Portal Bitno.net pozabavio se Popisom stanovništva i objavio (privremenu) listu najkatoličkijih mjesta u Hrvatskoj i to po županijama.
Saželi su podatke za pet najvećih hrvatskih gradova koji uključuju broj i udio katolika, druge najveće vjerske skupine te broj i udio ateista te agnostika. Zagreb prema popisu iz 2021. ima 767 131 stanovnika, od toga katolici čine 562 825 ili 73,37 posto.
Druga najveća vjerska skupina su muslimani kojih ima 15 499 odnosno 2,02 posto. Time je Zagreb jedini grad u Top 5 u kojem pravoslavlje nije druga najbrojnija vjera. Što se tiče ateista, njih je 60 849 ili 7,93 posto dok agnostika i skeptika ima 25 217, tj. 3,29 posto.
U Splitu od 160 577 stanovnika njih 124 499 (77,53 posto) deklarira se katolicima. Iza njih su pravoslavci s 1 309 ili 0,82 posto. Ateista, pak, ima 11 397 ili 7,10 posto, a agnostika 4 175, tj. 2,60 posto. U Rijeci je udio katolika najmanji (69 941 ili 64,78 posto), a ateista i agnostika najveći (11 712 ili 10,85 posto te 3 676 ili 3,40 posto). Druga najveća vjerska skupina su pravoslavci s 6 140 (5,69 posto).
U Osijeku od 96 313 stanovnika katolici čine 75 723 ili 78,62 posto. Slijede pravoslavci s 4 180 ili 4,34 posto, dok ateista ima 5 070 (5,26 posto), a agnostika i skeptika 1 848 (1,92 posto). Najveći udio katolika ima Zadar. Od njegovih 70 779 građana 82,53 posto (58 412) su katolici. Obrnuto vrijedi za ateiste (3 200 ili 4,52 posto) te agnostike (1 311 ili 1,85 posto). Druga najbrojnija vjera je pravoslavlje s 1 368 ili 1,93 posto, donosi Bitno.net.
Pripremili su i listu ‘najkatoličkijih‘ mjesta po županijama. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji mjesto s najviše katolika je Zažablje. Od 553 stanovnika njih 543 su katolici što je 98,19 posto.