StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetPOLITIČKA OBEĆANJA

Nerad nedjeljom samo kao izborna parola? Zakon ‘nudimo pune crkve umjesto šoping centara‘, prvi je donio Račan...

Piše Slobodna Dalmacija
11. svibnja 2021. - 07:38

Mnogi misle da su neka jela najbolja podgrijana. Ono predizborno, o tobožnjem neradu nedjeljom, svakako ne spada među njih: čak bi se moglo reći da je riječ o davno zagorjeloj tavi za koju je Ustavni sud u više navrata rekao kako je neupotrebljiva, a jelo nejestivo. Pokušaj Andreja Plenkovića da pred izbore poentira starom podoknicom koja se s političkih govornica oduvijek pjeva samo za nježne uši Katoličke crkve unaprijed se može okarakterizirati promašenim, ali i prilično nekreativnim, piše Slobodna Dalmacija

Zar je „kopipejstanje“ već dvaput propale ideje najbolje što još naciji može ponuditi „stožerna“ stranka?

Da stvar bude ljepša, nije se HDZ u našoj povijesti čak niti prvi sjetio da bi se koncept koji Kaptolu u zamjenu za agitacije s oltara nudi pune crkve umjesto šoping centara mogao ubaciti u izborni program. Toga se, avaj, svojedobno najprije domislila ona "bezbožnička" trećesiječanjska vlada Ivice Račana, pa je, pod patronatom Tomčićeva HSS-a, formalizirala i uoči parlamentarnih izbora 2003. donijela zakon o ograničavanju rada trgovina nedjeljom.

Na znanje Plenkoviću, nije im se s tim baš posrećilo: SDP i HSS su izgubili te izbore, a Ustavni sud im je već iduće godine zakonske izmjene osporio kao “protivne jednakopravnosti na tržištu i pred zakonom“, naročito zbog izuzetaka poput trgovina do 200 četvornih metara koje su na svakih pet tisuća stanovnika imale pravo nastaviti raditi i kad ostali pobožni katolički puk svetkuje dan Gospodnji.

HDZ i Ivo Sanader, pobjednici izbora iz 2003., nakon četiri su se godine našli pod pritiskom istih crkvenih zahtjeva. I slavni je "ćaća" – ta, ništa ga ne košta! - u srpnju 2008. godine, baš nekako pred svoj naprasni odlazak, donio svoj zakon o trgovini. Po njemu su prodavaonice i šoping centri nedjeljom mogli raditi pet mjeseci godišnje, pod obrazloženjem da je Hrvatska turistička zemlja. Ustavni sud je, međutim, samo 11 mjeseci kasnije ukinuo i ovaj zakon, jer – kako su suci protumačili – nije ispunio svoju primarnu svrhu, a to je zaštita prava radnika u trgovinama. Zaključili su da se zabranom rada najviše kažnjavaju oni trgovci koji u cijelosti poštuju prava svojih zaposlenika, te je konstatirana “poremećena ravnoteža između zaštite prava radnika u prodavaonicama i zaštite slobode poduzetništva trgovaca”.

I ovaj put je Ustavni sud zaključio kako je ustavom zajamčena jednakost unutar iste skupine poduzetnika grubo narušena, jer je i Sanaderov zakon predviđao čak šest grupa trgovina (benzinske pumpe, tržnice, kiosci itd) koje imaju pravo raditi nedjeljom cijelu božju godinu.

Iz dosadašnje ustavnopravne prakse, ali i snage trgovačkih lobista, da se zaključiti kako su politička obećanja o zabrani rada nedjeljom krajnje lažna, nemušta i neiskrena. Naročito su takva ova zadnja iz redova Plenkovićeve administracije, koja u sve više aspekata glumi Tošu koji ne zna ni što se unutar nje same događa, a kamoli što se događalo u mandatima i s idejama ranijih državnih činovnika. Ni na Kaptolu nema više odveć naivnih koji su nakon nekoliko fingiranih pokušaja još spremni povjerovati da će baš aktualna vlada nedjelju u Hrvata - usred kapitalizma, gospodarske krize i pandemije - konačno ustoličiti kao rajski dan odmora, molitve i obiteljskog zajedništva.

I crkvenim je ocima, baš kao i strankama sličnog svjetonazora, očito u cijeloj ovoj priči puno važniji politički efekt od onoga stvarnog: bitno je demonstrirati društvu kako se s oltara, i u sekularnoj državi, mogu pisati zakoni. Iako pastire nitko od građana ne bira ni na kakvim izborima, piše Slobodna Dalmacija

26. veljača 2024 09:49