Istraživanje koje je u 27 država članica EU proveo Transparency International tijekom listopada i prosinca prošle godine pokazuje da je korupcija ozbiljan problem u gotovo svim zemljama, posebno se to pokazalo tijekom pandemije kod pristupa zdrastvenoj skrbi, a Hrvatska je opet zauzela mjesto u neslavnom vrhu, donosi Jutarnji.
Gotovo dvije trećine (62 posto) od 40.000 ispitanika u zemljama Europske unije rekli su da je korupcija u njihovoj vladi glavni problem, a tri četvrtine (76 posto) da problem stagnira ili se pogoršava.
Šest posto ispitanika u cijeloj regiji je reklo kako su smatrali potrebnim dati mito za dobivanje ili pristup zdravstvenim uslugama, no istraživanje je pokazalo da se čak 29 posto ljudi oslanjalo na osobne veze i poznanstva. Dolazak do zdravstvenih usluga preko veze najčešće je bio prisutan u Češkoj (54 posto), Portugalu (46 posto) i Mađarskoj (41 posto).
Najveći udio ljudi koji su rekli da su dali mito kako bi si osigurali zdravstvenu zaštitu zabilježen je u Rumunjskoj (22 posto), Bugarskoj (19 posto), Mađarskoj (17 posto), Litvi (17 posto) i Hrvatskoj (14 posto).
Korištenje mita za pristup zdravstvenoj zaštiti također je bilo relativno često u Belgiji (10 posto), Austriji (9 posto) i Grčkoj (9 posto).
Autori ovog Globalnog barometra korupcije rekli su da su rezultati istraživanja posebno zabrinjavajući s obzirom na to da se države članice pripremaju izdvojiti milijarde eura za oporavak nakon pandemije. Europska komisija bi uskoro trebala odobriti nacionalne planove za oporavak u vrijednosti od 800 milijardi eura.
- EU se često doživljava bastionom integriteta, ali ova otkrića pokazuju da su zemlje u regiji i dalje osjetljive na podmukle učinke korupcije - rekla je Delia Ferreira Rubio, predsjednica Transparency International, a prenio Guardian.
Ističe da "korištenje osobnih veza tijekom zdravstvene krize za pristup javnim uslugama može biti jednako štetno kao i plaćanje mita. Životi mogu biti izgubljeni kada ljudi s dobrim vezama dobiju cjepivo protiv covida-19 ili se liječe prije onih koji imaju hitnije potrebe. Ključno je da vlade širom EU udvostruče napore kako bi osigurale pošten i nepristran oporavak od posljedica pandemije", navodi Guardian.
Istraživanje je pokazalo kako zemlje sjeverne Europe imaju manji problem s korupcijom (manje od 20 posto ljudi koji žive u Danskoj i Finskoj misli da je korupcija u vladi veliki problem u njihovoj zemlji), a mi spadamo u krug onih gdje je korupcija rasprostranjenija. Naime, više od 85 posto ljudi u Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Italiji, Portugalu i Španjolskoj smatra da je korupcija veliki problem.
- Nemamo se čemu čuditi jer je općepoznato da je u Hrvatskoj uobičajeno tražiti vezu za zdravstvene usluge, a mislim da je stvarno stanje gore nego u ovom istraživanju - kazao je predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, Nikola Grmoja iz Mosta.
HDZ-ov član Antikorupcijskog vijeća Siniša Jenkač navodi da istraživanje pokazuje kako svi mi, i u okruženju, djelujemo po staroj izreci "snađi se druže".
- Ovo pokazuje da s jedne strane ne funkcionira sustav, a s druge strane građani u zemljama bivšeg istočnog bloka još nisu saživjeli s tim da štetimo svojoj zemlji i sebi samima time što prihvaćamo koruptivna ponašanja - kaže Jenkač. Napominje da nam je još uvijek normalno i prihvatljivo da se traže poznanstva kada trebamo liječnika, kad tražimo posao, kao i da nam je prihvatljivo kupiti robu sumnjivog podrijetla ako nam je ona jeftinija.
Kaže da trebamo još raditi na tome da osnažimo institucije i prihvatimo drugačija pravila ponašanja, donosi Jutarnji.