StoryEditor
Hrvatska i svijetZNANSTVENI SAVJET

Ovih 15 ljudi kroji naše sudbine, posebni su savjetnici Vlade za korona-krizu. O njima ovisi hoćemo li uskoro piti kavu na terasama...

Piše DV
20. veljače 2021. - 08:29
Znanstveni savjet premijera PlenkovićaCropix

Krojači epidemioloških mjera, zagovornici lockdowna, plaćenici Vlade, pučisti koji su u svađi sa Stožerom - samo su neki od naziva kojima su proteklih mjeseci mediji nazivali članove Znanstvenog savjeta Vlade. Savjet se sastoji od petnaest osoba, od čega je dvanaest istaknutih znanstvenika biomedicinskih znanosti, no na službenoj stranici Vlade nećete naći njihova imena i prezimena, životopise, pa ni pojašnjenje za što su točno, kao članovi Znanstvenog savjeta, zaduženi, donosi Slobodna.

Upravo netransparentnost i nepreciznost dovodili su proteklih mjeseci do šumova u komunikacijskom kanalu pa su u javnosti često percipirani kao "stručnjaci koji vrše pritisak na Stožer i Vladu", što, upozoravaju znanstvenici, nipošto ne odgovara istini.

Odluku o osnivanju Znanstvenog savjeta za suzbijanje epidemije koronavirusa donio je premijer Andrej Plenković na samom početku pandemije, 25. ožujka prošle godine, po uzoru na druge europske države.

Tko je odgovoran za imena na popisu nikada nije do kraja iskomunicirano, no u Narodnim Novinama objavljeno je tko su članovi.

Dakle, na popisu je Zvonimir Frka Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade, akademik Zvonimir Kusić, posebni savjetnik premijera, Damir Truth, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, dr. Andreja Ambriović Ristov, virologinja s Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Nenad Ban, profesor strukturne molekularne biologije na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu iz Züricha, doc. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo i jedan od ključnih ljudi Stožera, dr. Josip Car, direktor Centra za istraživanje narodnog zdravlja i direktor Suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije za digitalno zdravlje i zdravstvenu edukaciju, dr. sc. Petra Klepac, epidemiologinja, docentica na London School od Hygiene and Tropical Medicine, prof. dr. sc. Branko Kolarić, epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci, prof. dr. sc. Gordan Lauc, profesor molekularne biologije i utemeljitelj biotehnološke tvrtke Genos, prof.dr.sc. Alemka Markotić, istaknuta članica Stožera i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, prof. dr. sc. Ozren Polašek, genetički epidemiolog, predstojnik Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu, prof. dr. sc. Dragan Primorac, liječnik pedijatar, forenzičar i genetičar, prof. dr. sc. Miroslav Radman, molekularni biolog, prof. dr. sc. Igor Rudan, stručnjak za javno zdravstvo, genetičar, član Britanske akademije znanosti.

Jasno je kako je riječ o ljudima sa zavidnim znanstvenim karijerama, visoko cijenjenima. Izvori iz Vlade kažu kako su iznimno odgovorni, detaljni, pedantni pa i gorljivi u obrani svojih stavova. Kako je epidemija koronavirusa u prvi plan stavila brojna stručna pitanja spomenuti znanstvenici redovito se, po preporuci Vlade, odazivaju na pozive medija. Nekad njihovi istupi prođu manje, nekad više zapaženo i uspješno, no zaista im nitko ne može osporiti, pogotovo s obzirom na činjenicu da rade pro bono (i na to se, naglašavaju, ne žale), da se javnosti trude pružiti što točnije i provjerenije informacije.

No, jasno je kako nisu političari, pa se nerijetko nađu na tankom ledu. Naglašava se njihova neovisnost, no kako su usko vezani uz rad političkih tijela, često se u javnosti dobije dojam kako im je zadatak opravdati poteze Stožera i Vlade, posebice jer se njihove preporuke javno ne objavljuju.

Kontaktirali smo ih stoga kako bismo saznali kako Savjet funkcionira i s čim se sve susreću pri svome radu. Poznato je, proteklih mjeseci među njima bilo je neslaganja, oštrijih tonova, kao i zagovaranja različitih pristupa u borbi s koronavirusom, no svi su naglasili jednu stvar; dio su isključivo savjetodavnog tijela i kao takvi ne donose i ne formuliraju odluke i mjere, što im se nerijetko pripisuje.

- Sastajemo se po pozivu Vlade, a do sada smo imali desetak sastanaka. Mislim da se nikada nismo sastali u identičnom sastavu, često su prisutni članovi Vlade, sam premijer, ali i razni ministri. Zapravo, cilj je da članovi Vlade poslušaju naša izlaganja i rasprave na određene aktualne teme vezane uz epidemiju, svatko govori sa stajališta svoga znanstvenog područja. Naravno da nema savršenog usuglašavanja, u krajnju ruku to nam i nije cilj - pojasnio nam je virovitički adut sa splitskom adresom Ozren Polašek, kojeg u medijima nazivaju najopreznijim članom Savjeta. Dobitnik je više važnih nagrada, uključujući Državnu nagradu za znanost 2015. godine.

- Kao i svako Savjetodavno tijelo, Vlada s naših sastanaka uzme ono što joj treba i na temelju toga kroji daljnje akcije i mjere. Dakle, mi tek informiramo činjenicama iz našeg područja djelovanja. Popriličan je to posao i vrijedan proces, treba doći do pravih i provjerenih podataka. Mislim da taj posao odrađujemo korektno. Možemo li bolje? Uvijek može bolje! - kazao nam je Miroslav Radman, član hrvatske, francuske, europske i svjetske akademije znanosti i umjetnosti, također dobitnik brojnih priznanja i nagrada.

Situacija se, kažu naši sugovornici, na sastancima zna poprilično zahuktati, a on-line rasprave traju i po dva tri sata. I Andreja Ambriović Ristov, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković naglašava kako poanta nije u usuglašavanju stava.

- Teme koje obrađujemo na sastancima Savjeta veoma su zahtjevne, zahtijevaju jako dobru pripremu i o njima diskutiramo, upućujemo, kritiziramo, iznosimo podatke. Važno je naglasiti kako svatko od nas, sigurna sam, daje svoj maksimum. Ne možemo imati odgovore na sva pitanja. Kada nešto ne znamo, to jasno kažemo. Ljudi koji imaju odgovore na sva pitanja, njih se treba bojati - pojašnjava.

Nenada Bana prati glas jednog od najboljih hrvatskih molekularnih biologa. On nije sudjelovao na prošlom sastanku Savjeta pa je svoje preporuke poslao pismeno.

- Nadam se da će biti korisne. Kao i uvijek, Vlada i Stožer donose odluke uzimajući razne savjete u obzir, pa i moje mogu i ne moraju slijediti - javio nam se kratko iz inozemstva.

Branko Kolarić, liječnik specijalist i primarijus epidemiologije također ima impresivan životopis, koji bi, sa životopisima ostalih znanstvenika, uskoro trebao biti objavljen na stranicama Vlade. Slaže se s kolegama i objašnjava kako se uglavnom pripremaju na temelju ranije dostavljenih tema i pitanja.

- Rekao bih da je tu riječ o slobodnom razgovoru. Naravno da imamo svoj stav što ponekad dovodi do sukoba mišljenja. Svi smo mi profesionalci i možemo davati savjete i znanstveno argumentirane prijedloge i ako mišljenja nisu usuglašena - smatra Kolarić.

Ipak, rad Znanstvenog savjeta dospio je na naslovnice početkom prosinca prošle godine, donosi Slobodna.

Naime, tijekom ljeta nije bio sazvan nijedan sastanak, a prvi put su se tijekom drugog vala epidemije susreli tek sredinom listopada. Brojevi su rasli, mjere se nisu uvodile, sastanci su bili sve napetiji i žustriji, a sedmero članova tražilo je oštrije mjere. Počelo se sve glasnije šuškati o velikom raskolu, čak i raspadu savjeta. Tražilo se da se iz savjeta izbaci Gordana Lauca, neki kažu i Miroslava Radmana. Sve je kulminiralo javnim apelom petoro članova (Nenad Ban, Andreja Ambriović-Ristov, Petra Klepac, Igor Rudan i Branko Kolarić) koji su, zajedno s još 21 stručnjakom, uputili apel javnosti u kojem su zahtijevali konkretnije mjere.

Strože mjere smo u konačnici dobili, a cijela afera o ipak neizbačenim članovima Savjeta, proglašena je nesporazumom. Loša komunikacija članova i vodstva nedvojbeno je nanijela štetu percepciji Znanstvenog savjeta. Zanima nas kakva je trenutna situacija? Službenog odgovora Vlade nema. Čitajući između redaka može se zaključiti kako su još uvijek prisutne određene netrpeljivosti, kao i razilaženja u mišljenjima. Znanstveni savjet nastavlja s radom interdisciplinarnog savjetovanja Vlade.

Što su zagovarali u javnosti?

prof. dr. sc Nenad Ban

Zastupa stav da u borbi protiv koronavirus treba reagirati na vrijeme i odlučno, pogotovo u vrijeme viših brojki početkom prosinca prošle godine.

prof. dr. sc Gordan Lauc

Zagovornik je otvorenijeg modela svakodnevice. Predlaže tek tri ključne mjere; zabranu okupljanja velikog broja ljudi, ograničavanje okupljanja manjih brojeva ljudi i edukaciju pojedinaca i pozivanje na osobnu odgovornost. S Draganom Primorcem provodi veliku serološku studiju prema kojoj se postotak oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj kreće oko 40 posto.

dr.sc. Petra Klepac

Od početka upozorava da je covid-19 ozbiljna bolest, s visokom smrtnošću i s mogućim dugotrajnim posljedicama i kad je riječ o mladim ljudima. Početkom prosinca je smatrala kako su velike brojke u Hrvatskoj rezultat blagih mjera.

prof. dr. sc Branko Kolarić

Krajem 2020. isticao je kako je bolje što prije uvesti stroge mjere, prije nego se razbukta veći broj novih slučajeva. Obrazlaže kako se zbog novih sojeva početkom godine opreznije gledalo na popuštanje mjera.

dr. Andreja Ambriović Ristov

Javnosti je poprilično informirala o cjepivu, isticala je značenje nošenja zaštitne maske. Zalaže se za čvrste mjere kako ne bi došlo do trećeg vala.

15. travanj 2021 07:47