Promjenjivo oblačno mjestimično s kišom, lokalnim pljuskovima i ponegdje grmljavinom očekuje Hrvatsku u subotu, prognozira Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) napominjući kako će se najviše temperature zraka uglavnom kretati od 13 do 18 Celzijevih stupnjeva.
Kiše će biti ponajviše na Jadranu i predjelima uz njega, prenosi jutarnji.hr.
Ujutro u unutrašnjosti mjestimice ima magle.
Vjetar će biti slab tek ponegdje umjeren jugozapadni i južni, a na moru većinom umjereno jugo.
Meteorolog HRT-a Zoran Vakula kaže da je, prema preliminarnim prognozama, srednja mjesečna temperatura zraka u veljači ove godine rekordno visoka. Svi su dani u mjesecu gotovo u svim mjestima bili nešto topliji od prosječnih.
Odstupanja od prosječnih vrijednosti iz razdoblja 1991. - 2020. godina su uglavnom od 4 do 6 °C na Jadranu, te od 6 °C do čak 8 °C u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Također je zabilježeno i manje oborine u odnosu na prosjek. Iznimka su sjeverni Jadran i Gorski kotar, gdje je u veljači bilo i za oko 80% više oborine od prosjeka.
Ovakvo je vrijeme u veljači dovelo do toga da je srednje sezonska temperatura zraka visoka kao rijetko kada, ponegdje i kao nikad u povijesti službenih meteoroloških mjerenja. Vakula za HRT ističe da će vjerojatno vrlo uskoro klimatolozi DHMZ-a potvrditi da je zima bila rekordno topla u, primjerice, Osijeku, Gospiću, Rijeci i Dubrovniku, te ponegdje druga najtoplija iza zime 2013./2014., primjerice na meteorološkoj postaji Split Marjan ili zime 2006./2007. u zagrebačkom Maksimiru.
Zanimljivo je i da je ova zima bila prva s pozitivnom srednjom temperaturom zraka na Zavižanu.
Kada je riječ o ožujku, Vakula smatra da je jako velika vjerojatnost još jednog barem malo toplijeg mjeseca od prosjeka, no unatoč tome, moguća su povremena hladnija razdoblja.
Ožujak je poznat po promjenjivosti, odakle i potiče pučka izreka ‘Ožujak - luđak‘, kaže Vakula.
Kada je riječ o proljeću i ljetu, moguće su lokalno značajnije oborine na mjesečnom nivou u proljeće, no na ljeto je veća vjerojatnost za sušu.
Ipak, Vakula ističe da nema sigurnih prognoza i da je najbolje pratiti vremenske prognoze 7 do 10 dana unaprijed, jer u dugoročnim izračunima postoji velika vjerojatnost da će srednja sezonska temperatura zraka biti barem malo veća od prosječne iz posljednjeg klimatološkog niza od 1991. do 2020. godine.