Putinov prvi intervju za zapadne medije od invazije na Ukrajinu: ‘Globalni rat ne dolazi u obzir. Ali u ovom slučaju...‘
Piše Hina, JL
9. veljače 2024. - 01:40
Screenshot/X
Rusiju je, prvih dana veljače, zahvatila prava neobuzdana tuckeromanija. Posjet Tuckera Carlsona, kontroverznog, ultrakonzervativnog novinara i teoretičara urote, poznatog po diskriminatorskim izjavama o migrantima i ženama, za kojeg ruski mediji tvrde da bi ga Donald Trump mogao imenovati svojim potpredsjednikom na predstojećim američkim izborima, izazvao je pravu euforiju.
Portal Vot tak navodi da je Carlsonov boravak u Moskvi bio poput reality showa, pravi ruski "Truman Show". Pratilo se sve, kamo ide, što jede, s kim razgovara. Carlson je bio neviđena zvijezda ruske javnosti. Nisu ga ispuštali iz vida. Takvu pažnju nisu imali ni nekadašnji partijski moćnici ni najveće ruske estradne i glumačke veličine.
Pogotovo se interes povećao kad je objavljeno da je bivši novinar radikalne TV postaje Fox News i otvoreno proruski analitičar napravio intervju s predsjednikom Putinom u Kremlju. Tako je portal Pozor, novosti (Ostorožno, novosti) izračunao da su u samo tri dana glavni ruski državni televizijski mediji Carlsona spomenuli u svojim vijestima čak dvije tisuće puta.
Ruski mediji navode kako je Carlson imao hrabrosti razgovarati s Putinom da se "čuje i ruska strana priče", a i sam Carlson je napao svoje zapadne kolege da samo vode razgovore s Volodimirom Zelenskim, a izbjegavaju Putina. Na to su reagirali Christiane Amanpour te velike kuće poput BBC-ja, NBC-ja i mnogih drugih zapadnih medija tvrdeći da su od početka rata u Ukrajini poslali nebrojene zamolbe za intervju s Putinom, ali u Kremlju su ih ignorirali ili kratko rekli: "Njet!".
No posve je jasno zašto ih Carlson privlači. On ima istovjetne radikalno konzervativne i diskriminatorske stavove kao i Putinov političko-medijski establišment. I na kraju, ruski mediji ispratili su Tuckera Carlsona do kraja, objavivši njegovu fotografiju u zrakoplovu za Beograd, odakle je nastavio put, istoga dana, za New York.
A onda je točno u ponoć po hrvatskom vremenu, u noći sa četvrtka na petak, Carlson na svojoj web-stranici te na platformi X premijerno objavio svoj dva sata i sedam minuta dugačak intervju s ruskim predsjednikom. U uvodu je naglasio kako je sugovornika pitao zašto je krenuo u napad na Ukrajinu, je li zbog toga što je osjetio prijetnju za Rusiju: ‘A dobio sam odgovor koji me šokirao!‘, kaže Carlson.
Američki novinar potom je dodao kako je Putin možda i pola sata pričao o povijesti Rusije sve tamo od osmog stoljeća. On ga je, tvrdi, nekoliko puta pokušao prekinuti, ali Putin bi se uvijek uzrujao kada bi ga se prekidalo: ‘Na kraju sam mu dopustio da priča koliko želi. I bio je iskren, sviđalo se to vama ili ne. Putin zaista vjeruje da Rusija polaže povijesna prava na dijelove zapadne Ukrajine‘, ustvrdio je voditelj.
‘Važno je da je Lenjin, utemeljitelj sovjetske države, uspostavio Ukrajinu‘, ustvrdio je Putin tijekom svojih izlaganja o povijesti. ‘U početku je riječ Ukrajinac opisivala čovjeka koji živi na rubovima države ili radi kao graničar, to nije bila oznaka etničkog pripadanja. A onda je stvorena sovjetska Ukrajina. Nakon Drugog svjetskog rata Ukrajina je uz područja koje su prije rata pripadala Poljskoj dobila i dijelove Mađarske i Rumunjske. Ukrajina je umjetna država koja je oblikovana po Staljinovoj volji", objašnjavao je Putin.
Putin je također ustvrdio kako se Zapad više “boji jake Kine nego što se boji jake Rusije jer Rusija ima 150 milijuna ljudi, a Kina ima 1,5 milijardi stanovnika i njezino gospodarstvo raste 5 posto godišnje. Prije je bilo i više, ali Kini je i to dovoljno. Potencijal Kine je ogroman. To je najveće gospodarstvo u svijetu danas u smislu pariteta kupovne moći i veličine gospodarstva. Već je davno pretekla Sjedinjene Države i ubrzano raste”, rekao je Putin.
“Da ne pričamo o tome tko se koga boji... hajdemo ulaziti u to da nakon 1991., kada je Rusija očekivala da će biti primljena u obitelj civiliziranih naroda, ništa se od toga nije dogodilo. Obećanje je bilo da se NATO neće proširiti prema istoku, ali to se dogodilo pet puta. Bilo je pet valova širenja. Mi smo to tolerirali, pokušavali smo razgovarati, govorili smo: ‘Nemojte, molim vas, mi smo sada tržišna ekonomija i nema više Komunističke partije, idemo pregovarati‘, objašnjavao je Putin.
Screenshot/X
‘Globalni rat ne dolazi u obzir‘
Rusija nema nikakav interes napasti Poljsku ili Latviju, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u prvom razgovoru za neki zapadni mediji nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
„Globalni rat ne dolazi u obzir. To se protivi zdravom razumu, jer bi takav rat doveo čovječanstvo na rub uništenja. Isto tako, Rusija nema nikakve interese ni u Poljskoj, Latviji, ni nigdje. Samo u jednom slučaju možemo uzvratiti, a to je ako dođe do napada na Rusiju iz, primjerice, Poljske“, poručio je Putin, a prenosi Reuters.
„Prije ili kasnije Rusija i Ukrajina će se dogovoriti. Osobno želim da se ova situacija riješit putem pregovora. Rusija još uvijek nije postigla ciljeve koji su određeni ovom specijalnom vojnom operacijom. Zapad je počeo shvaćati kako je nemoguće strateški poraziti Rusiju. Sada je vrijeme da razmisle kako i što dalje. Mi smo za dijalog spremni“, poručio je Putin te je naglasio kako je njegova zemlja, unatoč svim sankcijama s kojima se suočila „postala najjača europska ekonomija 2023. godine“.
Osvrnuo se Putin i na Sjedinjene Američke Države te dodao kako vjeruje u obnavljanje komunikacije.
„Do toga će doći ako se SAD-e naviknu da se svijet mijenja. Moraju se prilagoditi novom svijetu i novim odnosima snaga. S nekim prijašnjim američkim predsjednicima imao sam uistinu dobar odnos. Prvenstveno mislim na Georgea Busha mlađeg kojeg su mnogi podcjenjivali, ali je bio vrlo dobar. Shvaćao je puno toga i dobro je radio. Sličan odnos sam imao i s Donaldom Trumpom. Ali, ponavljam, ako ideja dominacije ostane pod svaku cijenu u američkoj javnosti ništa se neće promijeniti“, kazao je Putin te je dodao kako je svima jasno da su „Amerikanci uništili plinovod Sjeverni tok“.
