremlja Dimitrij Peskov danas je novinarima rekao da ulazak Finske u NATO "definitivno" predstavlja prijetnju Rusiji, što je razlog za žaljenje i za 'simetričan odgovor'.
Glasnogovornik Kremlja rekao je da svi žele izbjeći izravan sukob između Rusije i NATO-a, te da proširenje saveza neće učiniti svijet ili Europu stabilnijima.
- Kako ćemo reagirati? Sada sve ovisi o načinu na koji će NATO 'odigrati' proces ekspanzije, hoće li pomaknuti svoje vojne objekte bliže granici - rekao je Peskov.
Peskov je također rekao da napadi na ruske regije koje graniče s Ukrajinom znače da su potrebne dodatne mjere kako bi se osigurala sigurnost tih regija, piše Reuters.
Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i dugogodišnji saveznik Vladimira Putina, reagirao je jutros na Telegramu na vijest da se Finska i Švedska približavaju članstvu u NATO-u.
''U kontekstu proxy rata koji su pokrenule zapadne zemlje s Rusijom, želim još jednom vrlo jasno artikulirati stvari koje su već tako očite svim razumnim ljudima, donosi Jutarnji list.
1. Napumpavanje Ukrajine oružjem od strane NATO zemalja, obuka njezinih trupa za korištenje zapadne opreme, slanje plaćenika i izvođenje vježbi zemalja Saveza u blizini naših granica povećavaju vjerojatnost izravnog i otvorenog sukoba između NATO i Rusija umjesto njihovog "rata putem opunomoćenika".
2. Takav sukob uvijek ima rizik da se pretvori u punopravni nuklearni rat.
3. Ovo će biti katastrofalan scenarij za sve.
Na kraju svoje objave na Telegramu Medvedev je uputio poziv Zapadu: ''Ne lažite sebe i druge" i nemojte se ugušiti vlastitom slinom u paroksizmima rusofobije!''
S druge strane, glavni tajnik NATO saveza, Jens Stoltenberg, kaže da bi članstvo Finske ojačalo i NATO i samu državu.
"Ako se Finska odluči prijaviti, bit će dobrodošli u NATO, a proces pristupanja bio bi gladak i brz. Finska je jedan od najbližih partnera NATO-a, zrela demokracija, članica Europske unije i važan doprinos euroatlantskoj sigurnosti", rekao je Stoltenberg.
BBC-jev dopisnik za sigurnost analizira kako bi Putin mogao reagirati na ovakvu odluku Finske.
Vojni potezi: Predsjednik Putin zasad ima previše posla u Ukrajini da bi se bavio poduzimanjem naglih koraka prema Finskoj. Ruske trupe koje su bile smještene blizu 1300-kilometarske granice s Finskom premještene su na jug. Ipak, s vremenom, vjerojatno bi mogao i trupe i projektile prebaciti u blizinu finske granice i narediti pojačano patroliranje mornarice i zračnih snaga.
Hibridno ratovanje : Rusija već neko vrijeme koristi hakerske napade i cyber špijunažu usmjerenu na većinu europskih država. Za očekivati je da će te metode sada fokusirati konkretno na Finsku i Švedsku. Po već uobičajenom ruskom scenariju, službeno će se nijekati bilo kakvu upletenost Rusije.
Subverzije : Putin voli u vidu imati dugoročne ciljeve i mogao bi zaključiti da povijesna neutralnost ovih dviju nordijskih zemalja znači da bi se njihova odluka o pridruženju NATO-u mogla i promijeniti. Ruski predsjednik mogao bi tako pokušati okrenuti Fince protiv NATO-a uz pomoć online botova i lažnih profila.