StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetSUDSKI VJEŠTAK IVICA HRDALO

‘Odgovorni za održavanje cesta pozivaju se na zakonski članak po kojem je vozač dužan brzinu prilagoditi stanju ceste da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju može predvidjeti. No, kako vozač može predvidjeti odron!?‘

Piše Silvia Rudinović
4. listopada 2022. - 07:30

Kad bismo u anketi pitali je li brzina vožnje od 40 kilometara na sat velika ili mala, većina vozača bi vjerojatno odgovorila da je to mala brzina pri kojoj su u stanju pravodobno reagirati na svaku opasnost na cesti. Da to nije baš tako, upozorava inženjer strojarstva Ivica Hrdalo, stalni sudski vještak za strojarstvo, cestovni promet, procjene vozila i plovila, koji na ovom jednostavnom primjeru ukazuje kako nemamo osjećaj za brzinu i da bi, uz oprez pri vožnji, u društvu trebalo razmisliti o poticajima za kupovinu dodatne sigurnosne opreme koja je značajno napredovala u automobilskoj industriji, a u određenoj mjeri ispravlja pogreške vozača.

image

‘Možete li samo zamisliti koliko bi se povećala gužva na gradskim prometnicama kad bi svi motociklisti koji imaju osobno vozilo, jedno jutro umjesto motocikla vozili svoj auto‘

Bozo Radic/Cropix

Jesu li ceste na dubrovačkom području sigurne?

Ne vidim nekih većih problema, iako kao dugogodišnji vozač motocikla povremeno primjećujem udarne rupe na gradskim cestama koje su vrlo opasne za motocikliste. Kad vozite u sumrak ili po noći i ne vidite rupu na cesti, a vrag hoće da naletite baš na nju, onda možete izgubiti kontrolu nad motociklom i stradati. Redovito održavanje cesta je iznimno važno za sigurnost u prometu.

Nedugo nakon otvorenja Pelješkog mosta, javnost se zgražala nad snimkom na kojoj vozač BMW-a vozi zaustavnim trakom. Onda se otkrilo kako mu to nije prvi prekršaj, da je jedna osoba poginula u prometnoj nesreći u kojoj je sudjelovao. Što je pogrešno u represivnom aparatu i kako se osoba može toliko bahatiti?

Odgovor može biti samo jedan: ne boji se posljedica! Što mu se dogodilo nakon što je snimljen nadzornom kamerom i identificiran? Je li mu policija istu večer došla doma na vrata i "zamolila" ga da pođe s njima u postaju zbog obijesne vožnje? Možda jest, ali nisam o tome ništa pročitao u medijima, a ne vjerujem da to mediji ne bi objavili. Svakako sam za strože kazne za određene prekršaje, prvenstveno zbog prekoračenja brzine i vožnje pod utjecajem alkohola, pogotovo za recidiviste. Međutim, ne radi se samo o tome koliko su kazne stroge. Na nepočinjenje nekog prekršaja ili kaznenog djela više utječe izvjesnost nego visina kazne. Drugim riječima, vozači bi puno opreznije vozili kad bi znali da će, ukoliko počine neki prekršaj, sigurno snositi određene posljedice. Mentalni profil vozača koji skrivi prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom, a nakon toga nastavi divljati po cesti može opisati samo vještak medicinske struke – psihijatar.

image

‘Znak opasnosti "kamenje pada" na nekim mjestima stoji godinama iz čega bi se moglo zaključiti da je upravitelj ceste od početka svjestan da na tom mjestu postoji velika vjerojatnost nastanka odrona‘

Bozo Radic/Cropix

Kako predvidjeti odron?!

Nevera se provozala našom magistralom brzinom većom od 200 kilometara na sat, srećom nitko nije stradao.

Imali smo primjer vozača koji je izazvao prometnu nesreću u Makarskoj vozeći BMW-a bez vozačke dozvole pri čemu je ubio dvije malodobne djevojke. U obrazloženju smanjenja kazne stoji kako "I.P. potječe iz obitelji društveno prihvatljivog položaja, koja je prema njemu iskazala osobitu brigu i omogućila mu uspješno studiranje u inozemstvu" i kako je "prvostupanjski sud podcijenio podatke da mladić, kojem su kao maloljetniku skupocjeni automobil kupili roditelji, potječe iz društveno prihvatljive obitelji". Je li ovome potreban ikakav komentar? Sjetimo se zagrebačkog slučaja kad je samo Bog spasio dijete i oca koji je zajedno s dječjim kolicima pobjegao ispred "poduzetnika iz Srbije" koji je divljao zagrebačkim ulicama. Dobio je kaznu od 20 tisuća kuna.

Osim represije, što se može učiniti?

Mislim da bi autoškole trebale unaprijediti praktični dio obuke jer nerijetko primijetim kako se vozači prestrojavaju bez da prethodno pogledaju u retrovizor i bez uključenog "žmigavca", a često vidim da se dobro namuče parkirati svoje vozilo. Također bih želio istaknuti da se većina prometnih nesreća u kojima stradaju motociklisti dogodi kad im vozač osobnog vozila oduzme prednost prolaska. Posljedice za motocikliste su u pravilu vrlo teške, a nerijetko i fatalne.

image

‘Mentalni profil vozača koji skrivi prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom, a nakon toga nastavi divljati po cesti može opisati samo vještak medicinske struke – psihijatar‘

Bozo Radic/Cropix

Je li ljudski faktor u pravilu glavni uzrok prometnih nesreća?

Ne znam je li glavni, ali sasvim sigurno nije jedini i i isključivi uzrok. Vjerojatno o tome postoje podaci u policiji.

Koliko je teško dokazati da je uzrok prometne nesreće stanje ceste, odron ili nešto treće za što su odgovorni država, lokalna uprava ili njihova društva i ustanove koje brinu o prometnicama?

Kad govorimo o odronima, upravitelji cesta koji su odgovorni za njihovo održavanje uvijek se pozivaju na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji kaže da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Samo po sebi, nameće se pitanje kako vozač može predvidjeti odron!? Često imamo situaciju da znak opasnosti "kamenje pada" na nekim mjestima stoji godinama iz čega bi se moglo zaključiti da je upravitelj ceste od početka svjestan da na tom mjestu postoji velika vjerojatnost nastanka odrona. Unatoč tome, taj pokos godinama nije sanirao, primjerice, postavljanjem zaštitne mreže.

Kažete kako ljudi nemaju osjećaj za brzinu. U kojem vremenu vozač može reagirati na odron ili pješaka koji izleti na cestu?

Pri analizi prometnih nesreća promatraju se ponašanje i reakcije prosječnog vozača. Vrijeme reakcije prosječnog vozača je 0,8 do jedne sekunde. To je vrijeme koje protekne od trenutka kad vozač uoči prepreku na cesti do trenutka kad mozak pošalje nalog desnoj nozi da pritisne pedalu kočnice. Na to treba dodati vrijeme od 0,2 sekunde koje protekne od pritiska na pedalu do aktiviranja kočnica na sva četiri kotača. Znači da od trenutka kad vozač uoči prepreku na cesti do aktiviranja kočnica na kotačima protekne jedna sekunda. Na to se još treba dodati vrijeme koje protekne od aktiviranja kočnica na sva četiri kotača do zaustavljanja vozila. Sve što se dogodi unutar tog vremena koje protekne od trenutka kad vozač uoči prepreku na cesti, kao što je pješak, divlja životinja, odron i slično, do trenutka kad se vozilo potpuno zaustavi, bilo je neizbježno, tj. moralo se dogoditi. Ako je pritom vozač vozio dopuštenom brzinom, onda nije mogao izbjeći nalet na tu prepreku.

Lako dokazive ubojice u prometu

Zadaća prometnog vještaka je da temeljem znanja i iskustva pokuša "vratiti film unatrag" i na taj način sudionike neke prometne nesreće postaviti u položaj u kojem su se nalazili nekoliko trenutaka prije događaja, kaže vještak Hrdalo. Naglašava kako su četiri glavne ‘ubojice u prometu‘, alkohol, brzina, nevezani sigurnosni pojas i mobitel, lako dokazive, a alkohol i brzina i mjerljivi.

Brzina (km/h)      Brzina (m/s)       Prijeđeni put do

                                                        blokiranja kotača

                                                        u metrima

 

40                        11,11                   11,11

50                        13,89                   13,89

60                        16,67                  16,67

70                        19,44                  19,44

80                        22,22                   22,22

90                        25,00                   25,00

100                      27,78                   27,78

110                      30,56                   30,56

120                      33,33                   33,33

130                      36,11                  36,11

140                      38,89                  38,89

150                      41,67                  41,67

160                      44,44                  44,44

170                      47,22                  47,22

180                      50,00                  50,00

Treba napomenuti da je na mokrom kolniku zaustavni put još duži, da se kinetička energija povećava s kvadratom brzine pa slijedom toga i jačina udarca vozila u prepreku raste eksponencijalno, ističe sugovornik.

Koliko se često na sudu poseže za vještačenjima u prometu?

Vještaka imenuje sudac kad je, radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice, potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Vještaci pomažu sudu, ali presudu donosi sudac. Primjerice, prije nekoliko godina, kad je u vrlo kratkom vremenu pala velika količina kiše, u Vukovarskoj ulici se podigao asfalt, a bujica je izbacila poklopac "šahta" zbog čega je došlo do oštećenja autobusa. Osiguravatelj je tvrdio da je za nesreću odgovorno društvo u čijoj je nadležnosti sustav odvodnje oborinskih voda. Analiza je pokazala da postojeće cijevi nisu mogle prihvatiti toliku količine kiše jer se radilo o ekstremnoj količini koja se rijetko događa. U međuvremenu su položene nove, veće cijevi ali se i u budućnosti može dogoditi neki izniman slučaj u kojem ni ove nove cijevi neće moći prihvatiti neku ekstremnu količinu kiše. To su ta stručna znanja kojima sud ne raspolaže.

Znači, zaključak je bio, uzrok je viša sila?

Tako je, to je bila viša sila.

Koliko je često taj nedostatak sustava odvodnje kad padne obilna kiša uzrok nesreća?

Malo je takvih slučajeva, imao sam dosad samo desetak predmeta. Pojedinac ne može biti odgovoran zbog ekstremne količine padalina ili zbog neodržavanja prometnica ili sustava odvodnje.

image

Pile generiraju najveće prometne gužve

Cropix/

Ni bolji ni gori od ostalih

Kojih se vještačenja spominjete kao najtežih?

Svakog slučaja koji je za posljedicu imao nečiju smrt. Sjećam se kad je poginuo djelatnik jednog trgovačkog društva iz naše županije na kojeg su pale vilice na viličaru. Očevid i analiza tehničke dokumentacije viličara su pokazali da se radilo o propustu proizvođača tog viličara.

Koliko je oportuno upuštati se borbu s osiguravajućim kućama?

Bez odvjetnika i vještaka – vrlo teško i s neizvjesnim ishodom.

Kakvi su dubrovački vozači?

Ni bolji ni gori od većine drugih vozača iz drugih gradova. Kao vozač motora mogu reći da nas drugi vozači ne uvažavaju dovoljno, a moji prijatelji vozači automobila se žale da ih motociklisti pretječu s lijeve i s desne strane, što nije u skladu s važećim propisima. Međutim, kad se stvori kolona koja se ne miče teško je očekivati da motociklisti stoje u koloni ako se mogu provući između auta.

image

Pile generiraju najveće prometne gužve

Cropix/

U rujnu smo imali neviđene gužve. Jesu najavljeni posebni režim prometovanja oko povijesne jezgre od početka iduće godine ili ‘park‘n‘ride‘ na Pobrežju rješenja koja će spriječiti takve kolapse?

Nisam stručan za odgovor na to pitanje i neću otkriti toplu vodu ako kažem da je u Dubrovniku preveliki broj vozila u odnosu na to koliko ih ceste mogu prihvatiti. Jedino je rješenje maknuti dio vozila izvan grada, a to je pitanje za neku prometnu studiju kojom će se baviti urbanisti i druge stručne osobe. U tom kontekstu, ne mogu ne istaknuti da svi mi koji vozimo motocikle u velikoj mjeri rasterećujemo gradske prometnice. Možete li samo zamisliti koliko bi se povećala gužva na gradskim prometnicama kad bi svi motociklisti koji imaju osobno vozilo jedno jutro umjesto motocikla vozili svoj auto. Dakle, trebamo biti zahvalni svim motociklistima, jer vozeći motocikle smanjuju broj osobnih vozila na gradskim prometnicama.

Svojedobno ste predlagali ukidanje PDV-a ili subvencioniranje dodatnih paketa sigurnosne opreme za vozila.

Sigurnosna dodatna oprema košta 20 do 30 tisuća kuna. U to spada tzv. ‘city safety‘ koji aktivira kočnice ako se pred vozilom pojavi neka prepreka, primjerice, pješak. Ta svota od 30 tisuća kuna sadrži 6 tisuća kuna PDV-a. Mislim da liječenje i oporavak stradalih u prometu košta daleko više od toga. Nažalost, nisam naišao na neku studiju koja se bavi ovom problematikom. Istodobno, mislim da bi trebalo zabraniti tempomate koji nemaju funkciju automatskog kočenja, jer u slučaju nepažnje vozača vozilo se nastavlja kretati zadanom brzinom.

image

‘Mislim da bi trebalo zabraniti tempomate koji nemaju funkciju automatskog kočenja, jer u slučaju nepažnje vozača vozilo se nastavlja kretati zadanom brzinom‘

Bozo Radic/Cropix

Dokle je došla automobilska industrija s inovacijama u pogledu sigurnosti?

Razvojem tehnologije došlo se do nekih vrlo korisnih uređaja koji na neki način ispravljaju pogreške vozača. Primjerice, sustav zadržavanja vozila u prometnoj traci. Kad nepažnjom vozača vozilo prijeđe središnju razdjelnu crtu, upravljač se zatrese i upozori vozača. Uskoro će sva nova vozila morati imati ugrađenu tzv. crnu kutiju kao što je imaju zrakoplovi. Naziv tog uređaja je Event Data Recorder, a na hrvatskom jeziku službeno se zove uređaj za snimanje podataka o događaju.

Na koji način funkcionira crna kutija u automobilu?

Crna kutija memorira sve relevantne podatke o vožnji, a nalazi se na mjestu gdje je zaštićena od uništenja. Pomoću nje, bit će moguće pratiti kretanje vozila pet sekundi prije sudara, no taj uređaj neće zamijeniti vještake jer je podatke iz crne kutije potrebno dovesti u korelaciju s drugim tragovima, poput oštećenja na vozilu. Crna kutija je stoga nova vrsta kvalitetnog traga koji će dodatno pojačati relevantnost vještačenja i olakšati posao sudovima. Bit će lakše utvrditi u kojim okolnostima je neka osoba skrivila prometnu nesreću. Istraživanja iz SAD-a, gdje su "crne kutije" obvezne od 2014., pokazala su da vozači koji znaju da im se u vozilu nalazi crna kutija voze opreznije.

image

‘Kao dugogodišnji vozač motocikla povremeno primjećujem udarne rupe na gradskim cestama koje su vrlo opasne za motocikliste‘

Bozo Radic/Cropix

Brzina je početak i kraj

Tko zna koliko je vrijeme reakcije bilo u bizarnoj prometnoj nesreći na Pelješcu u kojoj je jedan vozač imao 91, a drugi 98 godina. Što se kod prosječnog vozača u sekundi može dogoditi dok vozi ‘malom‘ brzinom od 40km/h?

Teško mi je odgovoriti na to pitanje jer se analize prometnih nesreća uvijek baziraju na reakcijama prosječnog vozača, a ne konkretnog. S obzirom na životnu dob obojice vozača, za pretpostaviti je da su im reakcije bile sporije nego u prosječnog vozača. U toj sekundi, vozite li 40 km/h, prijeći ćete 11,11 metara prije nego poduzmete radnju intenzivnog kočenja. Brzina je početak i kraj svih problema, a u kombinaciji s alkoholom koji vozaču "daje krila", postaje još ubojitija. Zbog toga ljude treba osvijestiti da brzina od 40 km/h nije mala u gradskoj vožnji. Zbog toga predlažem svim vozačima da svoju brzinu izraženu u km/h preračunaju u brzinu izraženu u metrima u sekundi na način da je podijele s 3,6. Svatko od nas može sebi predočiti duljinu od jednog metra i vremenski razmak od jedne sekunde pa nam je lakše pojmiti brzinu od 11 m/s nego 40 km/h.

06. prosinac 2022 18:38