U Hrvatskoj do sada nije nikad, a onda je u nekoliko dana dva puta morska kornjača napala kupače. Morska kornjača, životinja s kojom se ljudi kupaju i dijele fotografije i videa sa egzotičnih lokacija po društvenim mrežama, na Čiovu u Slatinama pokazala je svoju agresivnu stranu, piše Slobodna Dalmacija.
Na Čiovu je zbog ugriza kupačica završila u bolnici s krvarenjem i hematomom, dok je u Trogiru kupač obranio sebe i bebu od napada. I jedan i drugi su rekli da su imali sreću što su djecu uspjeli udaljiti na vrijeme. Nekima smiješno, u bolnici intrigantno, no kupačima je dan mogao završiti i mnoge gore.
Zašto bi morska kornjača uopće napala ljude, pitali smo stručnjake. Morske kornjače brane teritorij dok blizu obale dolaze zbog dva razloga: hrane i parenja. U Hrvatskoj nije zabilježeno niti jedno gnjezdište, već je to Grčka i možda Albanija, objašnjavaju nam.
- U potrazi za hranom znaju doći bliže obali i time blizu kupača, pri čemu se mogu osjećati ugroženo njihovim prisustvom iako ih najčešće kupači nisu ni svjesni. Hrane se spužvama, ježincima, meduzama i manjim ribama – rekao nam je profesor Alen Soldo sa Sveučilišnog odjela za studije mora.
- Morske kornjače se ne upuštaju u interakcije s ostalim životinjama (osim tijekom sezone parenja), a još manje s ljudima. Obali se približavaju tijekom sezone parenja u blizini gnjezdišta. Na hrvatskoj obali Jadranskog mora dosada nije zabilježeno gniježđenje morskih kornjača – objasnila je Mateja Zekan Lupić iz Plavog svijeta Instituta za istraživanje i zaštitu mora.
Procjenjuje se da na Mediteranu obitava oko 100 tisuća morskih kornjača. U Hrvatskoj ih strada oko 2000, dok točne brojke u hrvatskom dijelu Jadrana nema. Kod nas žive tri od ukupno osam vrsta: glavata, zelena i sedmopruga uspinjača. Sedam je vrsta s teškim oklopima i jedna je kožnata, pojasnio nam je profesor Soldo.
- Iako nemaju zube, kljun može napraviti dosta štete. Do sada nije bilo smrtnih posljedica, no napadi mogu dovesti do ogrebotina, modrica i u najgorem slučaju lomova prstiju ako ga ugrizu.
Glavate želve imaju snažne čeljusti i oštar kljun koji koriste pri hranjenju. Rijetkost je da morske kornjače ugrizu čovjeka, i tu se radi o izoliranim slučajevima – rekla nam je Mateja Zekan Lupić.
Ovaj incident je toliko rijedak da se može usporediti s padom pitara na glavu, slikovito nam je dočarao profesor Soldo. Ako do napada dođe, potrebno je posjetiti liječnika kaže predstojnica Klinike za infektologiju doktorica Mirela Pavičić Ivelja.
- Što se tiče svih ugriza, pa tako i morskih kornjača, to su rane koje mogu biti rizične zbog prijenosa tetanusa. Budući da morske kornjače mogu prenositi potencijalno bakterijske bolesti, antibiotska terapija se daje ovisno o izgledu rane i rizičnim čimbenicima ugrižene osobe. Mi nismo imali takav slučaj u bolnici.
Ako vas morska kornjača napadne, valja biti dodatno oprezan jer napad ili ubojstvo morske kornjače je strogo kažnjivo.