Poglavar Katoličke crkve papa Frane oslonio se na istoimenog „sveca bratske ljubavi, jednostavnosti i radosti“ i u enciklici (apostolskoj okružnici) o bratstvu i socijalnom prijateljstvu, naslovljenoj „Fratelli tutti“, jer se tako sv. Frane Asiški obraćao u svojim pismima, podsjeća Papa, „svoj braći i sestrama“ da bi im „predložio oblik života s okusom Evanđelja“. Enciklika je objavljena u nedjelju u podne u Vatikanu, donosi Slobodna Dalmacija.
Dok je papa Frane držao svoju uobičajenu katehezu uz nedjeljnu podnevnu molitvu Anđelova pozdravljenja, dijeljen je vatikanski oficiozni dnevnik Ossevatore Romano u kojemu je enciklika tiskana kao prilog. Papa ju je potpisao 20 sati ranije na samom grobu sv. Frane u kripti Donje bazilike u Assisiju.
Enciklika je opsežan dokument od sto i pedesetak strojopisnih kartica, adresiran katolicima, ali namijenjen i ostalim kršćanima (radi kojih je zaključen ekumenskom molitvom), ali s pogledom i na muslimane. Naglašava Papa da mu je jedan od izvora nadahnuća, dok je pisao encikliku Laudato si', bio njegov „brat Vartholomaíos, pravoslavni patrijarh koji je se veoma snažno zauzeo za skrb nad [okolišem] što je Bog stvorio“, a da ga je „u ovom slučaju na osobit način stimulirao veliki imam Ahmad Al-Tayyeb“, s kojim se lani sastao u Abu Dhabiju da bi podsjetili da je Bog „stvorio sva ljudska bića jednaka u pravima, dužnostima i dostojanstvu, te ih pozvao da žive međusobno kao braća.“
Papa se pritom poziva i na baptističkog svećenika Martina Luthera Kinga, anglikanskog nadbiskupa Desmonda Tutua, hinduističkog političara Mahatmu Gandhija, te na katoličkoga “univerzalnog brata” bl. Charlesa de Foucaulda.
Papa nas u enciklici poziva da „sanjamo kao jedno jedinstveno čovječanstvo“, da „bratstvo potvrđujemo činima a ne samo riječima“.
Evo, najsažetije, glavnih naglasaka enciklike.
Naravno pravo na privatno vlasništvo podređeno je univerzalnoj namjeni dobara.
Treba izbjeći nepotrebne migracije, stvarajući uvjete za dostojan rad ljudi u njihovim domovinama, ali treba poštovati i ljudsko pravo na potragu za boljim životom.
Najbolja politika tvori jedan od dragocjenih oblika ljubavi, jer se stavlja u službu općeg dobra. Ona pozna važnost puka, pa se suprotstavlja populizmu koji puk ignorira. Najbolja pomoć nije u novcu, nego u uvjetima za dostojan život na temelju rada.
Sadašnja „pandemija nije Božja kazna, to je zbilja koja vapi i buni se“, koja je „iznijela na vidjelo naše lažne sigurnosti“. Pokazala je koliko je beskorisna politika dizanja zidova a ne mostova. jer „nitko se ne spašava sam“.
Za zdrav suživot trebaju „čudo uljudnosti“, mir i opraštanje (koje ne znači nekažnjivost).
Papa tvrdi da je „potrebna reforma Organizacije Ujedinjenih naroda“, da Ujedinjeni narodi treba da tvore obitelj narodâ radeći za zajedničko dobro.
Rat je trajna prijetnja, negacija svih prava, bankrot politike i čovječanstva, sramotna predaja pred snagama zla. Danas se više ne može misliti, kao nekada, o mogućemu pravednom ratu.
Dapače, novcem koji se ulaže u naoružanje treba stvoriti Svjetski fond za iskorjenjivanje gladi – zahtijeva poglavar Katoličke crkve, donosi Slobodna Dalmacija.