StoryEditor
Hrvatska i svijetkonačno rješenje

Ovako će izgledati nova kovanica eura s motivom kune: Plenković je predstavio danas na Vladi, pogledajte video

Piše dv
4. svibnja 2022. - 11:22

U tijeku je sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

- Danas je prilika da rekapituliramo gdje se trenutno nalazimo, što je pred nama, što još moramo učiniti, da malo čujemo od ministra financija i guvernera širi financijski i ekonomski kontekst u Europi i svijetu s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu i rast cijena energenata, općenito inflatornih pritisaka kojih smo svi svjesni, ali kao što znate Vlada na njih reagira i nastoji suzbiti udar na standard građana i gospodarstva, rekao je premijer Andrej Plenković, piše HRT.

Podsjetio je da je Hrvatska 10. srpnja 2020. ušla u europski tečajni mehanizam II.

- Hrvatska je radila na ispunjavanju akcijskog plana koji je u ovom dvogodišnjem periodu biti dovoljan da ispunimo sve kriterije i koje smo jasno ispunili. Danas ćemo imati prigodu vidjeti dizajn kovanice od jednog eura, gdje je ponovljen natječaj. Javnost će imati prigodu vidjeti i tu novu kovanicu, dodao je premijer.

image
Damir Krajač/Cropix

Plenković je zahvalio autorima rekavši: ''Mislim da je sada sve dobro prošlo. Hrvatska kuna ovime dobiva novi život, novo ruho. Bit će dio eurokovanica koje će imati važan simbol hrvatske monetarne državnosti. Mislim i da su karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica jako dobro izabrani i da će Hrvatska na taj način biti prepoznata'', piše Dnevnik.hr.

image
Damir Krajač/Cropix

Podsjetio je da je Vlada na sjednici 31. ožujka usvojila izvješće o ispunjenom akcijskom planu.

- Danas ćemo čuti nešto o provedbi nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, to je zahtjevna logistička operacija koja zahtijeva puno novaca. Uvođenje eura, uz članstvo u Schengenu, je jedan od dva strateška cilja dublje integracije u EU. To smo željeli kad smo podnijeli zahtjev za članstvo 2003. Postupno smo od 2017. radili na ispunjavanju kriterija, dolazimo u fazu zadnjih par mjeseci kad se taj cilj i realizira.

- Mi smatramo da ćemo od članstva u europodručju imati koristi, prije svega građani i gospodarstvo. Hrvatska je najeuroziranije gospodarstvo od svih članica EU izvan europodručja, ta činjenica je bitna. Depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama su s valutnom klauzulom u eurima, 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza obavljamo sa zemljama europodručja.

- Očekujemo rast u ovoj godini, rekalibrirali smo tu procjenu zbog promjenjivih okolnosti na 3 posto, koji bi 2023. trebao biti 4,4 posto, 2,7 posto 2024. i 2,5 posto 2025. Ponovno očekujemo smanjivanje proračunskog manjka i to s 2,8 posto u ovoj godini na 1,6 u 2023. i 1,2 u 2024. godini. Istodobno će se javni dug smanjivati, 79,8 posto u BDP-u 2021. na 76,2 u ovoj godini, na 71,7 u 2023. te ispod 69 posto u 2024. Sve ovo treba gledati u kontekstu promijenjenih okolnosti, rasta cijena energenata i ta činjenica utječe na sve procese. Mi smo prošle godine imali prosječni rast cijena od 2,6 posto, bio je nešto niži od prosjeka EU. Ove godine procjenjujemo da će inflacija biti 7,8 posto.

15. kolovoz 2022 00:10