StoryEditor
Hrvatska i svijetOBJAVLJEN CIJELI DOKUMENT

Plenković predstavio plan za oporavak, Hrvatskoj bespovratno 6,3 mlrd. eura. Evo detalja

Piše jutarnji list
1. travnja 2021. - 17:41
Damir Krajac/Cropix

Premijer Andrej Plenković nakon sjednice Vlade predstavio je Nacionalni plan za oporavak i otpornost, donosi Jutarnji list.

- Kada se vratimo 7-8 mjeseci nazad u ljeto prošle godine, kada su se zaključivali pregovori o višegodišnjem financijskom okviru i instrumentu EU iduće generacije, Hrvatska je za idućih 10 godina dobila 24,5 milijardi eura. Kada tome pridodamo točno apsorpciju još oko 5,3 milijardi eura iz višegodišnjeg financijskog okvira koji je bio od 2014. do 2020., a provodi se '21., '22., '23., to znači da ćemo u ovom periodu iz različitih izvora EU imati na raspolaganju 30 milijardi eura koje će biti na ovaj ili onaj način uloženi u Hrvatsku, gospodarstvo ili javne projekte.

- Kada je riječ o instrumentu EU sljedeće generacije iz RFF-a, na raspolaganju imamo dvije skupine sredstava. Jedna su 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava plus 3,6 milijardi eura zajmova.

- Iz višegodišnjeg financijskog okvira imat ćemo 9 milijardi za fondove kohezijske i regionalne politike, 4,2 milijarde za zajedničku poljoprivrednu politiku, 270 milijuna eura za europski fond za pomorstvo i ribarstvo, 250 milijuna eura za unutarnju sigurnost migracija, 182 milijuna eura za poljoprivredni fond za ruralni razvoj... Iz Europskog fonda za solidarnost imamo 717 milijuna eura, dobit ćemo 300 i više milijuna eura za potres koji se odnosio na Banovinu, plus iz fonda za pravednu tranziciju 96 milijuna eura - kazao je Plenković.

Premijer je kazao da tako visoku razinu odnosa između bespovratnih sredstava iz mehanizam za oporavak i otpornost i BDP-a nema niti jedna druga država članica. Rekao je i kako je nužno provesti reforme kako bi se ta sredstva potrošila. 

- Reforme su sastavni dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Tu postoje tri temeljna zahtjeva Europske komisije da bi se planovi odobrili. Najmanje 37 posto sredstava mora se usmjeriti na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji, najmanje 20 post sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju, a cijeli plan mora poštovati načelo "ne nanosi značajnu štetu". To znači da sve reforme ne bi smjele negativno utjecati na politiku klimatskih promjena, pridonijeti zaštiti voda, kružnoj ekonomiji, sprečavati onečišćenja, i to je za svaku reformu u planu - kazao je.

Kazao je i da su pregovori s Komisijom u tijeku te da su održane nebrojene konzultacije.

Tako visoku razinu odnosa između bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost i BDP-a nema ni jedna druga država EU, a ako gledamo iznos bespovratnih sredstava po stanovniku, Hrvatska je pri samom vrhu među državama članicama.

Premijer je objasnio i na temelju čega je izrađen plan oporavka i otpornosti. 

- Prvi i osnovni dokument kojim se vodimo je program Vlade iz srpnja 2020. godine. To nam je okvir za smjer rada u ovom mandatu koji traje. Drugi dokument je nacionalni program reformi, dokument koji smo usvojili u travnju prošle godine. Ovogodišnji nacionalni program reformi i Plan oporavka i otpornosti stapaju se u jedan jedinstven dokument. Treći element su posebne preporuke EK. Na razini EU u kontekstu europskog semestra postoji mehanizam u kojem Komisija radi izvješće o svakoj zemlji i predlaže posebne preporuke koje usvaja Vijeće. One su vodič i smjer za poduzimanje reformi na tragu godišnjeg plana rasta. Imamo i mjere vezane za europski tečajni mehanizam II. Hrvatska je 2017. usvojila strategiju za uvođenje eura, prije koji mjesec smo usvojili plan zamjene hrvatske kune eurom i provodimo sve korake u dan u rokovima. Sada smo u fazi tzv. plana post commitment koji se odnose na područja sprječavanja pranja novca, bolje upravljanje, poslovna klima i reforma koja se odnosi na pravosuđe. Najširi i najsveobuhvatniji dokument, Nacionalna razvojna strategija je podloga pri izradi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti - kazao je.

Premijer je kazao da to nije novac koji EU daje Vladi pa ga baca nekome tko ima problema nakon covid krize. Kazao je da novac nije namijenjen za to.

Kazao je i da je pad BDP-a oko 8,4 posto u prošloj godini, ali da je to manje od očekivanja kakva su bila prošle godine kada je krenula covid kriza. Plan oporavka je, kazao je, alat za reforme. 

- Strukturirali smo plan u 5 komponenti i jednu inicijativu. Prva komponenta je gospodarstvo, druga pravosuđe, javna uprava i državna imovina, obrazovanje, treće tržište rada, četvrto socijalna zaštita te obnova zgrada - kazao je premijer te dodao da su navedene komponente uključeni razni resori.

Za gospodarstvo bi išlo 54 posto alokacije, za javnu upravu i pravosuđe 10 posto, na znanost i obrazovanje 15 posto, tržište rada 4 posto, zdravstvo 5 posto i obnova zgrada 12 posto. 

- Kad se 6,3 prevede u kune, na raspolaganju je 47,5 milijardi i došli smo sada na 49 milijardi kuna ulaganja - kazao je premijer. 

- Što će se događati u idućim danima? U uredbi se kaže da bi u pravilu ovi Nacionalni planovi trebali biti dostavljeni Komisiji 30. travnja. Namjera je da se Plan, nakon što ga Sabor raspravi 14. travnja, onda bismo uz paralelan proces usuglašavanja s EK radili na tome da to bude 30. travanj. To nije fiksan rok, ne znamo pouzdano hoće li i druge zemlje na vrijeme predstaviti taj plan. U 12. mjesecu smo bili 13. ili 14. zemlja koja je nacrt programa dala Komisiji na konzultacije. Ukoliko scenarij bude kraj travnja, Komisija radi na odobrenju, šalje Vijeću, kad ono odobri, najzadnji datum da stigne avans od 13 posto, 6,3 milijardi eura kad se to svede u 13 posto u kunama to je 6,1 milijarda kuna i to je okvir koji imamo. Potom se dva puta godišnje daju zahtjevi i EK dostavlja sredstva za provedbu ovih sredstava - kazao je premijer.

- U rukometnom smislu idemo u trokorak. Prvo idemo napraviti plan ulaganja koja su 100 posto bespovratnih sredstava. Onda idemo na višegodišnji financijski okvir, naša je nacionalna participacija 15 posto. 85 posto EU sredstava, 15 posto naših sredstava. Treći korak, za kojeg imamo vremena do 2023. za dodatnih 3,6 milijardi eura iz instrumenta EU sljedeće generacije i na taj način koristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju - kazao je premijer.

U međuvremenu je dignuta i web stranica planoporavka.gov.hr na kojoj su objavljeni svi zasad poznati detalji o Nacionalnom planu oporavka.

Premijer je odgovorio na pitanje koje je jamstvo za reforme kad se već četiri godine neke stvari nisu pomaknule.

- Neke od ovih reformi su na stalnom dnevnom redu svih vlada u svijetu, unapređenje zdravstva itd. Jedino vidim da rastu plaće, i to posebno u mandatu naše vlade, i to dosta. Važno je da se ovaj dokument odobri i da se krene u investicije - kazao je premijer.

Ministar Zdravko Marić kazao je da je po pitanju digitalizacije sustav e-građani jako dobar ali slabo prepoznat u općoj populaciji. 

Na pitanje je li analizirano zašto neki dobar program nije proveden, odgovorio je ministar Josip Aladrović referirajući se na konkretan problem reforme plaća. 

- Nije bilo moguće provesti sve reforme iz domene plaća. Zato smo u plan oporavka dodali kao mjeru reorganizaciju plaća i u državnoj i javnoj upravi. U idućem razdoblju to možemo provesti - kazao je Aladrović.

Ministar Ivan Malenica odgovorio je na pitanje vezano uz pravilnik za polaganje stručnog ispita.

- To je bilo najavljeno za ovu godinu no zbog epidemije i određenih ušteda u proračunu koji su se tražili u prošloj godini smo to prolongirali. Većim dijelom smo spremni, osim dijela tehničke aplikacije i platforme na kojoj bi se trebalo to polagati. Dokumentacija je spremna i nadam se da ćemo u što kraćem roku raspisati javnu nabavu za taj sustav - kazao je Malenica.

Na pitanje ima li nešto novo po pitanju infrastrukturnih projekata, ministar Tomislav Ćorić je kazao da je u planu navedeno da je jedan od projekata projekt biorafinerijskog postrojenja u Sisku.

- Zanimljivo je i u kontekstu činjenice da su biogoriva goriva budućnosti i taj smjer INA-e kao naše naftne kompanije je smjer koji otvara perspektivu na domaćem i regionalnim tržištima onog trenutka kad to postrojenje bude gotovo. Ideja je da kombinacija ovog tipa proizvodnje uz dovršetak investicije u Rijeci bude kombinacija koja nosi veću učinkovitost poslovanja INA-e - kazao je Ćorić. 

Na pitanje što će se promijeniti po pitanju reforme zdravstva i što se konkretno radi da se riješi problem s veledrogerijama, ministar Vili Beroš je kazao da je plan važna karika u lancu reforme zdravstvenog sustava.

- Dva su osnovna cilja naših programskih usmjerenja kroz plan, a to je adekvatan odgovor na aktualne izazove u smislu kroničnih i nezaraznih bolesti, ali i odgovor na zarazne bolesti kao što to sad svjedočimo u kontekstu globalne pandemije. Daljnji je cilj osigurati kvalitetu zdravstvene zaštite. Program smo dobili nakon široko provedene rasprave sa svim dionicima u sustavu, a uzimajući u obzir limitacija. Kada je riječ o reformskim koracima plan posjeduje pet koraka. Prvi je unaprjeđenje kvalitete u sklopu kojeg se planira financiranje mobilnih ambulanti i ljekarna te dogradnja raznih objekata. Drugo je uvođenje novog modela skrbi za ključne zdravstvene izazove, donesen je i strateški okvir borbe protiv raka. Nadalje planira se uspostava nacionalne onkološke mreže i uvodi se sustav strateškog upravljanja ljudskim resursima. Time će se omogućiti brojne nove specijalizacije. Imamo i mjere za financijsku održivost sustava - kazao je Beroš.

Potom je komentirao dug veledrogerijama. 

- Vlada je odredila 900 milijuna kuna za veledrogerije kako smo s njima usuglasili oko raspodjele. No, to je samo početak. Ne bježimo od duga. Vlada će ga podmiriti, ali taj novac nije bačen u zrak, nego je utrošen za liječenje - kazao je Beroš.

Beroš se osvrnuo i na problem obustave lijekova. 

- Očekujem očitovanje ravnatelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušića. Preliminarno je rekao da ne fali, nego je lijek zatražen unaprijed zbog putovanja. Čak odgođena primjena tog lijeka nema utjecaja na krajnju terapiju. Zbog organizacije se može dogoditi da netko ne dobije lijek isti dan, no svi su ravnatelji dobili jasan naputak da se o tome mora voditi računa i upozoriti ministarstvo ako ima neštasica na vidiku. Zasad informacija o nestašicama nema  kazao je Beroš.

Na pitanje imaju li sad na pameti što je u visokoj fazi dovršenosti i koja bi reforma i investicija prva trebala krenuti, ministar Ćorić je kazao da je čitav niz projekata iz vodno-komunalne infrastrukture koji su konkurirali u okviru programa ima građevinske dozvole te da će se sredstva dobiti krajem godine ona se mogu utrošiti u tom smjeru.

- Kada budemo znali da je naš plan na razini EK potvrđen mi ćemo moći ići u objave horizontalnih poziva prema gospodarstvu koje će same po sebi biti apsorbirane - kazao je. 

Na pitanje hoće li po pitanju privatnog sektora ići javni pozivi i hoće li tvrtka Rimac dobiti neka sredstva, Ćorić je kazao da su Rimac automobili primjer izravnog sufinanciranja jednog od projekata.

- Projekt Rimac automobila i biorafinerije su projekti koji afirmiraju zelenu i digitalnu agendu u punom smislu te riječi. Ideja je jasna, Hrvatska treba iskoristiti ovu omotnicu kao i višegodišnji financijski okvir za tranziciju na niskougljično gospodarstvo te smjer koji idemo kroz Nacionalnu razvojnu strategiju i višegodišnji financijski okvir afirmira ovaj smjer - kazao je Ćorić.

- Izdvajanje pojedinih projekata je u redu, ali paralelno će se ići po svim projektima i napravit ćemo terminski plan po godinama - kazao je ministar Marić. 

Ćoriću je postavljeno pitanje o javnim tvrtkama, poput Hrvatskih šuma na koje se obrušio Radimir Čačić te jesu li one obuhvaćane tim programom. 

- Moram priznati da ne znam na što se referirate u slučaju Čačića. Par sati zadnjih smo ovdje, pretpostavljam da je riječ o izostanku dobavi etata, jer vrlo često firme u RH stavljaju to u prvi plan. S druge strane postoji višegodišnji ugovor između Hrvatskih šuma i pilana koji nose obvezu Hrvatskih šumama. Zamolit ću Mariju da nadopuni odgovor jer je to iz sfere poljoprivrede jer su Hrvatske šume pod tim ministarstvom - kazao je Ćorić. 

- Požgaj grupa i trgovačko društvo se žalila na primjenu javnog poziva 2020. godine je izbrisana krajem siječnja iz trgovačkog registra. Na javni poziv su se javljale 4 tvrtke iz grupe od kojih su dvije imale kvotu, a dvije nisu. Nije riječ o promjeni kriterija nego da tvrtke koje imaju kvotu su imale dugove, a prema internim pravilima Hrvatskih šuma nije moguće dodijeliti novu kvotu dok se ne riješi dug. Što se tiče novih tvrtki koje nisu imale kvotu za drvnu masu, prema procjeni Hrvatskih šuma nisu zadovoljili kriterije koje se tiču tehnologije - kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

U poglavlju tržišta rada spominje se povećanje stope zaposlenosti sa 66,7 posto na 70 posto do 2024. te bi na kraju 2026. trebali imati 100 tisuća radnih mjesta. Na pitanje imamo li te radnike, ministar Aladrović kazao je da po pitanju stope zaposlenosti da se kroz Nacionalnu razvojnu strategiju definiralo ciljeve do 2030.

- Smatramo u Ministarstvu rada da je postotak od 70 posto dostižan. Ako se ne varam na početku Vlade premijera Plenkovića imali smo 61,2 posto, sada smo gotovo na 67 posto tako da je 70 posto dostižno. Ukupan broj osiguranika na zavodu za mirovinsko može biti viši. Dio je iz domene koji su nezaposleni, sada je to na razini 160 tisuća ljudi, ali očekujemo da će tijekom sezone doći do odlijeva s burze. Očekujemo i dolazak radnika iz trećih zemalja, to je potrebno i ekonomiji nužno, u određenim sektorima da bi se ciljevi ispunili. Trenutna provedba nema značajnijih problema pa očekujemo da ćemo uvozom radnika i aktivacijom zapošljivih radnika s burze dostići te brojke - kazao je Aladrović.

Na pitanje kada će biti objavljen cijeli nacrt plana kako bi se vidjele sve investicije i hoće li to biti nakon rasprave u Saboru ili kad je usvoji EK, Plenković je kazao da će se dokument na Vladi usvojiti načelno 29. travnja te da prije toga on neće biti objavljen. 

Ministar Ćorić je odgovorio što će se mijenjati na bolje po pitanju sustava javne nabave.

- Cilj je u narednom razdoblju otvoriti Zakon o javnoj nabavi i ići u smjeru ozelenjavanja javne nabave. To otvara mogućnost da se taj sustav prilagodi onome što želimo kroz Nacionalnu razvojnu strategiju i Nacionalni plan oporavka, a to je skraćivanje lanca javne nabave, što tovara mogućnost da opskrbljivači koji su bliži dođu u situaciju da usred smanjenog utjecaja na okoliš u toj javnoj nabavi zauzmu adekvatnije mjesto. Što se tiče našeg smjera u kontekstu javne nabave to će ići za tim da ćemo primjerom pokazati kako to treba učiniti, to je plan na razini Ministarstva gospodarstva. Naše uprave rade na tome, do kraja godine ćemo izaći s tim konceptom - kazao je Ćorić. 

Kazao je da učinkovitost sustava javne nabave nije samo pitanje u Hrvatskoj nego i u Europi te da on treba biti maksimalno transparentan. 

Na pitanje o kreativnoj industriji i gdje je ona u tom planu, ministrica Nina Obuljen Koržinek kazala je da je predviđeno ulaganje u kulturne i kreativne industrije u okviru komponente gospodarstva.

- S obzirom da ulaganja moraju biti vezana uz reforme, naglasak je stavljen na reformu hrvatskog i europskog normativnog okvira vezano uz monetizaciju intelektualnog vlasništva na zajedničkom digitalnom tržištu i povećanje konkurentnosti mikro i malih tvrtki na tom području. Drugi segment odnosi se na medijsku industriju, odnosno sustave provjere činjenica, fact checking i taj će se proces provoditi putem Agencije za elektroničke medije. Prihvatljivi korisnici isto će biti mikro i male srednje tvrtke, to će uključiti i baze podataka, sustave, provjeru činjenica i angažman profesionalaca i indirektno i direktno ulaganje u profesionalno novinarstvo - kazala je.

Ministar Darko Horvat komentirao je sredstva za obnovu te kazao da 6 milijardi bespovratnih sigurno neće biti dovoljno. Kazao je da se sredstva za obnovu pribavljaju iz drugih izvora.

Horvat je kazao da će se u potpunosti digitalizirati procesi po pitanju sustava prostornog uređenja, koji je nadograđen s tri modula, tako da su doveli sustav izdavanja građevinske dozvole doveli u digitalnu formu bez ijednog papira i obilaska šaltera. 

To znači, kazao je Horvat, da će investitori ili poduzetnici iz drugih zemalja putem digitalnih platformi moći dobiti potrebne dokumente u digitalnoj formi.

Na pitanje što je s ponudom Mađarima za otkup dionica INA-e u vlasništvu MOL-a, ministar Ćorić je kazao da komunikacija između dvije strane još traje.

Na pitanje o 3. Maju, Plenković kazao da je važno znati da ta tvrtka živi zahvaljujući Vladi i intervenciji. 

Na pitanje o polaganju vijenaca na Plitvicama, a koje je rasplamsalo novu prepirku između Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, premijer je kratko kazao da to nije tema presice, donosi Jutarnji list.

07. svibanj 2021 20:20