Najveća svjetska zrakoplovna tvrtka objavila je ugovor o kupnji flote novih visokotehnoloških zrakoplova nazvanih "sin Concordea", što znači povratak nadzvučnih transatlantskih letova do kraja ovog desetljeća - javlja Telegraph, a prenosi Slobodna Dalmacija.
American Airlines je u utorak odlučio kupiti do 20 zrakoplova Overture od tvrtke Boom Supersonic, s opcijom produljenja narudžbe na 40. Očekuje se da će ovi mlaznjaci prevoziti putnike od 2029. na linijama od Miamija do Londona i od Los Angelesa do Honolulua.
To bi označilo povratak nadzvučnih transatlantskih putovanja nakon gotovo 20 godina pauze, odnosno povlačenja Concordea od strane British Airwaysa 2003. godine.
Revolucionarni dizajn
Iz Booma kažu da će Overture prevoziti 65 do 80 putnika i putovati dvostruko brže od većine komercijalnih zrakoplova, uz brzinu od otprilike 2000 km/h. Time će se smanjiti vrijeme putovanja između Londona i New Yorka sa šest i pol sati na tri i pol sata. Let između Londona i Miamija bi također bio skraćen s otprilike devet i pol sati na manje od pet.
"Overture je revolucionaran u svom dizajnu i iz temelja će promijeniti način na koji razmišljamo o udaljenosti", rekao je osnivač i izvršni direktor Booma Blake Scholl i dodao kako će Overture ”učiniti svijet dramatično pristupačnijim za desetke milijuna putnika”.
Iz Americana, koji je najveći svjetski zračni prijevoznik po veličini flote, javljaju da su platili polog za ove nove zrakoplove, a očekuje se da će oni s proizvodnih traka sići 2025. godine. Ovom avioprijevozniku dat će "važnu novu prednost u brzini", stoji u njihovom priopćenju.
Financijski direktor Derek Kerr je rekao: "U budućnosti će nadzvučna putovanja biti važan dio naše sposobnosti da pružimo uslugu svojim klijentima. Uzbuđeni smo zbog toga kako će Boom oblikovati budućnost putovanja, kako za našu tvrtku, tako i naše klijente."
Ova američka narudžba dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je Boom predstavio sklopio ugovor s američkim vojnim izvođačem Northrop Grummanom za razvoj vojne verzije Overturea. United Airlines i Japan Airlines također su naručili ove mlažnjake koji još nisu lansirani.
Boomovi zrakoplovi dobili su nadimak "sin Concordea" po dosad posljednjem nadzvučnom putničkom mlažnjaku, koji su zajednički razvile Velika Britanija i Francuska. Taj anglofrancuski projekt propao je nakon kobne nesreće u zračnoj luci Charles de Gaulle u srpnju 2000.
Potražnja za letovima također je počela opadati jer su banke iz londonskog Cityja i Wall Streeta odbijale platiti 7000 funti po sjedalu za prijevoz svojih direktora preko Atlantika brzinama većim od brzine zvuka.
Velika nesreća u Parizu ubrzala je početak skorog kraja.
Smrtonosno 'putovanje života'
Trebalo je to biti putovanje života za sto njemačkih turista, a pretvorilo se u tragediju koja je promijenila svijet avijacije: 25. srpnja 2000. Concorde je krenuo s pariškog aerodroma Charles de Gaulle na let prema zračnoj luci John F. Kennedy u New Yorku.
Bio je to tada već rutinski let za jedan od samo dva svjetska nadzvučna zrakoplova koja su letjela dvostruko brže od standardnih putničkih aviona, a k tome je pružao iznimno luksuzan doživljaj putovanja.
No, čim se Air Franceov zrakoplov na letu 4590 odvojio od tla, lijevu stranu Concordea zahvatio je plamen. Avion se srušio u Gonesseu kraj Pariza, a poginulo je svih sto putnika, devet članova posade i četiri osobe na zemlji. To je bila prva, jedina i posljednja fatalna nesreća zrakoplova Concorde.
Prema istrazi francuskog ureda za istraživanje nesreća (BEA), katastrofu je izazvala titanska traka, dio za skretanje mlaza motora koji je otpao s aviona DC-10 kompanije Continental Airlines koji je poletio četiri minute prije Concordea.
Taj metalni dio probušio je gumu na lijevom glavnom sklopu stajnog trapa Concordea, ona je eksplodirala, a njezin dio pogodio je rezervoar za gorivo i električni kabel. Udarac je izazvao hidrodinamički udarni val koji je rascijepio rezervoar nedaleko od mjesta udarca.
Uslijedilo je veliko curenje goriva koje se zapalilo radi prerezanih električnih kabela koji su iskrili. Posada je zbog požara isključila drugi motor, ali nisu mogli uvući podvozje, što je otežavalo penjanje.
Ss samo jednim motorom, čija je snaga popuštala, Concorde nije mogao postići potrebnu brzinu i visinu, te je pao na hotel "Hotelissimo" u obližnjem Gonesseu.
Bio je to početak kraja prvog putničkog aviona bržeg od zvuka koji je proizveden 1969., a uveden u redovni promet 1976. godine. Uz ogromne troškove razvoja napravljeno je svega 20 primjeraka, pa je Concorde bio isplativ samo British Airwaysu i Air Franceu, i to uz izdašne državne subvencije. Nakon nesreće u Parizu obavljene su stanovite modifikacije, ali one su samo malo odgodile kraj Concordea.
Zbog malog broja tih zrakoplova u prometu, umjesto dotad najsigurnijeg aviona s "nula nesreća", Concorde je u prosjeku postao najnesigurniji, s 12,5 poginulih putnika na milijun letova.
Osim toga, putnici su sve više izbjegavali kako Concorde, tako i sam let zrakoplovima općenito nakon terorističkog napada 11. rujna 2001. Posljednji Concordeov let Air France je obavio 27. lipnja 2003. godine, a British Airways tri mjeseca kasnije.
Neugasla ideja
Činilo se da je s prizemljenjem Concordea zaključena priča o nadzvučnim putničkim avionima, nakon što je četvrt stoljeća ranije iz saobraćaja već bio povučen sovjetski Tupoljev Tu-144, no evo sad nove inicijative uz vrlo ozbiljna ulaganja, iako se ne bi moglo reći da ona dolazi u najsretnije doba.
Naime, nadzvučno putovanje je neučinkovito u usporedbi s klasičnim letom zrakopolovom zbog dodatnog goriva nužnog za znatno veće brzine. Teško je to prodati u vrijeme kada se industrija jako trudi smanjiti zagađenje zraka i svoj utjecaj na globalno zatopljenje.
Ipak, od propasti Concordea nije zamrla ideja o obnavljanju preskupe mogućnosti da zrakoplovom preko Atlantika dođete otprilike jednako brzo kao automobilom od Splita do Zagreba po autocesti A1.
Tako se 2015. godine pojavila vijest da bi jedan Concorde ponovno mogao poletjeti do 2019., a znamo da se to nije dogodilo. Naime, obožavatelji ovog elegantnog putničkog zrakoplova prikupili su tada novac za kupnju jednog od tih aviona.
Skupina britanskih entuzijasta iz Kluba Concorde, koji većinom okuplja bivše pilote tog tipa aviona i ljude koji su njime često letjeli, priopćila je da su prikupili 120 milijuna funti s planom da vrate jedan Concorde na nebo.
No, to ne bi bila redovita linija - predsjednik Kluba Concorde Paul James izjavio je tada kako se nadaju da će u tome uspjeti te da jedan avion žele obnoviti i opet s njime poletjeti do 2019. godine, ali on bi služio tek za superluksuzne privatne letove.
Rođenje "sina Concordea", Overturea, doima se puno ozbiljnijim i potencijalno uspješnijim pothvatom, nesklonim mu vremenim usprkos.