Od stotinjak tisuća punoljetnih stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije, dosad ih još nije cijepljeno niti 15 tisuća, makar jednom dozom cjepiva. Nakon zdravstvenih radnika, domova starih i nemoćnih, starije populacije i kroničnih bolesnika, vode se rasprave koje bi skupine stanovništva i koja zanimanja trebala imati prednost u cijepljenju protiv bolesti COVID-19. Nelogičnosti je mnogo, a sve dok nema dovoljno cjepiva, pravedna raspodjela nemoguća je misija.
Na globalnoj se razini lome koplja oko pitanja je li mudar put kojim je većina zemalja odlučila ići, a to je procjepljivanje starije populacije, i je li se zaraza trebala suzbijati cijepljenjem radno aktivnog stanovništva i studenata koji su svakodnevno u kontaktu s većim brojem ljudi. Evo jedne od nelogičnosti. Naputak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o postupanju u pripremi i provedbi cijepljenja, prednost pred ostatkom zdrave populacije daje radnicima u esencijalnim i važnim industrijama, učiteljima, policajcima, hitnim službama, zatvorima, izbjegličkim kampovima, klaonicama, različitim proizvodnim pogonima, itd.
Tri su modela moguće provedbe nastave, ovisno o epidemiološkom stanju u državi, određenoj županiji, gradu ili općini. Srećom, netko se sjetio učitelja. No, što je s vrtićima gdje postoji samo i jedino A model koji s djecom rade i ljeti? I dok su škole prema potrebi 'online', vrtići još od prošlog proljeća čitavo vrijeme rade. Samo u ožujku zatvoreno je 15 odgojnih skupina u Dječjim vrtićima Dubrovnik zbog pojave koronavirusa u grupi.
Od ministarstva ni glasa
- Od nadležnog ministarstva smo tražili da se zauzme za stavljanje odgojitelja na prioritetnu listu cijepljenja, naravno na dobrovoljnoj bazi, i ne vidimo razloga zašto to nije učinjeno ako su učitelji već stavljeni na tu listu. Tim više što vrtići kontinuirano rade, nemaju B ni C model rada. Odgovor do danas nismo dobili. Imate po nekoliko grupa koje čitave idu u samoizolaciju, pojedini su vrtići desetkovani, ne govorim samo o odgojiteljima, u nekim područjima nema tko raditi. Ako se traži da radimo, onda bismo trebali biti na toj listi. Situacija je užarena, mnogo je ljudi u vrtićima koji bi se htjeli cijepiti, ali od ministarstva slova ni glasa – upozorava Božica Žilić, predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture (SOMK).
U epidemiološkoj službi Zavoda za javno zdravstvo kažu kako je procijepljeno oko 70 posto zdravstvenih djelatnika, ostali nisu mogli ili htjeli. Ta prva faza ostaje otvorena za cijepljenje, a krenulo se s drugom skupinom prioriteta. Učitelji su svrstani u prioritete 3. skupine cijepljenja. Antun Vidak, međužupanijski povjerenik sindikata Preporod, kaže kako nastavnike i ostale radnike u odgoju i obrazovanju, osim na papiru, sustav u praksi ne prepoznaje kao ugroženu skupinu, odnosno kao prioritet u cijepljenju.
- S jedne strane, ne prepoznaje nas platforma za prijavu na cijepljenje 'cijepise.zdravlje.hr', jer ne sadrži kategoriju nastavnik, iako je po nacionalnom planu te uvjeravanjima iz Vlade i resornog Ministarstva predviđeno da se naša skupina cijepi prioritetno. S druge strane, obiteljski liječnici nas prepoznaju još i manje, jer nemaju jasnu uputu kako pravično postupiti s našom skupinom. Da nema pomaka oko platforme za prijavu na cijepljenje, sam sam se uvjerio jer sam dobio odgovor da prednost imaju osobe starije životne dobi i narušenog zdravstvenog stanja, te da ću termin i mjesto za cijepljenje zaprimiti kad dođe moj red prema mojoj životnoj dobi i zdravstvenom stanju, a ne vrsti posla koji obavljam. Stoga je naše razočaranje i nezadovoljstvo trenutnom situacijom još i veće – kaže Vidak.
Upozorava kako je prikaz širenja zaraze u odgojno-obrazovnim ustanovama neobjektivan, jer je stvarni rizik od zaraze daleko veći od onog kakvim se želi prikazati u javnosti, što za posljedicu ima sve više škola na C modelu nastave, neizvjesnost u radu, česte samoizolacije i pad motivacije kod učenika.
- Osim dostupnosti cjepiva, svima nam je potrebna bolja organizacija cijepljenja, povezanost te jasna informacija o cijepljenju prosvjetnih djelatnika, naravno prije svega onih koji to uopće i žele, uz ozbiljnu prethodnu raspravu o prioritetnim skupinama na znanstvenoj razini. Sve dok se to ne riješi u praksi, osim na papiru, a s obzirom na vrludanja i postojeći šlamperaj pri cijepljenju, po svoj prilici nama prosvjetnim djelatnicima ne preostaje ništa drugo već se cijepiti „preko poznanstva i veze“ – poručuje Vidak.
Bez prisile
Rozana Ana Duplančić, izvršna tajnica Sindikata trgovine Hrvatske – Regionalnog ureda za Dalmaciju, kaže kako su radnici u trgovini izloženi ne samo riziku od bolesti COVID-19 nego i vrijeđanjima i psihološkom pritisku i stresu na radnom mjestu, jer 'kupac je uvijek u pravu'.
- Zbog premalog broja radnika svakodnevno im mijenjaju rasporede, ljudi često danas saznaju kad rade sutra. Dovoljno je da jedna kolegica otvori bolovanje ili ode u izolaciju da se raspored drugima automatski promijeni. Situacija je bila puno bolja kad je nedjelja bila neradna, jer tada ni prodavaonica nije radila i mogle su se odmoriti, ovako bez jednosatne pauze i takvim radnim vremenom, zasigurno su izloženije i zarazi – kaže Duplančić i dodaje kako je njihova središnjica, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Vladi i Stožeru civilne zaštite uputio apel za cijepljenje prioritetnih skupina radnika, među njima i radnika u trgovini, primjerice blagajnica koje dosad nisu bile prepoznate kao skupina ugrožena od zaraze.
Što je vozačima javnog prijevoza?
- S obzirom da stotine ljudi dnevno uđe u autobus, zbog sebe, svojih obitelji i putnika, vozačima bi trebalo omogućiti cijepljenje ukoliko to žele – komentira Baldo Kovačević, sindikalni povjerenik u javnom gradskom prijevozniku Libertas.
Pomorci traže cijepljenje jer je nekima to uvjet za ukrcaj. Postoje skupine u društvu kojima možda zdravlje nije ugroženo, ali egzistencija jest. Kako je za Dubrovački vjesnik nedavno rekao Romano Perić, iz Sindikata pomoraca Hrvatske, ne žele se uplitati u organizaciju cijepljenja, jasni su im prioriteti, nekorektno je i preuranjeno od kompanija uvjetovati ukrcaj cjepivom kojega nedostaje, ali to se događa i na to treba reagirati. U Dubrovniku je oko tri i pol tisuće pomoraca.
Već je najavljeno kako će prednost u trećoj fazi cijepljenja, dakle onoj u kojoj će cjepivo primiti zdrava populacija, imati turistički radnici.
- Nema službene informacije o terminima cijepljenja, sve će opet ovisiti o dinamici isporuke cjepiva, a prednost će imati turistički djelatnici u neposrednom kontaktu s gostima, ako ih bude. Takva informacija gostima pruža osjećaj sigurnosti. Cijepljenje i kako izvući ovu sezonu, to su najvažnija pitanja kojima se sad bavi Sindikat turizma i usluga Hrvatske. Dosta je ljudi, pogotovo u našoj županiji, skeptično prema cjepivima. To je stvar osobnog izbora, ali bi trebali podići svijest ljudi o njegovoj dobrobiti – kaže Dolores Lujić, povjerenica spomenutog sindikata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Još nema preciznih najava kad će se to dogoditi, spominje se sredina svibnja, a svi u turizmu će reći kako je cijepljenje jedini način da se nešto ove sezone ostvari. U Hrvatskoj oko 60 tisuća ljudi izravno radi u turizmu, a više od 100 tisuća indirektno. Svi sugovornici naglašavaju kako cijepljenje ne smije biti uvjet za rad, nego odabir svakog pojedinog radnika.