StoryEditor
Hrvatska i svijetKAD PODVUČEMO CRTU|

Među najgorima smo u Europi po postotku cijepljenih od koronavirusa. U čemu smo pogriješili? Bolje pitati u čemu nismo...

Piše DV/SD
17. travnja 2021. - 08:57
Sibenik, 160421. U sportskoj dvorani Baldekin zapocelo je masovno cijepljenje gradjana.Ocekuju se cijepljnje oko 700 gradjana.Niksa Stipanicev/Cropix

Ostvare li se najave koje su jučer  izrekli članovi Nacionalnog stožera, mogli bismo napokon u svibnju početi hvatati ritam cijepljenja kakav ima većina europskih zemalja, piše Slobodna.

Dođe li Pfizerovo cjepivo u količinama koje su potvrđene, do 1. srpnja trebalo bi se procijepiti 55 posto odraslog stanovništva. Daleko je to od prvotnih obećanja, ali u odnosu na dosadašnje stanje izgleda kao spasonosno uže koje bi nas moglo izvući iz duboke provalije. Da bismo uspjeli u tom planu, moramo u iduća dva i pol mjeseca cijepiti tri puta više stanovništva nego što je to bio slučaj u protekla četiri i pol mjeseca! Do sada smo cijepili nešto više od 500 tisuća osoba. S prvom dozom 393.002 osobe, a s obje samo 124.459.

„Pfizer nam povećava alokacije cjepiva za drugi kvartal. To je dogovoreno na zadnjem sastanku s EU-om, da se još 50 milijuna cjepiva prebaci iz četvrtog na drugi kvartal, tako da ćemo zadnji tjedan u travnju dobiti 95.940 doza, a tijekom nekoliko tjedana u svibnju između 173.000 i 175.000 doza te u lipnju 200.000 doza tjedno. Do kraja lipnja primit ćemo ukupno milijun i 805 tisuća doza Pfizera – najavio je šef HZJZ-a Krunoslav Capak, potvrđujući da napokon stižu značajne količine mRNA cjepiva.

Na europskom dnu

Nadajmo se da će ovaj put doista dogovor biti poštovan jer se Hrvatska trenutačno nalazi na dnu, među najgorim europskim zemljama po statistici cijepljenih.

Gledajući udio osoba koje su primile barem jednu dozu cjepiva, od nas su u Europskoj uniji gore samo dvije zemlje - Latvija i Bugarska. U Hrvatskoj je prvom dozom cijepljeno 12 posto građana, u Latviji 8,7 posto, a Bugarskoj 7 posto. Sve ostale zemlje EU-a imaju stopu veću od 16 posto, a među uspješnijima su Finska s 21, te Mađarska s 32 posto.

U Velikoj Britaniji, koja se opskrbljivala cjepivom u vlastitom aranžmanu, kao i Srbija, procijepljenost je gotovo 48 posto, a u Srbiji više od 26 posto. Izvan je svih naših, ali i EU parametara, Izrael, zemlja koja se prije ostalih približila postizanju kolektivnog imuniteta. Do sada su prvom dozom cijepili oko 60 posto stanovništva, a drugom više od 50 posto. Zahvaljujući tako uspješnoj kampanji, smrtnost od COVID-a 19 pala im je za 90 posto. Situacija im je toliko dobra da se održavaju koncerti i druga masovna okupljanja.

A u čemu smo mi pogriješili?

Bolje pitati u čemu nismo.

U situaciji kad korona-požar ne guta samo masovno ljudske živote, nego i nacionalne ekonomije, a ljude ostavlja bez posla, nismo se kao neke druge članice EU-a odlučili zakoračiti mimo utabanog puta nabave preko Bruxellesa. Oni koji su uz taj glavni dotok opskrbe potražili i dodatne meandre, kao primjerice Mađarska, danas su na samome vrhu europske procijepljenosti.

Naručili smo i najviše cjepiva od AstraZenece čija je dinamika isporuke bila najgora, a polemike oko nuspojava najveće. Od Rusije smo zatražili i dobili dokumentaciju za cjepivo Sputnjik V, a onda se povukli i konstatirali da ćemo ipak pričekati odluku EMA-e.

I to malo cjepiva što smo dobili nije se dijelilo prema prioritetima jer da jest, onda ne bi šefovi klinika cijepili sve ukućane, uključujući i one iz susjednih država, a eto slučajno se pronašla doza viška i za "uglednike". Među prvima su se tako preko reda cijepili rektor Damir Boras i njegova supruga, kao i Luka Burilović, šef HGK-a, koji se cijepio 13. siječnja, u vrijeme dok su se cijepili isključivo zdravstveni radnici i ljudi u domovima za starije. Nakon Borasa i Burilovića procurio je još niz imena onih koji su se cijepili preko reda, a odgovarao nije nitko.

Posebna je priča sustav prijavljivanja.

Za cijepljenje se naručuje na nacionalnom portalu Cijepise.zdravlje.hr, županijskim platformama i telefonski kod liječnika. Informatička platforma proradila je tek tri mjeseca nakon početka cijepljenja, a kako (ne)radi gledamo svaki dan, donosi Slobodna. Liječnici tvrde da platforme nisu centralizirane, a Slobodna je nedavno pisala o slučaju kad je od od pet članova obitelji koji su se prijavili istog dana, online sustav prvo pozvao onog najmlađeg, 20-godišnjeg studenta zdravog kao dren, a preskače njegove roditelje, baku i djeda, koji su uz visoku dob i kronični bolesnici.

Kažu, bila je greška, no ostatak obitelji i nakon što je greška u algoritmu popravljena poziv za cijepljenje još nije dobio.

Najnovija skandal također se vrti oko ove platforme. Nakon što je Telegram otkrio da je problematičnu stranicu Cijepise radila tvrtka "Cuspis", čiji je vlasnik Vinko Kojundžić, poznanik ministra zdravstva Vilija Beroša, cijelim se slučajem počeo baviti i USKOK.

14. svibanj 2021 16:13