Posljedica Putinovog napada na Ukrajinu: Finska i Švedska do ljeta namjeravaju ući u NATO. Na granicama istočnog krila Europe, Savez značajno povećao broj vojnika

Rusija je napadom na Ukrajinu napravila ogromnu stratešku grešku i što se tiče neutralnih zemalja kao što su Finska i Švedske. Kako doznaje britanski The Times obje nordijske zemlje spremaju se ući u NATO savez i to već do ljeta. Dužnosnici iz SAD-a potvrdili su kako se u više navrata o tome razgovaralo, pa i tijekom sastanka ministara vanjskih poslova zemalja transatlanskog vojnog saveza održanog prošlog tjedna, a kojem su nazočile i Švedska i Finska.

U obje zemlje, napad Rusije na Ukrajinu potaknuo je iznenadnu potporu građana članstvu u Savezu. U Švedskoj je zabilježen porast od 50 posto, a prema anketama u Finskoj podrška pristupanju je skočila sa 30 na 60 posto.

Švedska premijerka je već prije potvrdila kako provode reviziju sigurnosne politike koja će završiti do kraja sljedećeg mjeseca. „Ni na koji način ne isključujem članstvo u NATO-u", naglasila je prije dva tjedna Magdalena Andersson, predsjednica švedske vlade. Švedska je prvi put od 1939. prekršila svoj neutralni stav kako bi u Ukrajinu poslala protutenkovske rakete i ogromne količine druge vojne opreme.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u nedjelju je za Telegraph izjavio da Savez radi na planovima kako bi bio stalno vojno prisutan na istočnim granicama Saveza, a sve zbog suočavanja s mogućom širom ruskom agresijom.  NATO sada ima 40.000 vojnika pod svojim izravnim zapovjedništvom na istočnom krilu Europe, od Baltičkog do Crnog mora. To označava gotovo deseterostruko povećanje veličine njezinih snaga prije nego što je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače.

 - NATO je “usred temeljne transformacije” koja će imati dugoročne posljedice po postupke ruskog predsjednika Vladimira Putina, izjavio je Stoltenberg te objasnio kako svjedočimo novoj stvarnosti, ‘novom normalnom’ za europsku sigurnost. „Stoga smo zatražili od naših vojnih zapovjednika da potraže opcije za ono što nazivamo resetiranjem, to jest dugoročnom prilagodbom NATO-a”, naglasio je dodajući kako bi NATO trupe u istočnoeuropskim zemljama članicama trebale postati “punopravno sredstvo odvraćanja”.

 Jens Stoltenberg

Dursun Aydemir/AFP

Spone Švedske i Finske sa SAD-om

Odavno postoje duboke bilateralne spone Švedske i Finske sa SAD-om. Potpisnice su i trilateralnog sporazuma, a Švedska uz to od 2014., iako nije član, postaje bliski partner NATO-a. To partnerstvo omogućuje Švedskoj sudjelovanje u vojnim vježbama Saveza, a isto tako na vojnim vježbama u Švedskoj sudjeluju i jedinice članica NATO-a, prije svega SAD.

Što se tiče Finske, njezina je Vlada prošlog tjedna pristala na 40-postotno povećanje vojnog proračuna do 2026. kako bi dodatno ojačala svoju poziciju. Riječ je o zemlji sa 5.5 milijuna stanovnika, koja se u vojnim se pitanjima tradicionalno držala po strani, dijelom kako bi ne bi provocirala svog istočnog susjeda, Rusiju, s kojom dijeli 1.300 kilometara dugu granicu.

- Nikada nemojte podcjenjivati kapacitet Finaca da donose brze odluke kada se svijet mijenja - rekao je bivši finski premijer Alexander Stubb.

Bernd Von JutrczenkaAFP

Finska je proglasila neovisnost 1917. nakon 150 godina ruske vlasti, a zatim je u Drugom svjetskom ratu, njena brojčano daleko manja vojska zaustavila sovjetsku invaziju i pritom nanijela teške gubitke Crvenoj armiji. Sukob je završio mirovnim sporazumom, kojim je Finska predala nekoliko pograničnih područja Sovjetskom Savezu. Finski su vođe pristali ostati neutralni tijekom hladnog rata u zamjenu za jamstva Moskve da ih neće napasti.  

- Imat ćemo vrlo detaljne i oprezne rasprave, no to neće potrajati duže nego što treba - rekla je premijerka Sanna Marin na tiskovnoj konferenciji u petak. Dodala je da bi rasprava trebala završiti do kraja lipnja.

Alexander Stubb također procjenjuje da će Finska kandidaturu predati tijekom svibnja prije lipanjskog samita NATO-a u Madridu.

Allison Bailey/AFP