Nije prošlo ni punih mjesec dana od početka nove školske godine, a dijete – učenik osmog razreda – već je otputovalo na terensku nastavu u Vukovar. Vraćaju se u četvrtak, pitanje je što će biti s nastavom u petak. Nakon toga tri tjedna škole, a onda oko Svih svetih – jesenski praznici. Onda opet malo na nastavu, pa ubrzo novi neradni dan 18. studenoga (petak), pa Dan škole (opet neradni). Ne treba zanemariti ni utjecaj Svjetskog nogometnom prvenstva u Kataru, koje će se igrati u studenom i prosincu. Sumnjam da neće biti djeteta od 14, 15 godina koje neće "škicnuti" na balun, pa možda i "picati" koji školski sat zbog toga, piše Slobodna Dalmacija.
Onda za Božić i Novu godinu prva runda zimskih praznika, pa tek što se malo vrate u školu krajem veljače drugi dio zimskih. U trećem mjesecu nacionalni ispiti, pa odmah iza proljetni praznici, onda ekskurzija pa još par državnih praznika do kraja školske godine. Pitam se hoće li taj učenik/ica osmog razreda u ovoj školskoj godini uopće spojiti koji dulji period nastave u školi? Jedva smo se riješili online nastave, a sada ovakva godina za djecu pred kojima su upisi u srednje škole i odluke važne za budućnost!
Nakupilo se svega
Razgovaraju tako roditelji čija djeca ove školske godine pohađaju osmi razred osnovne škole, a koje je zadesila po mnogočemu specifična školska godina. Nakupilo se tu svega, redovitih i izvanrednih događaja, uobičajenih sadržaja, ekskurzija i izleta, rasporeda praznika, državnih i vjerskih blagdana, koji, naravno, u velikoj mjeri neće zaobići ni ostalu školsku populaciju ili nisu bili netipični ni za prethodne generacije osmaša.
Ipak, u sav taj zgusnuti i uobičajeni raspored aktivnosti dodane su novosti koje su "zakačile" baš ovogodišnje đake u osmim razredima, poput nacionalnih ispita u ožujku iduće godine koje će prvi put pisati kompletna generacija tih učenika. Iako to nisu ispiti visokog rizika i rezultati neće utjecati ni na zaključne ocjene niti će biti vrednovani prilikom upisa u srednje škole, u dva tjedna koliko će se provoditi osmaši će biti oslobođeni dijela nastave a to je, uz sve prethodno pobrojano, još jedna "distrakcija" u kontinuitetu nastavne godine. Ili su roditelji, glede i unatoč, nepotrebno zabrinuti?
S druge strane, otvorilo je to i niz drugih pitanja, poput (ne)opravdanosti rasporeda pojedinih školskih praznika i njihova "tajminga", opterećenja nastavnika i učenika i vrednovanja njihova rada, pitanja koliko će određena "iskakanja" zahtijevati nadoknade i u kojem vremenu, pitanje motivacije učenika, osobito ovih u osjetljivoj pubertetskoj dobi, i niz drugih. Naravno, ne sumnjajući da će škole, kao i dosad, naći načina organizacijski odraditi sve izazove i ispuniti zakonsku obvezu prema kojoj se nastava u Hrvatskoj organizira i izvodi najmanje 175 nastavnih dana (za maturante 160 dana).
Kako, zapravo, izgleda ovaj (ne)zgodni kalendar aktivnosti i odmora za ovogodišnje osmaše? Osim, uglavnom jednodnevne ili dvodnevne terenske nastave u Vukovaru, koju pojedine škole organiziraju u različitim terminima tijekom nastavne godine, dio osmaša, ako to nisu učinili ranije, čeka ekskurzija, takozvani "mali maturalac", po Hrvatskoj. Kao i ostali učenici osnovnih i srednjih škola, oko blagdana Svih svetih su na jesenskim praznicima (31. listopada i 1. studenoga), što pada u ponedjeljak i utorak pa će se, s vikendom, odmarati četiri dana. Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga je neradni dan, a budući da je to ove godine petak, evo još malo prilike za spojiti nekoliko dana odmora.
A što s nastavom tijekom nacionalnih ispita?
Čak i ako eliminiramo (ne)zainteresiranost za Svjetsko nogometno prvenstvo, u nekim školama pred kraj godine obilježava se dan škole što je također ukalkulirano uglavnom kao neradni, takozvani nenastavni dan. Kraj prvog polugodišta 23. prosinca znači i početak dvotjednog, prvog dijela zimskih praznika, a svi se učenici u klupe vraćaju u ponedjeljak, 9. siječnja. Ne dao Bog većeg zla, svi osnovci i srednjoškolci u nastavi će proboraviti sve do 17. veljače, a onda opet na praznike – od 20. do 24. veljače slijedi jednotjedni, drugi dio zimskih praznika.
Dva tjedna nakon što "zagriju" školske klupe, za učenike osmih razreda kreću nacionalni ispiti, testovi vanjskog vrednovanja stečenih znanja, koji će se pisati svaki drugi dan u razdoblju od 13. do 31. ožujka. Provjeravat će se znanja učenika iz ukupno osam predmeta (hrvatski i prvi strani jezik, matematika, fizika, biologija, kemija, geografija i povijest).
Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), središnje ustanove koja će te ispite provoditi, već su potvrdili kako rezultati tih ispita neće ni na koji način utjecati na ocjene iz tih predmeta, a u e-dnevnik zapisivat će se tek kao bilješka uz bodove i postotnu riješenost zadataka. Po jedan ispit polagat će se svaki drugi dan, a svi će počinjati u isto vrijeme – u 9 sati ujutro. Ti će se dani tretirati kao redovni nastavni dani, ali su učitelji ipak zamoljeni da u to vrijeme ne organiziraju pisane provjere znanja iz redovitih predmeta za te učenike te da organiziraju manje zahtjevnu nastavu, dakle više ponavljanja, a manje novoga gradiva. Doznajemo i kako osmaši koji u te dane inače trebaju biti suprotna (druga ili treća) smjena, neće morati po cijele dane ostajati u školi (ujutro testiranje, a popodne redovita nastava), nego će školama biti preporučeno da se u te dane rotiraju s razredima iz suprotne smjene kako bi osmaši mogli i testiranje i ostatak redovite satnice imati samo u prijepodnevnom turnusu.
No, nakon završetka nacionalnih ispita 31. ožujka opet neće dugo biti u redovitoj nastavi – već u četvrtak, 6. travnja, kreću proljetni praznici na kojima, kao i svi drugi učenici osnovnih i srednjih škola, ostaju do 17. travnja kada se opet vraćaju u učionice.
Da ne zamaramo dalje ovim pustim datumima, dodajmo još kako do kraja nastavne godine 21. lipnja 2023. godine, slijedi nekoliko praznika i neradnih dana: Prvi svibnja (ponedjeljak), Dan državnosti (utorak), Tijelovo (četvrtak). Nije teško zaključiti kako dani na koje "padaju" nude zanimljive mogućnosti kombinacija i spajanja s bliskim vikendima.
Trebaju li roditelji i učenici biti zabrinuti nad organizacijom i izvedbom (i kakvom) nastave u tako "isprekidanoj" i "iscjepkanoj" aktualnoj godini, može li to ostaviti traga u procesu usvajanja znanja i uopće motivaciji za što uspješnijim okončanjem osnovnoškolskog obrazovanja? Struka je dosad uglavnom bila složna oko toga da kraći odmori tijekom nastavne godine mogu biti korisni i za djecu i nastavnike, da su uobičajeni ljetni i zimski odmori između obrazovnih razdoblja nešto što djeca uglavnom dobro percipiraju kao vrijeme potrebnog nešto duljeg odmora, kao i da se organizaciji praznika treba pravilno i ozbiljno pristupiti.
Učestali odmori – zbunjujući
– Ako su ti odmori dobro raspoređeni tijekom školske godine, ako se ostavi dovoljno vremena za izvedbu nastavnog plana i programa te ostalih aktivnosti, ne vidim problem. Pitanje je čime se nastavni proces prekida. Naravno da je važno da učenici imaju kontinuitet nastave, ali je važno omogućiti djeci i da se odmore. Međutim, ako su ti odmori učestali, to može biti zbunjujuće za učenike – kaže prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić, predstojnica Katedre za školsku psihologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. U nas se događalo da se školski kalendar formira prema željama "skijaša", zimski praznici bili su u komadu od tri tjedna, pa onda rascjepkani na dva dijela, "eksperimentiralo" se s različitim razdobljima praznika od županije do županije, prije tri, četiri godine uvedeni su i jesenski praznici, a sada se dogodilo da u kratkom razdoblju (veljača-travanj) imamo po dva nešto dulja odmora: preostali tjedan zimskih praznika u veljači, pa vrlo brzo 12-13 dana proljetnih praznika u travnju (odnosno vezanih za "pomični" blagdan Uskrsa). Pitamo profesoricu Vlahović-Štetić u čemu se voditi prilikom formiranja kalendara.
– Kao što sam rekla, pitanje je čime se i zbog čega nastavni proces prekida. Terenska nastava je oblik nastave, sigurno pomaže djeci da bolje nauče taj dio gradiva i ne vidim da im ona predstavlja problem. Međutim, ako su razlozi prekida takvi da od njih nema baš neke velike koristi, ne vidim potrebu za njima. Prekidi moraju imati svrhu. Ne mogu djeca ići tjedan dana u školu, a onda se odmarati. To nije funkcionalno – kaže psihologinja. Napominje kako testiranja poput nacionalnih ispita imaju svrhe i smisla.
– Nacionalni ispiti mogu biti od koristi za obrazovni sustav, a djeci neće naškoditi. Imamo priliku dobiti neke važne povratne informacije o znanjima i postignućima učenika koje se mogu iskoristiti za poboljšanja sustava, s tim da, barem u ovoj fazi, djecu neće dodatno opteretiti jer im neće utjecati na školske ocjene i uspjeh – zaključuje prof. dr. Vesna Vlahović-Štetić.
— Nacionalni ispiti bit će ponajprije veliki organizacijski test za nastavnike i škole, jer otvara pitanje nadoknada satnice i gradiva koje će zbog toga biti propušteno, kao i organizacije nastave za ostale učenike u to vrijeme, osobito u dvosmjenskim i trosmjenskim školama. To nisu ispiti visokog rizika za učenike osmih razreda, što je dobro, i od njih sustav može imati koristi, pogotovo u svjetlu hiperinflacije odlikaša kakvu sad imamo. Međutim, za sve učenike, pa tako i one u osmim razredima, upitna su pojedina rješenja iz postojećeg školskog kalendara – kaže Sebastijan Troskot, voditelj Područnog ureda Split školskog sindikata Preporod i nastavnik povijesti u OŠ "Bijaći" u Kaštel Novom.
Pad motivacije
– Što se tiče "rascjepkanosti" i diskontinuiteta nastave za osmaše, podijeljena su mišljenja i vjerojatno ima nezadovoljnih. Terensku nastavu u Vukovaru i ekskurzije imale su i prethodne generacije, najveća su novost nacionalni ispiti prvi put za cijelu populaciju učenika osmih razreda. Priču treba uklopiti u kontekst cijelog kalendara. Na primjer, opravdano je postaviti pitanje treba li nam toliko dana proljetnih praznika? – ističe Troskot. U školama smo primijetili, kaže on, da učenicima jako padne motivacija za nastavu nakon povratka s proljetnih praznika.
– Bilo bi bolje skratiti taj odmor na nekoliko dana prije Uskrsa te Uskrsni ponedjeljak, dakle, ukupno tri, četiri dana, a ne da se protegne i na 12 dana. Tu je i pitanje potrebe organizacije zimskog odmora u dva dijela, jer je sada drugi dio zimskih praznika preblizu proljetnim praznicima. Zbog toga imamo situaciju da nam nastavna godina završava sve kasnije, iza 20. lipnja, što zbog klimatskih uvjeta, osobito u nas u Dalmaciji, znatno otežava provedbu nastave – upozorava dalmatinski profesor povijesti.
– Takvim promjenama dobili bismo veći kontinuitet i manju rascjepkanost nastave – zaključuje Sebastijan Troskot.