Nesanica je neugodno stanje ili poremećaj spavanja s kojim smo se gotovo svi suočili. Jeste li ikada razmišljali o bolovanju nakon neprospavane noći? Vjerojatno jeste, jer nakon besane noć čovjek nije ni za što. S osobom koja nije dobro spavala teško je surađivati, a radni dan s njom može biti noćna mora. Govorimo o samo jednom danu, a sad zamislite da vam se to stanje ponavlja iz noći u noć. Neki, nažalost, ne moraju to zamišljati, nego žive tu noćnu moru.
Dobar san nedvojbeno je jedan od najvažnijih čimbenika za zdravo tijelo i duh, ali što učiniti kada san jednostavno ne želi doći? Odraslima je u prosjeku potrebno sedam do devet sati sna dnevno, a ako nam se tijekom dana spava, to znači da nešto nije u redu s odmorom – ili ne spavamo dovoljno dugo, ili nam je san nedovoljno kvalitetan. I jedno i drugo sasvim je tipično za suvremeni svijet, u kojem za sve nalazimo vremena osim za brigu o svom zdravlju, pa tako i za kvalitetan san. Potonji je iznimno važan za zdravlje i dobrobit, a njegov nedostatak ima niz negativnih posljedica na organizam.
Kronična nesanica povezana je s povećanom smrtnošću, pretilošću, dijabetesom i kardiovaskularnim bolestima... Osim toga, čak i jedna neprospavana noć povećava rizik od prometne nesreće ili nezgode na radu. Sve su to razlozi da o svojoj nesanici porazgovarate sa svojim liječnikom i da nešto poduzmete.
Više pate žene
– Prema rezultatima istraživanja, u Republici Hrvatskoj od nesanice pati oko 26 posto populacije, s tim da od lakšeg oblika pati 15 posto, a od težeg oblika nesanice 11 posto populacije. Nesanica se češće javlja kod žena, a njezina učestalost raste s porastom životne dobi i pojavom kroničnih bolesti – kaže akademkinja Vanja Bašić Kes, pročelnica Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice.
Kada možemo govoriti o nesanici kao o bolesti ili poremećaju? Kada je to prolazna, a kada postaje kronična tegoba?
– Nesanica je subjektivni poremećaj spavanja, a uključuje teškoće kod usnivanja, spavanja ili ponovnog usnivanja nakon ranog buđenja. Osobe koje pate od nesanice žale se da imaju problem s usnivanjem, učestalim buđenjem noću nakon čega ne mogu zaspati, ranojutarnjim buđenjem te jutarnjim umorom.
Nesanica se dijeli na teškoće uspavljivanja (nesanica na početku spavanja), učestalo i stalno buđenje (teškoće održavanja spavanja) te na trajnu pospanost unatoč odgovarajućoj duljini spavanja (neodmarajuće spavanje). Prema svome trajanju, nesanica se dijeli na prolaznu, kratkotrajnu i dugotrajnu nesanicu.
Prolazna je ona koja traje od jedne do nekoliko noći (u okviru jedne epizode) i obično nastaje kao posljedica stresa ili promjena radnog ili okolinskog rasporeda, npr. promjena vremenskih zona prilikom putovanja. Kratkotrajna nesanica traje od nekoliko dana do tri tjedna i najčešće je uzrokovana produljenim stresom, ili situacijom kao što je oporavak od kirurškog zahvata ili kratkotrajne bolesti, nakon teškog ispita, smrti bliske osobe, početka rada na novom ili odgovornijem radnom mjestu itd. Dugotrajna nesanica, tzv. kronična, tvrdokorna ili rezistentna traje mjesecima ili godinama i obično je odraz psihijatrijskih ili dugotrajnih zdravstvenih poremećaja, lijekova ili osnovnih poremećaja spavanja. Prema epidemiološkim istraživanjima, učestalost takvih nesanica je tri do četiri posto u populaciji.
Koje su sve posljedice dugotrajne nesanice na naše zdravlje?
– Nekoliko noći slabog spavanja, obično uzrokovane stresom ili uzbuđenjem, ne bi trebale ostaviti značajnije posljedice na čovjeka. Međutim, ako nesanica potraje, onda ona može imati štetne posljedice koje uključuju nemogućnosti obavljanja dnevnih obveza, promjene raspoloženja, poremećaje odnosa u obitelji i povećanja rizika od dnevnih ozljeda uzrokovanih smanjenom pozornošću i oprezom zbog pospanosti, prvenstveno u prometu.
Bolesnici se žale na umor, pospanost, zbunjenost, napetost, anksioznost i depresivnost u odnosu na zdravu populaciju, što utječe na kvalitetu života tih bolesnika. Nedostatak sna utječe na niz procesa u tijelu, a oni uključuju pad koncentracije, pad imuniteta, ubrzano debljanje, a studije su pokazale da nesanica povećava rizik za pojavu srčanog i moždanog udara.
Koji su najčešći uzroci?
– Brojna su stanja koja mogu uzrokovati nesanicu, a među medicinskim uzrocima ističu se stanja praćena bolovima, primjena određenih lijekova, a loša higijena spavanja samo pojačava učinak nesanice. Najčešća medicinska stanja povezana s nesanicom su depresija, bolna stanja uzrokovana artritisom i drugim reumatskim bolestima, zatim medicinska stanja koja uključuju učestalo mokrenje noću, uzrokovano povećanom prostatom, otežano disanje uslijed kongestivnog zatajivanja srca i emfizema, nepokretnost uzrokovana paralizom ili Parkinsonovom bolešću, povećana štitnjača, moždani udar, te alkoholizam.
Pazite s lijekovima
Neki lijekovi poput antidepresiva, lijekova za regulaciju povišenog krvnog tlaka, lijekova za regulaciju srčanog ritma, antibiotika, antihistaminika, bronhodilatatora, lijekova za stimulaciju središnjeg živčanog sustava, kortikosteroida, lijekova protiv zatvora, diuretika, nesteroidnih lijekova s protuuopalnim djelovanjem i drugih mogu uzrokovati pojavu nesanice.
Koliko na poremećaj spavanja utječe popodnevno drijemanje, koje je na Mediteranu vrlo popularan način odmora? Je li problem ako taj popodnevni drijemež dugo traje?
– Poslijepodnevno drijemanje ima više prednosti nego mana ako uključuje kratki odmor do 30 minuta. Naime, kratki, okrepljujući san donosi veću intelektualnu i fizičku produktivnost te u njemu uživaju ne samo Dalmatinci, već i dobar dio stanovnika mediteranskih zemalja. Za one osobe koje nemaju vremena odspavati nakon ručka, ponekad je dovoljno deset-dvadeset minuta udubno se smjestiti na kauču ili fotelji, zatvoriti oči, zamisliti nešto lijepo i biti u miru i tišini.
S druge strane, odmor dulji od 30 minuta negativno utječe na nesanicu, a osoba često na taj način ulazi u krug smjenjivanja kronične neispavanosti i popodnevnog spavanja i narušava normalni bioritam sna.
Jesu li žene češće žrtve nesanice, jer to ima veze s hormonalnom neravnotežom – menstruacijom, trudnoćom, menopauzom?
– Kao što sam rekla, nesanica se češće javlja u žena, a razloga je za to više. Utjecaj hormona uvelike ima utjecaj na san; tako tijekom trudnoće žene se često suočavaju s nesanicom. Menstruacija, trudnoća kao i menopauza u velikoj mjeri doprinose nesanici u žena. Upravo su te biološke promjene često uzrok promjene kvalitete sna, ali i sposobnosti usnivanja, no svakako im doprinose i nezdrave navike spavanja. Neravnoteža spolnih hormona, nedovoljno serotonina i melatonina, previše ili premalo kortizola, sve to može dovesti do problema sa snom. Hipertireoza kao i hipotireoza, odnosno nedovoljno hormona štitnjače, također povisuju rizik od nesanice. Hormoni su međusobno duboko povezani i jedna neravnoteža se poput domino-efekta vrlo brzo odražava na druge hormonske sustave.
Nesanica se javlja kada je previše estrogena u odnosu na progesteron. Dominacija estrogena je česta u perimenopauzi, no zbog načina života i naše prehrane, ovo stanje pogađa i mlađe žene, a nesanica je samo jedna od posljedica. Ako je u organizmu više kortizola nego melatonina, posljedica može također biti nesanica.
Naime, razina kortizola ujutro bi trebala biti najviša, kako bi nam osigurao energiju za aktivnosti koje su pred nama. Kako se bliži mrak, počinje se lučiti melatonin, čime se blokira aktivnost kortizola i tonemo u san. U realnosti, kortizol zbog tempa života ili, primjerice, intenzivne tjelovježbe u kasnim satima, ostaje povišen i navečer, čime se suprimira lučenje melatonina i mi ne možemo zaspati. Na kraju i niske vrijednosti estrogena nisu dobre jer je on potreban za lučenje serotonina koji je nužan za san.
Što jesti, što izbaciti
Je li i stres mogući uzrok?
– Stres se smatra jednim od važnijih čimbenika koji utječe na pojavu nesanice, a pogotovo drugotrajne. Naime, tijekom stresnog razdoblja, kada razina kortizola raste, posljedično možemo uočiti ometanu proizvodnju melatonina, što se manifestira otežanim usnivanjem ili pojavom češćih noćnih buđenja uz otežano ponovno usnivanje. Stoga je jako važno prepoznati da osoba pati od kroničnog stresa jer jedino smanjujući stres može se utjecati na nesanicu.
Koliko je važna prehrana, osobito večernji obroci, a koliko tjelovježba?
– Redovito provođenje tjelesne aktivnosti povoljno utječe na nesanicu, ali isto tako je poznato da pretjerano vježbanje, a pogotovo neposredno pred spavanje, može pojačati nesanicu. Najbolja hrana za nesanicu je ona koja sadrži triptofan, aminokiselinu čijom konzumacijom potičete kvalitetan san, dok konzumacijom namirnica koje sadrže kofein organizmu uskraćujete vrijeme spavanja i mogućnost da utone u kvalitetan san.
Hrana koja će osigurati dobar san je mediteranska prehrana, koja uključuje puno cjelovitih žitarica, povrća, voća, mahunarki, orašastih plodova, ribe, maslinova ulja, manje crvenog mesa i prerađene hrane. U prehranu je potrebno uključiti hranu bogatu proteinima i onu koja sadrži triptofan – poput piletine, jaja, sira, ribe, kikirikija, sjemenki bundeve i sezama, mlijeka, puretine, tofua i drugih proizvoda od soje. Ako osoba pati od nesanice, onda bi trebala isključiti slatkiše, energetska ili slatka pića, kofein, kao i previše tekućine nekoliko sati prije spavanja.
Koji su lijekovi korisni i najmanje opasni?
– Lijekovi za spavanje koji se koriste kod nesanice namijenjeni su kratkoročnom korištenju, kod povremenih slučajeva, poput oporavaka od medicinskih operacija. No ako lijekove za spavanje koristimo tijekom duljeg vremenskog razdoblja, onda ih treba koristiti samo u slučajevima krajnje nužde, kako bi se izbjeglo navikavanje ili ovisnost. U liječenju se primjenjuju sljedeće skupine lijekova: agonisti GABAreceptora – benzodiazepini, antidepresivi – amitriptilin, trazodon, mirtazapin, agomelatin, melatonin, antipsihotici – olanzapin, kvetiapin, blokatori oreksinskih receptora – suvorexant, lemborexant i antikonvulzivi – gabapentin, pregabalin.
Prije uvođenja lijekova u terapiju trebao bi se utvrditi uzrok nesanice i na osnovi toga odrediti način liječenja. Hipnotici su lijekovi koji mogu ukloniti samo simptome nesanice. Iako su često djelotvorni kod kratkotrajne nesanice, ne mogu ukloniti uzrok problema. Premda postoje spoznaje o različitim nuspojavama, poput razvoja ovisnosti, tolerancije i sedacije idućeg dana, benzodiazepini su i dalje najčešće propisivani hipnotici.
Pomažu li alternativne metode, primjerice, joga, meditacija... tople kupke, sauna?
– Njihova primjena pomaže u smanjenju stresa, a smanjen stres će svakako pozitivno utjecati i na smanjenje nesanice.
Ide uz bolna stanja
Kakvi oblici nesanica su najteži?
– Kao neurolog, često se susrećem s nesanicom. Neurološke bolesti često idu uz nesanicu. Bolesnici s bolnim stanjima, prvenstveno migrenom, zatim bolesnici s multiplom sklerozom, bolesnici s mijastenijom gravis ili preboljelim moždanim udarom imaju probleme sa snom, ali ako mogu izdvojiti najteže oblike nesanice, onda su to bolesnici s post-COVID-om koji su danima imali nesanicu i koja je bila refrakterna na sve oblike medikamentoznog i nemedikamentoznog liječenja, a to je uključivalo i akupunkturu.
Samo zahvaljujući strpljenju i upornosti multimodalnom i multidisciplinarnom pristupu kod tih bolesnika sam uspjela riješiti problem sa spavanjem. Nakon tri godine iskustva u radu s post-COVID bolesnicima, smatram svojim velikim uspjehom upravo kad mi bolesnik na kontroli kaže da bolje spava te da mu se značajno poboljšala kvaliteta života.