Marko Ilić, student stručnog studija Turistički i hotelski menadžment Sveučilišta Libertas smatra da nije u redu da sutra na tržištu rada netko sa bilo kojim sveučilišnim studijem ima bolju startnu kvalifikaciju od njega koji se obrazovao u svojoj struci. – Pitanje izjednačavanja kvalifikacija povlači se već nekoliko godina i mislim da su svi stručni studiji vezani uz turizam kako u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku i Zagrebu kvalitetni i sigurno oni koji završe taj fakultet, žele raditi u turizmu i neće raditi druge poslove – kaže Marko koji se sam odlučio nastaviti studij na diplomskom studiju Libertasa. – Nisu ova previranja oko kvalifikacija na to utjecala, no čini mi se kako smo društvo u kojem se više cijeni osoba koja ima završenih pet godina fakulteta nego tri pa ma kakav taj fakultet bio – kaže Ilić.
I Milan Perić, voditelj Podružnice Dubrovnik Sveučilišta Libertas smatra da ova situacija nije dobra. - U pravilu naše studente koji završavaju stručne studije ne samo na Libertasu nego i na drugima stavlja se u nepovoljan položaj. Mislim da nije pošteno da netko tko završi arhitekturu, medicinu ili neki znanstveni studij da bude u prednosti onoga tko završi hotelski menadžment, ili neki drugi studij. Ako se zakon i donese onda pojedini fakulteti odnosno sveučilišta, po meni moraju na neki način zaštititi svoje bivše studente. Dati im mogućnost za još neki dopunski dio kolegija koji bi položili da steknu ista zvanja i razinu. Pitanje je i treba li nam u Dubrovniku još znanstvenih studija obzirom na broj stanovnika i gospodarstvo, a stručni studiji su potrebni – kaže Perić. Na Libertasu stručni dodiplomski studij Turistički hotelski menadžment studira oko 140, a završilo je već sedamdesetak studenata.
Popularno sestrinstvo
Svim alumnijima stručnih studija, kao i onima koji će to postati, nitko ne može oduzeti kvalifikaciju stečenu završetkom studija, smatraju u Vijeću veleučilišta i visokih škola RH. “ Odluka Ustavnog suda koja implicira potrebu razdvajanja razina stručnih i sveučilišnih studija u HKO nije sama po sebi problematična, dok god su stručni studiji vezani na jednaku razinu Europskog kvalifikacijskog okvira kao i dosad – preddiplomski stručni studiji na razinu 6, a specijalistički diplomski stručni studiji na razinu 7. Odluka Ustavnog suda to ne dovodi u pitanje.
Na Sveučilištu u Dubrovniku koje je izraslo iz Veleučilišta, o Odluci Ustavnog suda navode kako prema njoj nakon 31. prosinca 2020. nastupa pravna praznina u smislu definiranja HKO razina za stručne studije. Za očekivati je da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja u skoro vrijeme izraditi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HKO u skladu s Odlukom Ustavnog suda.
- Sveučilište u Dubrovniku sve svoje studente tretira na jednaki način, a budući da držimo da su i sveučilišni i stručni studiji potrebni društvenoj zajednici, očekujemo da će se u skoro vrijeme donijeti adekvatno zakonsko rješenje kojim se kvalifikacije studenata stečene po završetku stručnih studija smještaju na odgovarajuću razinu – pišu sa UNIDU gdje je od osnutka stručnih studija, stručni preddiplomski studij Sestrinstvo i diplomski stručni specijalistički studij Kliničko sestrinstvo završilo 225 studenata; stručni preddiplomski i diplomski stručni specijalistički studij Financijski menadžment 133 i stručni preddiplomski studij Hotelijerstvo, restoraterstvo i gastronomija 20 studenata. Alumnima UNIDU koji su završetkom stručnog studija stekle odgovarajuću kvalifikaciju pripadaju sva prava zajamčena važećim propisima, poručuju.
Jedan od najpopularnijih je stručni studij sestrinstva, a Snježani Busančić, iz Komore medicinskih sestara prijeporna situacija sa obrazovanjem sestara u HKO-u nije nepoznanica. Komora međutim sve licence koje izdaje za rad bilo prvostupnicima bilo magistrama i diplomiranim sestrama izdaje temeljem Zakona o sestrinstvu gdje su bitne kompetencije koje se stječu obrazovanjem.
Kvaliteta diploma
- Bilo da završi stručni ili sveučilišni studij kompetencije prvostupnica sestrinstva su jednake. Po mom mišljenju ta Odluka Ustavnoga suda nije dobro razmotrena. Naime, kod nas još vlada mišljenje da postoji viša medicinska škola, umjesto prediplomskog i diplomskog studija. Razlika je u tome da su program i bodovanje isti i na sveučilišnom ili stručnom studiju. To je tako i u svijetu jer se više školuje sestara stručnih za rad, a puno manje onih koji se razvijaju u znanstveno istraživačkom smjeru. Vjerujem da će Vlada donijeti neki novi zakonski okvir jer je previše i medicinskih sestara i fizioteratperuta koji su završili stručne studije u zdravstvu, da se to jednostavno ne može poništiti – govori Busančić. Tko god, kaže ona, ima studij sestrinstva, na tome može dobro zaraditi jer jedna godina košta od deset do 12.000 kuna, ovisno o sveučilištu odnosno veleučilištu koji ima taj program, a za diplomski studij sestrinstva je godina od 15 do 25.000 kuna. Zamislite o kolikom novcu se radi samo za taj studij?!
RIT Croatia, gdje školarine također nisu jeftine, aktivno sudjeluje u pronalaženju rješenja koje će definirati poziciju stručnih studija u okviru HKO, odgovara dr. Irena Guszak Cerovečki, prodekanica za nastavu. RIT Croatia ima više od 2500 diplomanata i više od 850 studenata, od kojih nitko ne treba biti zabrinut za vrijednost njihovih stečenih i budućih diploma, poručuje prodekanica.
- Odluka Ustavnog suda ne utječe na vrijednost diplome stručnih studija, već na poziciju stručnih studija unutar HKO, u čijem su fokusu kvalifikacije stečene obrazovanjem, utemeljene na ishodima učenja, dakle kompetencije i vještine stečene učenjem – ne vrijednost diploma.
Odlukom Ustavnog suda odlučeno je da stručni i sveučilišni studiji ne mogu biti na istoj razini HKO. Ne slažemo se sa zaključkom da se završetkom stručnih i sveučilišnih studija ostvaruju kvalifikacije različitih razina, no stručni i sveučilišni studiji se zaista razlikuju po vrsti kvalifikacija koje se njihovim završavanjem stječu. Stručni studiji su fokusirani na razvoj praktičnih znanja i vještina, koje adekvatno pripremaju studente za tržište rada. Sveučilišni studiji studente pripremaju za tržište rada, ali i za obavljanje poslova u područjima znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja. Niti jedna vrsta studija nije „bolja“ ili „lošija“ od druge. Dapače, i stručni i sveučilišni studiji su izrazito važni kako za razvoj znanja, tako i za gospodarski razvoj i rast društva u cjelini.
Ova odluka ni na koji način ne utječe na vrednovanje kvalitete diplome stručnih studija. Ono što međutim predstoji jest na odgovarajući način uklopiti stručne studije u Hrvatski kvalifikacijski okvir. Ministarstvo znanosti i obrazovanja mora napraviti izmjene Zakona o HKO – navodi prorektorica RIT Croatia gdje očekuju izmjene Zakona do kraja ove godine.
Damir Jugo, dekan Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment, predsjednik je Vijeća veleučilišta i visokih škola RH, odluku Ustavnog suda ne doživljava dramatično te navodi da ona ne umanjuje vrijednost stručnih studija te diploma koje se stječu njihovim završetkom:- Rješenje ove situacije trenutno je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a koje treba uputiti u proceduru prijedlog izmjena navedenog Zakona. Jedno od već predloženih rješenja Ministarstva, predviđa da stručni studiji u HKO-u dobiju kraticu “st“, a sveučilišni “sv“ čime se poštuje Odluka Ustavnog suda. Najvažnije za studente – ostavlja preddiplomske stručne studije vezane na razinu 6, a specijalističke diplomske stručne studije na razinu 7 Europskog kvalifikacijskog okvira, kao i dosad.