Zašto su cijene piletine, puretine i konzumnih jaja odletjele u nebo? To je pitanje koje sve češće postavljaju nezadovoljni potrošači jer i bez pomoći statističara primjećuju da za jednaku količinu tih prehrambenih artikala treba izvojiti sve više do jučer kuna, a danas eura. S tim da odmah treba dodati kako aktualna cijena u pravilu nije posljedica muljaže s konverzijom cijena iz kuna u euro, piše Slobodna Dalmacija.
Dugo je meso peradi, ponajprije piletine, bilo najdostupnije prosječnim i po platežnoj moći siromašnijim potrošačima jer su cijene toga mesa bile među najjeftinijima. Pa je tako cijena pilećeg filea bila u ravni jeftinijih pozicija junećeg mesa i dvostruko jeftinija od "ruže" iz telećeg buta. Takve cijene piletine bile su stabilne godinama. A onda je 2020. godine počelo njihovo uspinjanje.
Počelo je još 2020.
Uglavnom kao posljedica poremećaja na globalnom tržištu izazvanih pandemijom COVID-a 19. Nemali doprinos poskupljenjima dala je i ptičja gripa radi čega je na milijune pilića, od onih tek izišlih iz jaja do matičnih i djedovskih jata, moralo biti eutanizirano. U Hrvatskoj je svemu tomu pridonijelo i tehnološko zaostajanje jer dok su drugi, na primjer Poljaci, ulagali milijarde europskih eura u modernizaciju peradarstva, hrvatski peradari još nisu vidjeli kako izgleda euro iz EU fondova.
Najnovije povećanje cijena piletine, puretine i druge peradi te konzumnih jaja izravna je posljedica tržišnih poremećaja izazvanih invazijom Rusije na Ukrajinu. U nebo su odletjele cijene energenata i žitarica koje peradarima, uz cijenu rada i, naravno, cijenu države, predstavljaju glavne impute.
Kada rastu ulazne cijene ne treba biti naročito vidovit da bi se znalo kako će rezultat takvog porasta biti iskazan u cijenama gotovih proizvoda. Pa danas imamo to što imamo. Piletina koja je nedavno bila sirotinjska hrana, krešila je do neslućenih razmjera. Pa je došlo do toga da je kilogram pilećeg filea svojom cijenom premašio cijenu telećeg buta bez kosti, a dvostruko je skuplji od najkvalitetnije pozicije svinjskog mesa, lungića ili svićice.
Proizvođači jaja opravdano su plakali nad svojom sudbinom jer su iz njihovih farmi sve do unatrag nekoliko mjeseci izlazili gubici, pa su mnogi i odustali od proizvodnje, ali su onda jaja jednokratno krešila za 40, 50 i više posto. Pa se danas Hrvati, ako su već među najniže plaćenima unutar EU-a, mogu pohvaliti da im se na policama trgovačkih lanaca i tržnicama nude jaja koja su među najskupljima u Europi.
Dalmacija i građani-potrošači u ovom dijelu Hrvatske u još goroj su poziciji od ostalih sunarodnjaka. Proizvodnja pilećeg i purećeg mesa, najzastupljenijih u ponudi, i jaja, daleko je od samodostatnosti, a još preostali proizvođači, jer većina je ugašena, sve za proizvodnju moraju dopremati iz Slavonije ili iz uvoza.
‘Purex‘
Među najvećim proizvođačima pilećeg i purećeg mesa u Dalmaciji je tvrtka "Purex". Njezin direktor i vlasnik Milivoj Dragošević, diplomirani inženjer strojarstva koji je prije 20 godina s peradarskom proizvodnjom krenuo iz hobija, kaže da je skokoviti porast cijena u peradarstvu bio neizbježan zbog rasta svih ulaznih troškova.
"Purex" godišnje proizvodi oko 2500 tona bijelog mesa. Proizvedu 400 tisuća pilića i 120 tisuća purana i to u 12 vlastitih proizvodnih objekata u Turjacima-Košutama, Borovcima i Smolonjima te u još 6 unajmljenih farmi u Dugopolju, Ugljanima i Muću. Sve proizvedene ptice kolju i obrađuju u vlastitom pogonu koji su izgradili u radnoj zoni Vukove stine u Hrvacama. Proizvedenu piletinu i puretinu potrošačima plasiraju kroz 27 vlastitih proizvodnih jedinica od kojih je 15 na splitskom i 12 na zagrebačkom području.
- Naše izlazne cijene počeli smo korigirati kroz posljednjih godinu i pol dana jer smo na to bili prisiljeni budući da su nam zbog porasta ulaznih cijena prijetili gubici. Te cijene su kroz posljednju godinu imali značajni porast koji mi nikako nismo željeli, ali smo na takve korekcije bili prisiljeni.
Glavne komponente u sastavu krmne smjese kojom hranimo piliće i purane su kukuruz i sojina sačma. Kukuruz smo prije godinu i pol plaćali 80 lipa (10,5 eurskih centi) da bi mu u jednom trenutku cijena dospjela do 3,5 kuna (46,5 eurskih centi), a danas se kreće od 37 do 40 eurskih centi.
Cijena sojine sačme je više nego udvostručena. Mi smo veliki potrošači energije. U klaonici i pogonu prerade glavni energent nam je električna energija čija cijena je veća za 150 posto, a grijemo se na pelet koji je najmanje dvostruko skuplji.
U uzgojnim objektima glavni energent nam je plin jer, primjerice, kada useljavamo piliće oni u farmi moraju imati temperaturu od 30 Celzijevih stupnjeva. Od veljače prošle godine cijena plina porasla je za 2-3 puta, ovisno od koga ga uspijemo dobaviti. Porasli su i svi drugi ulazni troškovi kao i cijena rada.
Jesu li cijene proizvoda tvrtke "Purex" porasle prilikom konverzije kuna u eure?
Na rubu mogućnosti
- Ostale su potpuno iste. Preračunavanje smo napravili školski i po toj osnovi nikakvog porasta cijena nije bilo. Situacija je takva da neopravdanom porastu cijena nema mjesta. Naša je procjena da su cijene došle vjerojatno do ruba mogućnosti kupaca pa bi prekomjernim povećanjem cijena radili u korist vlastite štete.
Osobno bih bio puno sretniji kada bismo došli u situaciju smanjivati cijene. Ako se dogodi smanjenje cijena roba i energenata koje mi nabavljamo, a vezano je za rasplet s Ukrajinom, budite sigurno da će i cijene naših proizvoda ići dolje - zaključuje Milivoj Dragošević.