StoryEditor

MINISTRICA KULTURE I MEDIJA NINA OBULJEN KORŽINEK Nepravilnosti u radu konzervatora, budite sigurni, riješit ćemo po zakonu

Piše Anton Hauswitschka
13. kolovoza 2020. - 21:10
Nina Obuljen KoržinekCROPIX
Imenu Ministarstva kulture koje ćete voditi još četiri godine, dodani su i mediji. Mnogi su to protumačili kao pokušaj državne kontrole medija koji su u Hrvatskoj većinom u vlasništvu privatnih izdavača. Koji je zapravo razlog što je Vlada tek sada medijima posvetila takvu pozornost, s obzirom da je u Vašem ministarstvu dosad naglasak na neprofitabilnim medijima?
Ministarstvo kulture je od 2002. godine nadležno i za medijsku politiku odnosno izradu zakona u području medija. Komentari da bi se netko bavio kontrolom medija su mi neshvatljivi. Brojne udruge su godinama predlagale da se u nazivu dodaju mediji i da se i na takav način medijskoj politici da na važnosti. Medijsko zakonodavstvo s obzirom na brze tehnološke promjene traži danas čestu prilagodbu i u sljedećem mandatu na cjelovitu reformu medijskog zakonodavstva stavit ćemo naglasak. U tom procesu s jednakom pažnjom vodit ćemo računa o svim segmentima – javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima.


Izdavači, a i sami novinari, nisu zadovoljni postojećim Zakonom o medijima koji ih, definirajući javni interes, ograničava u iznošenju informacija i otvara niz mogućnosti za kazneni progon, kako novinara tako i izdavača. Istovremeno smo svjedoci slučajeva kad se mediji zloupotrebljavaju za neke političke, poslovne i druge obračune. Na koji način riješiti takve probleme i kako zaštiti same novinare ali i medije?

Dubrovnik je postao mjesto gdje se utvrđuju europske politike zaštite kulturne baštine u okolnostima globalnih klimatskih promjena i upravljanja rizicima na kulturnoj baštini


Oko Zakona o medijima postoje različiti stavovi. Neki stručnjaci misle da treba cjelovita revizija dok neki smatraju da ga treba samo djelomično prilagoditi današnjem vremenu. Najavili smo da ćemo prije početka rada na izmjeni Zakona o medijima organizirati konzultacije kako bismo postigli konsenzus oko smjera u kojemu će ići izmjene. U svakom slučaju i u reviziji ovog Zakona, a uvažavajući potrebu osiguranja neovisnosti medija, inzistirat ćemo na rješenjima koregulacije i samoregulacije i najvjerojatnije ići prema ustroju neovisnog regulatornog tijela za nadzor ovoga Zakona.


Kao i svi segmenti društva i mediji, a mislim na privatne i profitabilne medije koji se financiraju isključivo oglašavanjem, pogođeni su ekonomskom krizom kao posljedicom pandemije COVID-a 19. Kako im Vlada može pomoći, treba li možda preispitati stopu PDV-a kojom su mediji sada opterećeni?
Mediji su u razdoblju pandemije potvrdili važnu ulogu u društvu i ponovo dokazali da bez njih građani ne bi mogla doći do provjerenih i istinitih informacija koje su ne samo sada, već uvijek, od ključne važnosti. U okviru mjera Vlade pomogli smo medijima – dijelom kroz potpore za očuvanje radnih mjesta i izravne potpore samozaposlenim novinarima, ali i posebnim mjerama kao što je ubrzano ugovaranje i isplata sredstava Fonda za poticanje pluralizma medija, rasterećenje medija dijela obveza koje se odnose na plaćanje Odašiljača i veza, kao i izravnim potporama neovisnim novinarima. Pitanje poreznog tretmana jedno je od pitanja koje ćemo razmotriti u okviru završetka Medijske strategije.

image
CROPIX


Kultura koja u pravilu nije financijski samoodrživa, posebice je ugrožena postojećom ekonomskom krizom. U problemima su ne samo kulturne ustanove i institucije već i samostalni umjetnici, posebice glumci i glazbenici. Hoće li hrvatska kultura 'preživjeti' koronu i na koji način?
Sigurno će preživjeti, a našim mjerama pomažemo kako bi se lakše prilagodili novim okolnostima. Podsjetit ću da je Ministarstvo osiguralo potpore samostalnim umjetnicima i freelancerima, osigurala isplatu svih programskih sredstava, da smo pokrenuli cijeli niz novih programa pomoći – financiranje kulture on-line s 35 milijuna kuna, prilagodbu novim okolnostima kroz Poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama s 8,5 milijuna kuna, a prošli tjedan započelo je i ugovaranje kredita za obrtna sredstva za koje će jamčiti država u iznosu od 300 milijuna kuna. Najavili smo da ćemo novim okolnostima prilagoditi i Javni poziv za sljedeću godinu. Kulturni sektor, uz turizam i promet, jedan je od najpogođenijih i to ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelom svijetu, ali sigurna sam da ćemo pažljivo kalibriranim mjerama pomoći da kultura, kako ste vi rekli 'preživi'.


Na lokalnim razinama trenutačno je zaustavljeno ili u najboljem slučaju drastično smanjeno financiranje programa udruga u kulturi. Je li ova situacija, kako se barem u dubrovačkim kuloarima komentira, prilika da se napravi revizija? Dosad su se, i to iz raznih proračuna (općinskih, gradskih, županijskih pa i državnog), često financirali nekvalitetni programi koji su služili tek kao forma za dobivanje sredstava, a jednako tako pod 'maskom' udruga i privatni profitabilni programi. Hoće li se uvesti stroža pravila i nekakva dodatna kontrola trošenja javnog novca?
Lokalne samouprave su neovisne u definiranju prioriteta i kriterija. Pripremili smo novi Zakon o financiranju kulture u kojem ćemo osuvremeniti temeljne kriterije. Međutim kroz razvoj programa potpora Ministarstva kulture i medija dajemo primjer i lokalnim samoupravama u kojem smjeru mogu i trebaju ići u potpori kulturnom sektoru. Napominjem da je, uz redovite natječaje iz kojih se financira rad ustanova i udruga, programsko djelovanje u svim područjima kulture i umjetnosti kao i obnova kulturne baštine, Ministarstvo pokrenulo cijeli niz novih programa potpore kao što su razvoj publike, potpora vizualnom stvaralaštvu, poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama ili novi natječaj za financiranje prilagodbe kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom. Ne smijemo zanemariti ni brojne natječaje koji se financiraju EU sredstvima kroz Program Kreativna Europa, Europski socijalni fond ili ulaganja u kulturnu baštinu. Ti programi pomažu dodatnom razvoju kulture, a isto tako pridonose razumijevanju o potrebi transparentnijeg trošenja javnih sredstava s obzirom da EU postavlja vrlo visoke standarde u planiranju, realizaciji i izvještavanju.

Prije početka rada na izmjenama Zakona o medijima organizirat ćemo konzultacije radi postizanja konsenzusa oko smjera u kojemu će ići te izmjene



Problematika kulturne baštine u Dubrovniku u posljednjih nekoliko mjeseci preraslo je u niz afera. Pokrenuta je interna istraga oko konzervatorskog ureda Ministarstva kulture u Dubrovniku i bivše pročelnice Žane Baće, imamo situaciju sa investicijom na Peskariji i oprečnim stavovima samog Ministarstva i nadležnog konzervatorskog ureda, upućene su optužbe da se ni sami konzervatori tijekom obnove palače Restić u kojoj su dobili nove urede nisu pridržavali struke….. Što se događa u Dubrovniku?
Očuvanje kulturne baštine Dubrovnika prioritet je Ministarstva, što je vidljivo iz niza uspješnih projekata obnove graditeljske baštine na području gradske jezgre koji se provode sredstvima nacionalnog i europskih fondova, u suradnji s UNESCO-om, Gradom Dubrovnikom, Županijom, kao npr. obnova Kneževog dvora, Lazareta, obnova Crkve sv. Vlaha, monitoring i priprema obnove Orlandovog stupa i brojni drugi projekti. S Gradom imamo iznimnu suradnju oko Plana upravljanja, izrade Konzervatorske podloge, a brzo smo reagirali i u slučaju bankomata te zaustavili taj negativni trend.

Uz obnovu baštine, u Dubrovniku su organizirane međunarodne konferencije koje upravo na najvišoj europskoj, strateškoj i stručnoj razini obrađuju najaktualnije teme iz područja zaštite baštine. Dubrovnik je u posljednje vrijeme postao mjesto gdje se utvrđuju europske politike zaštite kulturne baštine u okolnostima globalnih klimatskih promjena i općenito upravljanja rizicima na kulturnoj baštini.

Što se tiče Vašeg pitanja oko Konzervatorskog odjela, Ministarstvo je utvrdilo određena odstupanja od uobičajene prakse i postupanja koja su u suprotnosti s pravilima struke, zbog čega su pokrenuti postupci sukladno Zakonu i Pravilniku. Svi poslovi i aktivnosti Konzervatorskog odjela odvijaju se bez ikakvih zastoja, a tako će biti i dalje.
loading...

Izdvojeno

25. listopad 2020 01:43