Pred veliki broj roditelja prije početka iduće školske godine doći će važno pitanje: Treba li cijepiti školarce?

Cijepljenje djece od 12 i više godina protiv koronavirusa počelo je ovaj mjesec i u Hrvatskoj, a kao prioritet su istaknuta djeca koja boluju od kroničnih bolesti koje uvećavaju rizik za teže oblike bolesti COVID-19, piše Slobodna Dalmacija.

Kako nam je potvrđeno u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) organizirano cijepljenje druge djece iz te dobne skupine, a koja nemaju kroničnih bolesti, vrlo izvjesno neće početi dok traju ljetni praznici.

- Zasad je naglasak na djeci u dobi od 12 godina koja pripadaju u prioritetne skupine s obzirom na zdravstveno stanje. Bilo kakva organizacija cijepljenja ostale djece teško je provediva kada nema nastave, za vrijeme školskih praznika, i o tome zasad ne razmišljamo – kaže prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a. Kako će stvari dalje teći na tome planu, HZJZ će, kaže, na vrijeme obavijestiti te pripremiti potrebne upute. U svakom slučaju, cijepljenje djece, kao i u slučaju odraslih, ostaje dobrovoljno, odnosno za djecu pristanak daju roditelji - ističe primarijus Ivana Pavić Šimetin.

Masovnije cijepljenje djece i mladih od 12 do 15 godina tako se ne očekuje prije jeseni, odnosno prije početka nove školske godine, a županijski nastavni zavodi do tada će u suradnji s liječnicima školske medicine nastaviti s cijepljenjem djece iz rizičnih skupina.

Iako djeca općenito nisu toliko ugrožena kada je u pitanju obolijevanje od COVID-19, dosadašnja istraživanja upozoravaju kako djeca i adolescenti imaju značajnu ulogu kao prenositelji SARS-CoV-2 virusa.

Tko je prioritet?

Nakon što su Američka agencija za lijekove (FDA) i Europska agencija za lijekove (EMA) odobrile Pfizer/BioNTechovo cjepivo za djecu od 12 do 15 godina, mnoge europske zemlje, kao i one izvan Europe, krajem svibnja i početkom lipnja počele su s cijepljenjem djece iz te dobne skupine ili s izradom plana cijepljenja kako bi se djeca početkom nove školske godine mogla vratiti na nastavu uživo. Podsjetimo i kako je Pfizer/BioNTechovo cjepivo od ranije odobreno za prevenciju bolesti COVID-19 u odraslih osoba, ali i adolescenata u dobi od 16 i više godina.

U većini zemalja, kao i u Hrvatskoj, prioritet su djeca iz rizičnih skupina, a prema naputku HZJZ-a, prioritetno cijepljenje posebno se odnosi na djecu u dobi od 12 i više godina kojima je zbog narušenog zdravstvenog stanja utvrđeno pohađanje nastave na daljinu (odnosno, prije pandemije, nastava u kući), potom onu koja imaju pravo na pomoćnika u nastavi (ako dijete ne može biti cijepljeno, potrebno je omogućiti cijepljenje pomoćniku u nastavi), onu kojima je određen smještaj ili boravak u ustanovama u socijalnoj skrbi ili specijalnim bolnicama, onu s primjerenim programom školovanja zbog zdravstvenog stanja koje uvećava rizik za teže oblike bolesti COVID-19 kao i djecu kojoj je zbog zdravstvenog stanja određeno izuzeće od nošenja maske (mogućnost boravka u školi bez maske).

Kome se javiti za cijepljenje?

Postupak je takav da se djeca i mladi u dobi od 12 i više godina, odnosno njihovi roditelji, za cijepljenje protiv COVID-19 trebaju javiti nadležnom školskom liječniku u zavodima za javno zdravstvo.

Također, za prijavu mogu koristiti i sve druge kanale poput liječnika obiteljske medicine/izabranog pedijatra, internetske stranica cijepise.zdravlje.hr ili broja 0800 0011. Među prvima koji su krenuli s cijepljenjem djece iz rizičnih skupina od 12 i više godina su u Primorsko-goranskoj županiji.

Prof. dr. sc. Vladimir Mićović, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, napominje kako se na njihovu području cijepilo stotinjak djece iz te prioritetne skupine, a za sljedeće dane utvrđena su još četiri termina za njih krajem lipnja i početkom srpnja na javnom punktu gdje će ih cijepiti liječnici školske medicine u terminu od 8 do 10 sati.

Očekuje se da bi se u svakom od termina cijepljenju moglo odazvati najmanje 20 do 50 djece od 12 i više godina iz skupine osoba s kroničnim bolestima koje uvećavaju rizik za teže oblike bolesti COVID-19.

- Bilježimo veći interes nego na početku cijepljenja. Sada cijepimo djecu i mlade od 12 do 16 godina, a ranije smo već obuhvatili one sa 17 godina.

Imali smo prilično velik odaziv, osobito studenata zdravstvenih studija. Nakon što su roditelji djece s kroničnim oboljenjima zvali naše liječnike školske medicine kao i svoje obiteljske liječnike, to nas je potaknulo da praktički ubrzo nakon što je EMA odobrila Pfeizer/BioNTechovo cjepivo krenemo s cijepljenjem djece iz te skupine – ističe prof. dr. Mićović.

Otkriva također kako dosad cijepljenja djeca iz prioritetnih skupina nisu imala nikakvih ozbiljnijih nuspojava, eventualno kratkotrajnu bol na mjestu uboda, ili doista rijetko, blagu temperaturu.

Kada je u pitanju potreba cijepljenja i ostale 12 + djece, koja nemaju nikakvih kroničnih bolesti, za dr. Mićovića nema dvojbi:

- Bez obzira na polemike u javnosti, ne smatram da cijepiti treba samo djecu s kroničnim bolestima koja su u riziku od razvoja težih oblika COVID-19, nego što više djece tog uzrasta. Najnovije istraživanje koje je tijekom tri mjeseca provedeno u 14 zemalja SAD-a pokazalo je kako relativno mali broj djece oboljele od bolesti COVID-19 doista bude hospitaliziran.

Međutim, od onih koji su hospitalizirani 32 posto završi u jedinicama intenzivne skrbi, a oko pet posto na respiratoru. Srećom, nijedan od njih nije završio smrtnim ishodom. Međutim, trećina onih koji su završili u jedinicama intenzivne skrbi nije imala nikakvih ranijih kroničnih bolesti, niti su bili gojazni, dakle riječ je o ranije potpuno zdravoj djeci - prenosi prof. dr. Mićović. Pri tom naglašava kako u istraživanje nisu bila uključena djeca s multisistemskim inflamatornim sindromom (MIS-C), a samo u SAD-u od četiri tisuće djece koja su njime bila zahvaćena umrlo je njih 63.

Djeca su i putnici...

- Puno je razloga zbog kojih bi bilo dobro cijepiti što je više moguće i sve ostale djece od 12 do 16 godina i pomalo se pripremati za školu.

Osim zdravstvene dobrobiti koje cijepljenje ima za djecu, tu je važan i socijalni faktor, odnosno socijalizacija djece i izbjegavanje online nastave. Također, znamo da djeca viših razreda osnovnih škola, a osobito srednjoškolci, dolaze na nastavu sredstvima javnog prometa, a upravo iz tih skupina bilo je širitelja virusa u obitelji.

Slažem se da je logistički cijepljenje teže izvesti tijekom ljetnih praznika, ali trebamo učiniti sve da početkom nove školske godine intenziviramo taj proces kako bismo do zime imali najmanje 50 postotnu procijepljenost djece te dobne skupine – poziva prof. dr. Vladimir Mićović.

Ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije prim. dr. sc. Željka Karin potvrdila je kako je cijepljenje djece starije od 12 godina iz prioritetnih skupina počelo i u toj županiji, a dosad ih je cijepljeno 30-ak.

- Zainteresirani se mogu javljati i dalje, a od jeseni ćemo doći u fazu kada ćemo pozivati i ostalu djecu na cijepljenje – kaže primarijus Karin te ponavlja kako cijepljenje za djecu, kao i za odrasle, ostaje dobrovoljno.

WHO tvrdi kako to nije nužno...

Kao stručnjakinju, ne samo kao roditelja, u priči s cijepljenjem sve djece od 12 i više godina muče me dvije stvari: prije svega, iz Svjetske zdravstvene organizacije iznijeli su stav kako imunizacija, osobito zdrave, djece protiv koronavirusa u ovom trenutku nije nužna kada u svijetu nema dovoljno zaliha cjepiva i kada nije procijepljen ni dovoljan broj odraslih građana. Drugo, prema našim informacijama, u nekim gradovima u nas pozivaju na cijepljenje i zdravu djecu mlađe srednjoškolske dobi, ili još mlađe, koji nisu iz rizičnih skupina, pa me zanima prema kojim kriterijima? – kaže Daniela Drandić iz udruge RODA – Roditelji u akciji.

- Svjesni smo toga da određeni postotak populacije treba biti procijepljen, ali nisam sigurna da će različite prakse stvoriti povjerenje u potrebu cijepljenja djece. To samo stvara zbunjenost i nepovjerenje u roditelja. Mjerodavne pozivam da prije bilo kakvih odluka roditeljima daju jasne, kvalitetne i konkretne informacije, a mjere i preporuke koje su budu donosile u vezi cijepljena djece budu ujednačene na razini cijele zemlje – poručuje Daniela Drandić.

Više prednosti nego mana

Prema informacijama HALMED-a (Hrvatske agencija za lijekove i medicinske proizvode), ispitivanja cjepiva protiv bolesti COVID-19 proizvođača BioNTech i Pfizer u djece u dobi između 12 i 15 godina pokazala su kako je imunološki odgovor u toj skupini usporediv s imunološkim odgovorom u dobnoj skupini od 16 do 25 godina (mjereno razinom antitijela protiv virusa SARS-CoV-2).

Cjepivo sadrži molekulu glasničke ribonukleinske kiseline (mRNA), daje se kao i odraslima, u dvije doze, a najčešće nuspojave su također, kao i u odraslih, bol na mjestu primjene cjepiva, umor, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, zimica, vrućica. EMA-ino povjerenstvo smatra kako koristi primjene cjepiva kod osoba starosti između 12 i 15 godina nadmašuju rizike, posebice kod djece čiji komorbiditeti povećavaju rizik od razvoja teškog oblika bolesti COVID-19, piše Slobodna Dalmacija.