StoryEditor
Hrvatska i svijetGRAĐEVINSKI INŽENJER TVRDI

Otpor Gornjim horizontima je političko pitanje, pouzdano je utvrđeno da neće ugroziti bisere prirode. No, karstolog upozorava: "Svako preuzimanje uloge vrhovnog popravljača ekoloških sustava je krajnje neozbiljno i opasno"

Piše Silvia Rudinović
13. siječnja 2022. - 07:30

Vijest da je Vlada Republike Srpske s Kinezima potpisala ugovor o financiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar odjeknula je u dolini Neretve gdje na spomen projekta Gornji horizonti užasnuto dižu glas u strahu od propasti poljoprivredne proizvodnje.

Građevinski inženjer (podaci poznati redakciji) koji tvrdi kako je otpor Gornjim horizontima političko pitanje, pa se ne želi javno uplitati u raspravu, upućuje na znanstveni rad o utjecaju djelomičnog prevođenja voda iz slijeva Bune i Bregave u slijev Trebišnjice u kojem je zaključeno kako je osporavanje sustava Gornjih horizonata rezultat višedesetljetne nedovoljne obaviještenosti. Tvrdi se kako je hidrogeološkim i hidrološkim radovima i analizama te matematičkim modelima dovoljno pouzdano utvrđeno da Gornji horizonti neće ugroziti bisere prirode kao što su Buna, Bunica i Bregava.

image
Dolina Neretve
Matija Djanjesic/Cropix

Prevođenje vode

Privremenim prevođenjem dijela voda Gornjih horizonata, Neretvi će biti oduzeto oko 20 kubnih metara u sekundi ili prosječno oko 630 milijuna kubnih metara godišnje, navodi sugovornik. Pritom se preko Pumpne hidroelektrane Čapljina, odnosno ustave Krupa, oduzeta voda vraća u Neretvu uzvodno od Metkovića, u promjenljivoj količini od osam do dvadeset kubnih metara u sekundi tijekom cijele godine, pa i u najsušnijem razdoblju, što u prirodnim uvjetima isušenog Popovog polja nije bilo moguće. Tome treba dodati i nekontrolirani gubitak vode iz bazena Hutovo. Zbog neminovnih gubitaka u budućoj akumulaciji Pošćenje, područjem Donje Neretve će u sušnom razdoblju protjecati više vode nego u današnjim uvjetima, iznesene su tvrdnje.

Naš poznati karstolog, dr.sc. Ivo Lučić kaže kako je hidrosustav na Trebišnjici opsežan zahvat u prirodne odnose koje će njegova završna faza, Gornji horizonti, još povećati. Kad se govori o tipu njihovih posljedica, naglašava kako nas zanimaju prije svih ekološke i one koje se tiču samog života.

image
Dr.sc. Ivo Lučić: "Ako je netko oduzeo vodu Trebišnjice koja je prirodno išla donjem toku Neretve, to može biti samo HE Dubrovnik u Platu"
Tonći Plazibat/cropix

- Takve posljedice nitko do sada nije sustavno istraživao pa i ne znamo mnogo o njima, ali sama činjenica da je tim hidrosistemom na površini godišnje zadržana količine voda koja bi otprilike mogla napuniti tri Bilećka jezera, i da gradnjom Gornjih horizonata namjeravaju zadržati još polovicu toga, govori o snazi tih promjena. Ta je voda pripadala podzemlju, o kojem znamo malo, ali znamo da svaka kap vode ondje znači život, a da to naše podzemlje predstavlja svjetsko središte biodiverziteta – upozorava Lučić.

Osvrnuo se na spomenuti rad u kojem piše kako bi ponovno dokazivanje višestruko dokazanog bilo uzaludno trošenje sredstava i vremena.

Vodu dolini Neretve već je uzela HE Dubrovnik!

- U navedenom radu se kaže da će Gornji horizonti „prevesti“ „svega“ 30 do 35 posto vode sliva Bune, Bunice i Bregave u Trebišnjicu i da to neće imati loše posljedice po Neretvu, dapače, da može imati samo dobre. Ovaj rad i brojni do sada na kojima su se donosile slične odluke, počiva na zabludi da može meritorno davati ocjene o okolišu, a među autorima nema ni jednog ekologa. To što autori sebi dopuštaju ocjene da gubitak trećine uvjeta za život neće imati nikakve loše posljedice po život ne bi smjelo biti samo izraz njihovih sklonosti, nego bi trebalo imati razuman odgovor jedne zajednice. Tu se javlja očita zbrka: oni u funkcioniranje ekološkog sustava unose pravila koja vrijede za fizikalne i mehaničke pojave, uvode ideal „izravnavanja voda“ na godišnjoj razini i kažu da visoke i dio srednjih voda neće nedostajati okolišu. To je kao da kažete da nije dobra zima i ljeto i da treba uvijek biti umjereno doba ili da čovjeku nije dobro veliko raspoloženje ili tuga. U svakom ekološkom sustavu ravnotežu nalaze razne krajnosti, i bez njih život nije moguće zamisliti. Svako preuzimanje uloge vrhovnog popravljača ekoloških sustava je krajnje neozbiljno i opasno. No, prije svega, kakvo pravo uopće netko ima oduzimati drugome vodu – pita karstolog.

image
Dolina Neretve
Vojko Basic/Cropix

U Hrvatskoj se najčešće govori o mogućim negativnim posljedicama nastavka realizacije projekta Gornji horizonti na dolinu Neretve, gdje strahuju da će daljnje preusmjeravanje slatke vode uništiti neretvansko ušće i kompletan donji tok te pogoršati ionako zabrinjavajuće stanje sa zaslanjivanjem tla.

- Dosadašnji zahvati na slivu Trebišnjice neopravdano se optužuju za sve probleme na donjem dijelu Neretve. Tu su puno više utjecaja imali zahvati na samoj Neretvi. Tu mislim na šest hidrocentrala koje su zadržale vodu i smanjile donošenje materijala, zatim na opsežno iskopavanje pijeska na ušću Neretve, i nadasve melioracije koje su uklonile četiri petine močvare. Ako je netko oduzeo vodu Trebišnjice koja je prirodno išla donjem toku Neretve, to može biti samo HE Dubrovnik u Platu, koja je u rukama hrvatske vlasti, na kojem hrvatska vlast i dalje inzistira. Treba podsjetiti da je Hidrosistem na Trebišnjici zajednički projekt Bosne i Hercegovine i Hrvatske – podsjeća dr. Lučić i upozorava kako će „gradnja Gornjih horizonata svakako imati više negativnih utjecaja na Neretvu, što bi zbog klimatskih zagrijavanja moglo imati kobne posljedice“.

Primjer koji oslikava čovjekove pritiske na prirodu

„Hidrosistem na Trebišnjici dobro oslikava posvemašnje pritiske na prirodu koje čovjek izaziva posvuda u svijetu. Te posljedice su nama najneugodnije kroz klimatska zagrijavanja, ali su jednako strašne i kroz uništavanje staništa, ne samo biljaka i životinja nego i čovjeka. Zbog toga su oni prisiljeni tražiti nove životne luke, a koji to ne mogu – bivaju uništeni. Ti su utjecaji toliko masivni da su ključno obilježje života na Zemlji u posljednja dva stoljeća. Dosegli su toliku razinu utjecaja da je čovjek po prvi put u povijesti postao geološka sila. Zbog toga se to razdoblje naziva antropocen. Zahvati poput Hidrosistema tjeraju ljude sa svoje zemlje i iz svojih staništa, jednako u selima uz Trebišnjicu, Neretvu, rijeku Liku ili Dobru“, kaže dr.sc. Ivo Lučić.

22. svibanj 2022 19:12