‘Procjenjuje se da bi 8 milijuna Ukrajinaca moglo pronaći utočište u Europskoj uniji. To su ogromne brojke! Sankcije koje smo nametnuli Rusiji, sigurno će imati utjecaj na našu ekonomiju‘

Povjerenica ste za demografiju, područje aktualnije nego ikad. Milijuni Ukrajinaca bježe u EU. Kakve su procjene, koliko će na kraju ovog ludila u zemljama Europske unije biti ukrajinskih izbjeglica?

Za sada se radi o 3,5 milijuna ljudi, većinom žena i djece, koji su pristigli u samo četiri tjedna – riječ je o razmjerima koje nikad dosad nismo vidjeli u EU. Procjene su različite, no prema izvješćima UNHCR-a potencijalno govorima o 8 milijuna ljudi koji bi utočiste mogli potražiti u Europskoj uniji. To su ogromne brojke. U manje od mjesec dana ušlo je skoro jednako ljudi koliko broji cijela Hrvatska. Mobilizacija EU, i to ne samo institucija i država članica, već i samih građana, je zaista za primjer. Aktivacijom Direktive o privremenoj zaštiti, izbjeglice iz Ukrajine dobile su pravo na boravak, na rad, socijalnu i zdravstvenu zaštitu i obrazovanje te ne moraju podnositi zahtjev za azil. S pozicije potpredsjednice Europske komisije za demografiju – ne mogu se ne osvrnuti na činjenicu da će toliki priljev ljudi, pa čak i ako je samo privremen, svakako imati jasan utjecaj na demografsku sliku Unije.

Što u tom kontekstu može očekivati Hrvatska?

Pitanje bi trebalo biti ne što Hrvatska može očekivati, već kako može pridonijeti aktualnom sveukupnom naporu solidarnosti. S aktivacijom Direktive, pokrenuli smo i Platformu solidarnosti – kako bismo s europske razine državama članicama pružili maksimalno operativnu podršku. Zasad je najveći pritisak na prvim susjedima Ukrajine – Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj, ali i Moldaviji, no veliki broj ljudi već je krenuo i prema ostalim državama članicama – često tamo gdje imaju rodbine. Upravo iz tog razloga, anticipiranja migracijskih tokova, radimo i na mappingu ukrajinske dijaspore kako bismo predvidjeli smjerove kretanja izbjeglica unutar EU i pripremili se za njihov dolazak.

Europski doček izbjeglica jako je prijateljski. Imaju li članice upute kako se ponašati u ovakvoj izvanrednoj situaciji?

Države članice imaju vrlo konkretne upute i smjernice. U rekordnom je roku aktivirana Direktiva o privremenoj zaštiti - odmah su predstavljene i operativne smjernice za podršku državama članicama pri samoj primjeni Direktive. Komisija je pokrenula i web stranicu za informiranje i podršku izbjeglicama, i na ukrajinskom i ruskom jeziku. Uspostavljena je i Platforma solidarnosti koju sam već spomenula, a u samom početku objavili smo i smjernice za upravljanje vanjskim granicama kako bi se maksimalno olakšali granični prijelazi iz Ukrajine prema EU. Konačno, upravo ovog tjedna zajedno s kolegama Schinasom i Johansson, predstavila sam Komunikaciju namijenjenu upravo državama članica kako bismo im maksimalno pomogli u zbrinjavanju izbjeglica, prvenstveno djece, i njihovom uključivanju u nacionalne sustave obrazovanja, zdravstva i zapošljavanja.

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica

Koliko se novaca odvaja za tu namjenu?

S jedne strane imamo cijelu humanitarnu pomoć koja ide Ukrajini. No pretpostavljam da se vaše pitanje odnosi na sredstva usmjerena državama članicama za pomoć pri zbrinjavanju izbjeglica. Velika većina tog novca doći će iz kohezijske politike, odnosno preusmjeravanjem nepotrošenih sredstava iz prošlog financijskog razdoblja pod novom inicijativom CARE (Cohesion's Action for Refugees in Europe) koja će omogućiti fleksibilnije korištenje ERDF-a i ESF-a uz 100-postotno sufinanciranje. Dodatna sredstava namaknuta su iz omotnice AMIF-a koji spada pod fondove koji se bave unutarnjim poslovima. Konačno, značajna sredstva bit će preusmjerena i REACT-EU za 2022.g, s tim da je tu i čitavo programiranje koje je još uvijek u tijeku za 2021-27.g. Teško je sada izlaziti s brojkama, jer je još uvijek sve u izradi, ali kad se sve zbroji – prvenstveno CARE, AMIF i REACT EU – dostižemo skoro pa 20 milijardi Eura. Ovim ponovno dokazujemo koliko su sredstva kohezije ključna, nezamjenjiva ali i fleksibilna u kriznim situacijama – bilo za vrijeme COVID-a ili sada, s ratom u Ukrajini.

U najužem vrhu ste EU. Cijeli svijet govori o najvećem sukobu od 1945. godine. Kakve su procjene? Može li se dogoditi nezamislivo?

Žao mi je što je prihvaćen narativ o najvećem sukobu od 1945. godine. Ne zaboravimo naš Domovinski rat i rat u Bosni i Hercegovini. Nitko nema kristalnu kuglu danas da bi mogao odgovoriti na to pitanje.

Rat u BiH, zamislivo, nezamislivo?

Meni nezamislivo.

Može li EU nakon sankcija bez velikih žrtava funkcionirati bez plina, nafte, pšenice, gnojiva bez Rusije?

Sankcije će sigurno imati utjecaj na ekonomiju Europske Unije. Jako je teško predvidjeti koliki jer se situacija mijenja iz dana u dan. Puno je nepoznanica. Najviše je pogođen energetski sektor, a povećanja cijena u tom sektoru prelijevaju na ostatak ekonomije. Možemo očekivati kako će cijene plina i električne energije ostati na višim razinama cijele godine i kako će inflacija potrajati dulje nego što je bilo predviđeno. Ovo će dovesti do smanjenja predviđenog rasta naše ekonomije.

Ipak, Europska komisija poduzima odlučne mjere kako bismo našu ekonomiju učinili otpornijom. Ovaj tjedan Europska komisija je predložila niz opcija koje će pomoći u stabiliziranju cijena u energetskom sektoru i osigurati da sljedeću zimu dočekamo s punim spremištima plina. Predložene opcije otvaraju mogućnost zajedničke nabave plina koja bi značajno osnažila pregovaračku poziciju osobito manjih zemalja članica poput Hrvatske. No o tome slijedi dogovor čelnika država članica.

Što se tiče hrane, u EU nema razloga za zabrinutost. Imamo dovoljne količine i sigurnost opskrbe hranom nije dovedena u pitanje, ali i u ovom sektoru možemo očekivati povećanja cijena i pritisak na male poljoprivrednike. Upravo zato je ovaj tjedan Komisija predložila dodatnu potporu poljoprivrednim proizvođačima u iznosu od 500 milijuna eura.

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica

Goran Mehkek/Cropix

Dojam je da se EU nećka oko striktnog provođenja sankcija?

Upravo suprotno, ovo je trenutak u kojemu se pokazalo kako brzo i učinkovito možemo djelovati kada smo ujedinjeni. Niz paketa sankcija dogovoren je u rekordnom roku. Ujedinjeni smo u osudi Putinove agresije na Ukrajinu i kroz konkretne i ciljane mjere stvaramo značajan pritisak na vlast u Rusiji. Pri tom moramo voditi računa da ne ugrozimo i naše ekonomske interese. Mnoge europske kompanije poslovale su u Rusiji a poznata je i važnost Rusije kao isporučitelja energenata. Zato moramo dobro odvagnuti svaku mjeru i njen utjecaj na naša gospodarstva. To nije nećkanje nego odgovorno ponašanje. Sigurna sam da će se sve mjere koje su dogovorene dosljedno provoditi.

Kako najnoviji rasplet utječe na razvoj demokracije u EU i svijetu?

Putinov napad na Ukrajinu je napad na demokratske vrijednosti koje djelimo sa ukrajinskim narodom. Čega se Putin boji? Slobode građana da sami donose odluke demokratskim putem a ne samo da potvrđuju želje autokrata na vlasti. Slobode da odaberu put kojim žele ići i zajednicu u kojoj žele živjeti. Žrtva ukrajinskog naroda dodatno nas potiče da osnažimo našu demokraciju. Moramo stalno prilagođavati našu demokraciju vremenu u kojem živimo. Vremenu društvenih medija i mogućnosti informiranja i dezinfromiranja. Europska komisija predložila je Akt o digitalnim uslugama za sigurno i odgovorno internetsko okruženje, kao i pravila o transparentnosti u političkoj promociji. Ovime umanjujemo mogućnost manipulacija za vrijeme izbora i kampanja. Ali demokracija je i razdoblje između izbora. Moramo nastaviti uključivati građane u odlučivanje kao što smo učinili Konferencijom o budućnosti Europe koju vodim uime Europske komisije. Dajući glas građanima i u razdoblju između izbora jačamo našu predstavničku demokraciju. Demokrati se ne moraju bojati mišljenja građana. Autokrati su ti koji trebaju strahovati.