Prestanak dvojnog iskazivanja cijena mogao imati efekt na rast cijena u siječnju

Bliži se prva obljetnica članstva Hrvatske u eurozoni, pri čemu Vlada, središnja banka i analitičari naglašavaju trajne benefite tog članstva, dok se dio građana, osim što euro smatra i djelomičnim "krivcem" za rast cijena, još nije uspio u potpunosti priviknuti na novu valutu.
Ministar financija Marko Primorac nedavno je izjavio da su se svi očekivani pozitivni učinci ulaska u eurozonu i ostvarili - od povećanja kreditnog rejtinga, do značajnog smanjenja valutnog rizika, kao i uklanjanja transakcijskih troškova, pri čemu ušteda za gospodarstvo iznosi oko 160 milijuna eura.
"Vjerujem da će učinci u potpunosti biti poznati i vidljivi u nekom dužem vremenskom razdoblju, ali sve ono što smo učinili na samom putu uvođenja eura će polučiti trajne transformativne učinke hrvatskom gospodarstvu", ocijenio je Primorac.
Na istom tragu je i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, također apostrofiravši uklanjanje tečajnog rizika, koje je dovelo do smanjenja premije rizika zemlje, rezultat čega je i da su kamatne stope znatno niže no što bi bile bez uvođenja eura.
Primjer su toga, napomenuo je Vujčić, i zemlje koje nisu uvele euro, poput Češke, Mađarske i Poljske.
"Troškovi zaduživanja države, poduzeća i kućanstava bi bili na znatno višim razinama. Ne samo to, nego bi i stopa inflacije bila viša nego što jest, jer Hrvatska ima nižu stopu inflacije od svih tih zemalja koje nisu uvodile euro", izjavio je nekidan Vujčić.
Stoga, ekonomske posljedice ulaska u eurozonu su u skladu s očekivanjima, pri čemu je guverner istaknuo da je uvođenje eura "jako dobro" prošlo i u tehničkom pogledu.

Ulazak u eurozonu u jeku visoke inflacije, zaokruživanje cijena
Lanjskog studenog inflacija je dosegnula rekordnih 13,5 posto, nakon čega kreće njeno postupno usporavanje, pri čemu su se dvoznamenkaste razine zadržale i u prva tri mjeseca ove godine. Ulazak Hrvatske u zajedničku europsku monetarnu uniju u trenutku visoke inflacije je stoga predstavljao specifičnost i izazov s kojim se nisu morale suočiti druge članice prilikom ranijih proširenja.
Prve dane ove godine u javnosti su se pojavili i brojni primjeri neopravdanih poskupljenja kod "zaokruživanja" cijena pri preračunavanju iz kuna u eure, a uz poruke i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da se to zaokruživanje ne smije koristiti za "neopravdano velike dobiti i profite", na teren su izašle i inspekcijske službe, dok je u veljači Ministarstvo gospodarstva pokrenulo i aplikaciju za usporedbu cijena u trgovačkim lancima u odnosu na zadnji dan 2022. godine.
Krajem siječnja je objavljena i prva procjena inflacije za taj mjesec, po kojoj je rast na godišnjoj razini usporio na 12,7 posto, dok su cijene u odnosu na prosinac 2022. u prosjeku ostale iste.
Komentirajući tada te podatke, guverner Vujčić je ustvrdio da uvođenje eura, sukladno i očekivanjima, nije imalo značajan utjecaj na ukupni porast cijena, a to je ponovio i nekidan, rekavši da su istraživanja HNB-a, ESB-a i Eurostata pokazala da je uvođenje eura imalo utjecaj na ukupnu inflaciju za do 0,4 postotna boda, taj učinak se praktički u potpunosti odnosio na usluge i to u siječnju, dok je u veljači i ožujku taj utjecaj već bio "nesignifikatan".
Rast cijena usluga u ljetnim mjesecima po Vujčiću je prvenstveno povezano s turističkom sezonom i potražnjom u turizmu, a ne s uvođenjem eura. Stoga, dio građana ima percepciju da su cijene rasle zbog uvođenja eura, no danas je jasno da to nije bio slučaj, zaključio je.
Utjecaj uvođenja eura nije bio značajan na ukupnu inflaciju, no ...
Utjecaj uvođenja eura na inflaciju u Hrvatskoj u radu "The Euro and Croatian inflation: much ado about nothing?", je na temelju podataka Eurostata analizirao i izvanredni profesor s Katedre za statistiku zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Petar Sorić.
"Euro i inflacija u Hrvatskoj: mnogo buke nizašto?", kako glasi prijevod rada, ipak na kraju ima upitnik, a kako je Sorić izjavio za Hinu, nije da se baš apsolutno ništa nije dogodilo u pogledu utjecaja uvođenja eura na rast cijena.
Ističe da taj efekt nije bio robustan i značajan kada je riječ o agregatnoj inflaciji, to jest ukupnoj košarici dobara koja se mjeri harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena.
Također, kada je taj indeks "dezagregirao" na 13 podkategorija, nije pronašao značajan efekt eura na rast cijena kod velike većine inflatornih podkategorija, no iznimke su bile cijene hrane i pića, ugostiteljskih usluga (restorani, hoteli, kafići, catering i sl.) te cijene odjeće.
"Vrlo slična iskustva su imale zemlje koje su ranije ulazile u europodručje", napomenuo je Sorić.
Prvu analizu je provodio tri mjeseca nakon uvođenja eura i tu je već primijetio da utjecaj eura na rast cijena postupno slabi s protekom vremena. No kada je još prikupio podatke za iduće mjesece s kojima je započinjala i turistička sezona, sve do srpnja, efekt se počeo intenzivirati.
Profesor s Ekonomije: Dio trgovaca vjerojatno iskoristio situaciju za neutemeljeno dizanje cijena
"To vjerojatno znači da je dio trgovaca iskoristio situaciju da bi neutemeljeno povisio cijene i povećao marže", smatra Sorić.
Tako je primjerice utvrdio da je euro "krivac" za čak 62 posto inflacije cijena odjeće u lipnju 2023. godine. Kada je pak riječ o rastu cijena hrane i pića, udio eura se kretao od 0,36 posto u siječnju do 33,03 posto u lipnju.
Učinak eura posebice se značajnim pokazao u ugostiteljstvu, gdje se u lipnju otprilike polovica inflacije, 48,08 posto, može pripisati uvođenju eura.
Sorić pritom naglašava da se radi o utjecaju eura na inflaciju, to jest na postotnu promjenu cijena, ne na apsolutne razine cijena pojedinih proizvoda i usluga. Drugim riječima, analiza je pokazala da bi se poskupljenje hrane i pića dogodilo i da nije bilo eura, ali bi ono primjerice u lipnju iznosilo oko dvije trećine onoga kojemu smo svjedočili.
Rast cijena je po Soriću vrlo vjerojatno povezan i s tržišnom konkurencijom, koja u maloj Hrvatskoj nije na razini primjerice SAD-a, pa je stoga i teže kažnjavati one koji neopravdano dižu cijene.
Sorić je apostrofirao i Vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu, koji su doprinijeli tome da inflacija osnovnih prehrambenih namirnica i energenata "nije dramatično rasla" uslijed uvođenja eura.
Istraživanje: Dobar dio građana cijene još uvijek preračunava u kune
Od rujna 2022. do kraja ove godine na snazi je i obaveza dvojnog iskazivanja cijena - u kunama i eurima. Iako se brojni građani žale da se još nisu naviknuli na novu valutu, a udruge potrošača traže produljenje te obaveze, ministar financija Marko Primorac je nedavno ponovio da ono nije potrebno.
Daljnje dvojno iskazivanje cijena pridonijelo bi zbunjivanju potrošača, a između ostalog nije ni u skladu s preporukama Europske komisije, rekao je Primorac, dodavši da se razdoblje obaveze dvojnog iskazivanja protegnulo na 16 mjeseci, što je dulje no u drugim zemljama koje su uvodile euro,
Prilagodbu građana na euro su kroz mjesece pratili i istraživači s odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Hendal su ih između ostalog upitali u kojoj mjeri trenutne cijene u eurima preračunavaju u kune.
U studenom je tako 47 posto ispitanika reklo da to uvijek čini, 46 posto ponekad, a samo šest posto njih nikad.
Istraživanje se provodi svaki mjesec na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 hrvatskih građana, a u prvom iz veljače ove godine 60 posto građana je odgovorilo da uvijek preračunava iz eura u kune, 36 posto da to radi ponekad i četiri posto da to nikad ne čini.
Ti postotci se mogu promatrati kao indikator prilagodbe, a iako pomak u odnosu na početak godine postoji, ostaje činjenica da krajem godine otprilike pola građana još uvijek pri svakom praćenju cijena i kupnji preračunava cijene iz eura u kune.
Viši asistent na katedri za psihologiju FFZG-a Nikola Erceg smatra da je zaključak koji proizlazi iz ovih rezultata da se građani još uvijek nisu priviknuli na euro.
"U kunama smo naučili razmišljati i procjenjivati vrijednosti i teško se u ovako kratko vrijeme u potpunosti ‘prebaciti‘ na novu valutu. Pretpostavljam da preračunavanje ljudima služi kao neki oblik zaštite od neželjene potrošnje i osigurač racionalnijeg upravljanja novcem. Euro ima tu karakteristiku da je nominalno ‘slabiji‘ od kune, a ljudi su osjetljivi na nominalnu vrijednost, pa nam 20 eura zvuči manje nego 150 kuna. Tek kad preračunamo u kune dobijemo osjećaj koliko nešto ‘stvarno‘ košta", izjavio je Erceg za Hinu.
Prestanak dvojnog iskazivanja cijena će se reflektirati na rast cijena?
Po njemu će ukidanje dvojnog iskazivanja cijena vjerojatno pridonijeti tome da se građani brže naviknu na euro, odnosno da prije prestanu preračunavati u kune, no s druge strane bi moglo i otežati odluke o potrošnji i kupnji ili dovesti do neželjenih trošenja.
S obzirom da bi prioritet trebao biti da se što manje građana "opeče" u procesu prilagodbe, Erceg smatra da možda ne bi bilo loše dvojno iskazivanje ostaviti još neko vrijeme.
S druge strane, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marijana Ivanov je nedavno izrazila bojazan da bi prestanak dvojnog iskazivanja cijena mogao imati efekt na rast cijena u siječnju.
"Otvara se jedan novi prostor za netransparentnost cijena, koji će vjerojatno dio ponuđača na tržištu iskoristiti", smatra Ivanov.
Po njoj je obaveza dvojnog iskazivanja trebala trajati kraće, jer se dobar dio građana "u startu opustio" te cijene uobičajenih proizvoda i dalje isključivo gledaju u kunama, a većina ih i ne zna da se ta mjera ukida iduće godine.

Velik pad broja mjenjačnica, promet manji za oko 14 puta
Jedan od efekata ulaska Hrvatske u eurozonu je i veliki pad broja mjenjačnica te prometa stranim gotovim novcem. Tako, prema najnovijim podacima HNB-a od sredine prosinca, u Hrvatskoj trenutno posluju 293 ovlaštena mjenjača, njih 787 manje u odnosu na isto razdoblje lani, kada ih je bilo 1.080.
S obzirom na to da ovlašteni mjenjači mogu obavljati mjenjačke poslove samo ako imaju sklopljen ugovor o obavljanju tih poslova s poslovnom bankom, taj uvjet trenutno ispunjavaju 254 ovlaštena mjenjača, pa stoga iz HNB-a zaključuju da trenutno 39 ovlaštenih mjenjača ne obavlja mjenjačke poslove.
Do uvođenja eura ovlašteni mjenjači pružali su mjenjačke poslove na oko 3.500 mjenjačkih mjesta, dok sada taj broj iznosi oko 1.400, a kao i ranije, tu su uključene i mjenjačnice Hrvatske pošte i Fine, njih oko 950.
Tako, kada se izuzmu Pošta i Fina, ispostavlja se da trenutno 252 ovlaštena mjenjača obavlja mjenjačke poslove u oko 450 mjenjačnica.
U prvih deset mjeseci ove godine, izvijestili su iz HNB-a, ovlašteni mjenjači su otkupili od fizičkih osoba te prodali fizičkim osobama strani gotov novac u vrijednosti od 241,6 milijuna eura, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju vrijednost prometa doseznala 3,4 milijarde eura, odnosno oko 14 puta više.
Najveću vrijednost prometa tijekom ove godine mjenjači su ostvarili u lipnju, 29,2 milijuna eura, a najmanju u siječnju, 15,9 milijuna eura. Usporedbe radi, lani je najveća vrijednost prometa zabilježena u kolovozu, 602,8 milijuna eura, a najmanja također u siječnju, no u iznosu od 183,5 milijuna eura.
Tijekom 2023. godine ovlašteni mjenjači najviše su kupovali i prodavali gotov novac američkog dolara, na koji otpada oko 54,3 posto ukupnoga prometa, a sa 19,6 posto slijedi švicarski franak, podaci su središnje banke dostavljeni na upit Hine.
HNB će bankama na ime kamata za deponirane "viškove likvidnosti" isplatiti oko 478 milijuna eura
I bankama je također za razliku od prijašnjih godina izostao dio prihoda od mjenjačkih poslova, no zato su ostvarile značajne prihode od kamata na "viškove likvidnosti" pohranjene kod središnje banke, pri čemu im se na ta sredstva obračunava kamata po referentnoj stopi ESB-a za prekonoćni depozit, koja trenutačno iznosi četiri posto.
Velike "viškove likvidnosti" banke su ostvarile i samim ulaskom Hrvatske u eurozonu, s obzirom da se u njoj primjenjuje stopa minimalnih pričuva od jedan posto, dok je prije toga ta stopa iznosila devet posto.
Od početka 2023. godine do 30. studenoga bankama u Hrvatskoj je po toj osnovi isplaćeno oko 429 milijuna eura, a predviđa se da će iznos za cijelu ovu godinu iznositi oko 478 milijuna eura, izvijestili su iz HNB-a.
Mario Mrazović