Uvođenje izvanrednog stanja u Mađarskoj zbog rata u Ukrajini odjeknulo je u cijeloj Europskoj uniji, a posebice u najmlađoj članici Hrvatskoj koju s Mađarima vezuju dugogodišnje nesretne naftne spone. Razloga za brigu još je i više ako se zna da je Orbanova vlada jedina otvoreno pokrenula rušenje dosad najjače sankcije EU prema Ruskoj Federaciji - dogovora članica EU o embargu na uvoz ruske nafte.
U sferi tuđeg interesa
Što ovakav drastičan potez znači za Hrvatsku, energetski ovisnu o mađarskom MOL-u koji je većinski vlasnik naše naftne kompanije Ina? Ekonomski analitičar i bivši ministar gospodarstva Davor Štern smatra da je ovaj događaj prilika da Hrvatska detaljno preispita odnose s mađarskim poslovnim partnerima:
- Moramo biti promućurni. Poznato je da smo kroz Inu ranjivi i iznimno izloženi Mađarskoj koja preko nas gura političke i geostrateške interese, a mi nikako da to shvatimo. Političarima se s ovim izvanrednim stanjem u susjedstvu otvara prilika da konačno povuku jedini pravi potez, a to je razdruživanje. Jasno je da od otkupa Ine nema ništa. Stoga preostaje razmisliti o – razvodu braka. Ako je brak loš, a ovaj to od početka jest, treba se razvesti. S dobrim odvjetnicima treba s Mađarima sjesti za stol i podijeliti imovinu kako bi se smanjio mađarski utjecaj i guranje strateških interesa koji nisu hrvatski. A Mađarska je Hrvatsku preko MOL-a zgrabila u stisak i prevladali su njezini interesi, što nam u aktualnoj situaciji može samo dodatno štetiti – razmišlja naglas Davor Štern i navodi samo neke primjere mađarskog utjecaja koji izravno nisu u vezi s naftom i plinom. Izgradnja nedovršenog stadiona i sudbina Nogometnog kluba Osijek izravno ovisi o mađarskim sponzorima, tu je i magloviti otkup poljoprivrednih zemljišta diljem Slavonije...
- Nakon svega je jasno da Hrvatska danas treba neovisnu nacionalnu naftnu kompaniju. U uvjetima nesigurnog globalnog tržišta i geopolitičkih preslagivanja jednostavno ne smijemo ovisiti o vanjskim faktorima. Drugim riječima, moramo se osloniti na rafineriju Rijeka, reaktivirati sisačku rafineriju, te napraviti veliki solarni park koji bi električnom energijom opskrbljavao dobar dio Hrvatske – mišljenja je naftni stručnjak.
Energetsko 'osamostaljenje'
Na pitanje koliko bi truda i vremena trebalo potrošiti na spomenuto energetsko 'osamostaljenje', Štern odgovara da je tu u prvom redu riječ o volji da se učini pomak:
- Ina ovakva kakva je danas životari i relativno dobro stoji zahvaljujući visokim cijenama derivata u Hrvatskoj, no to neće dugo trajati. Zato je preustroj bez alternative, a kako sam već rekao, proces može potrajati godinama, a može završiti dogovorom u par tjedana, sve je stvar dobre volje – zaključuje naš sugovornik.
Za podsjetiti je kako je mađarski MOL najveći pojedinačni dioničar hrvatske Ine u kojoj raspolaže s 49,1 posto dionica, dok hrvatska država drži 44,8 posto a privatni i institucionalni dioničari 6,1 posto dionica naftne kompanije, čiji je otkup još o Božiću 2016. najavio premijer Andrej Plenković. Predsjednik Vlade RH je tad izjavio kako će Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL. Otad je prošlo pet i pol godina, a Mađari su sve u međuvremenu ponuđene uvjete otkupa glatko odbili, a nisu im dobro sjeli ni prijedlozi za uravnoteženje vlasničkog, a time i upravljačkog udjela u Ini.