StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetKLIMA SE KLIMA

Meteorolozi analizirali neveru koja je prohujala Zagrebom i istočnije - evo što predviđaju u budućnosti i za Jadran

Piše VIJESTI SD
22. srpnja 2023. - 14:15

Državni hidrometeorološki zavod objavio je klimatološki osvrt na nevrijeme 19. srpnja 2023.

Grmljavinsko nevrijeme koje je 19. srpnja 2023. pogodilo kontinentalnu Hrvatsku, na svom putu od zapada prema istoku zemlje uzrokovalo je ogromne materijalne štete te, nažalost, gubitak ljudskih života.

Zbog brojnih pitanja kako je to nevrijeme nastalo, koliko je ono uobičajeno za našu zemlju te hoće li takvih nevremena biti sve više u budućnostio, objavili su klimatološku analizu nevremena koju je N1 prenio u cijelosti, a mi u nešto skraćenom obliku:

Analiza oborine

Prema preliminarnim podacima automatskih meteoroloških postaja, na putanji grmljavinske oluje najintezivnija oborina zabilježena je na području Zagreba gdje je u pola sata (od 16.00 do 16.30) zabilježeno 34,6 mm. Takva količina oborine prema procjeni ekstrema može se očekivati prosječno jednom u 16 godina. Srednji 30-minutni godišnji maksimum na postaji Zagreb-Maksimir iznosi 20,5 mm, a u razdoblju od 1961. najveća 30-minuta količina oborine izmjerena je u kolovozu 1989. i iznosila je 45,0 mm. Na kraćoj skali 10-minutni maksimum iznosio je 22,5 mm koji se, prema procjeni ekstrema, može očekivati prosječno jednom u gotovo 50 godina. Možemo zaključiti kako je ovo ekstreman događaj na području Zagreba.

Na ostalim postajama zabilježene 10-minutne do 60-minutne vrijednosti bile su uglavnom u granicama prosječnih vrijednosti godišnjih maksimuma i mogu se očekivati u prosjeku svake jedne do dvije godine. (.,.)

image
Damjan Tadić/Cropix

Analiza vjetra

Iako zabilježena količina oborine ne predstavlja izniman događaj, njen kratkotrajni intenzitet u kombinaciji s olujnim vjetrom uzrokovao je ogromnu materijalnu i ljudsku štetu. Stoga je potrebno analizirati i vjetar koji je obilježio ovo nevrijeme te kako se zabilježene vrijednosti uklapaju u vjetroklimu pogođenog područja. (...)

Iako su strujanja u prosjeku slaba, ljeti se (na zagrebačkom području - op.) povremeno razvije konvektivna naoblaka koja, uz pljusak kiše, može biti praćena i jakim vjetrom. Zato se ponekad ljeti bilježe maksimalne godišnje vrijednosti brzine vjetra, pri čemu se brzina vjetra opisuje prosjekom unutar 10-minutnog intervala. Pritom te maksimalne vrijednosti brzine vjetra znatno premašuju prosječne mjesečne ili godišnje vrijednosti te odražavaju promjenjivost vjetra u Zagrebačkoj regiji uzrokovanu prolaskom ciklona i fronti te grmljavinskih nevremena. Nadalje, maksimalni udari vjetra, odnosno maksimalna sekundna brzina vjetra, više su nego dvostrukog iznosa od maksimalne brzine vjetra. S obzirom na to da su područja olujnih udara u grmljavinskim olujama izrazito malih horizontalnih dimenzija, očekivana je veća godišnja i lokalna promjenjivost nego što je to zabilježeno za srednje mjesečne brzine vjetra i za maksimume brzine vjetra. Smjer maksimalnih udara (maksimalnih trenutnih brzina) vjetra je često iz zapadnih smjerova (Slika 1.), što je u skladu s putanjama jakih grmljavinskih oluja nad kontinentalnom Hrvatskom. Takav smjer je zabilježen i tijekom analiziranog olujnog nevremena. (...)

Mjerenja na lokaciji GMP Zagreb-Maksimir pokazuju da je maksimalni udar vjetra 19. srpnja 2023. zabilježen u 15.30 iz smjera sjeverozapada (NW) te je iznosio 91,8 km/h, što se klasificira kao olujni, na granici orkanskog. Zabilježen je udar vjetra iznosa kakav se na toj lokaciji može u prosjeku očekivati prosječno jednom u dvadesetak godina, što ne znači da se ne može dogoditi i češće. Procjena se radi lokalno, pa ne opisuje nužno vjerojatnost iste pojave u geografskoj blizini analiziranog područja. (,,,)

Olujni vjetar koji je poharao Zagreb nesvakidašnji je događaj čemu svjedoče i izmjereni godišnji maksimumi udara vjetra za lokaciju GMP Zagreb-Maksimir. Najveća dosad zabilježena vrijednost maksimalnog udara vjetra izmjerena je u srpnju 2008. i iznosi 94 km/h, što nadmašuje događaj kojem smo nedavno svjedočili i čije posljedice još osjećamo. Najjači udar vjetra na GMP Zagreb-Grič iznosi 109 km/h te je izmjeren 28. lipnja 2017., no na potonjoj lokaciji trenutno nisu uspostavljena automatizirana mjerenja zbog modernizacije meteorološke postaje pa se maksimalni iznos ne može usporediti s nedavnim događajem.

Nakon što je uzrokovao kaos na zagrebačkom području, mezoskalni konvektivni sustav premještao se na istok te je, povremeno mijenjajući intenzitet, sličnom žestinom zahvatio još brojne gradove poput Gradišta i Slavonskog Broda. (...)

Što očekivati u budućnosti?

Prema rezultatima opaženih trendova u Hrvatskoj uočeno je zagrijavanje u svim godišnjim dobima, osobito u toplom dijelu godine (proljeće i ljeto). Zagrijavanje se očituje u porastu svih temperaturnih indeksa ekstrema poput broja toplih dana i noći, duljini toplih razdoblja i sl. Promjene u oborinskom režimu ukazuju na značajno osušenje u ljetnim mjesecima, osobito na Jadranu te jasan porast jesenskih količina oborine u cijeloj zemlji.

Ljetni trend smanjenja oborine je popraćen i povećanjem intenziteta satnih i višesatnih godišnjih maksimuma koji se u kontinentalnoj Hrvatskoj uglavnom javljaju u ljetnim mjesecima. Značajnija intenzifikacija oborine od druge polovine prošlog stoljeća uočena je u središnjoj unutrašnjosti i u Istri i to za trajanja oborine od 6 h do 24 h. Nedavno je u znanstvenoj zajednici definiran set satnih indeksa oborinskih ekstrema koji daju uvid u učestalost i intenzitet kratkotrajnih oborina. Ti indeksi će omogućiti međusobno usporedive analize promjena kratkotrajnih ekstrema koje nisu još detaljno istražene, a trenutno su i u fokusu istraživanja u DHMZ-u.

Hrvatska se, kao i ostale zemlje Sredozemlja zagrijava brže od ostatka svijeta. Očekuje se rast godišnjih i sezonskih temperatura zraka u cijeloj zemlji i u budućnosti. Najveći se porast očekuje ljeti, uz povećan broj dana s visokim dnevnim, ali i noćnim temperaturama, dugotrajnije i intenzivnije toplinske valove. Najveća promjena u oborinskom režimu očekuje se također ljeti uz manjak oborine u cijeloj Hrvatskoj, a najviše uz obalu Jadrana.

image

Tamni oblak neposredno prije oluje u Zagrebu 19. srpnja

Ivana Nobilo/Cropix

U preostalim sezonama oborina može porasti u odnosu na količine koje su zabilježene u razdoblju 1981. – 2010. Projekcije pokazuju da se očekuje dulji niz uzastopno sušnih dana ljeti te njihovo skraćivanje zimi. Sukladno tome, skratit će se niz kišnih dana ljeti. U svim drugim sezonama, standardni dnevni intenzitet oborine bit će veći, što znači da možemo očekivati izraženije oborine u kratkom razdoblju.

Projekcije maksimalne brzine vjetra na 10 m pokazuju veliku promjenljivost (i nepouzdanost) u signalu klimatske promjene. Na godišnjoj razini, promjene su zanemarive, uglavnom u rasponu od –1 % do 3 % ovisno o dijelu Hrvatske.

Visoke temperature zraka, velika vlažnost i nestabilnost u atmosferi osnovni su preduvjeti za nastanak oluje. Uz promjenu jačine i smjera vjetra po visini dolazi do razvoja olujnog oblaka. Atmosfera je danas zagrijana u odnosu na predindustrijsko razdoblje za 1,1 °C i može sadržavati više vlage. Svaki stupanj porasta temperature znači 6-7 % više vlage. Ta dodatna vlaga je u produljenim toplim razdobljima (kao što smo imali proteklih dana) izvor za razvoj nestabilnosti i veće količine oborine. U uvjetima dodatnog globalnog zagrijavanja možemo očekivati češće oluje, javlja DHMZ.

05. ožujak 2024 04:28