Nije novost da su cijene nekretnina otišle u nebo. Znaju se i razlozi: poskupjeli su energenti i građevinski materijal, kao i cijena rada kad su u pitanju obrtničko-zanatski poslovi. Ni cijena građevinskog zemljišta više nije ista, piše Slobodna Dalmacija.
Rat u Ukrajini preplašio je mnoge koji drže novac na bankama, pa su odlučili pretvoriti ga u ciglu i beton. To je također povećalo potražnju i utjecalo na cijene.
Na sve se na kraju još "nakalemila" APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, koja subvencioniranim kreditima podupire mlade ljude pri kupnji prvog stana. Budući da oni "ciljaju" novogradnje, a njih manjka u velikim gradovima, to dodatno podiže cijenu kvadrata.
Kaotično tržište
U međuvremenu, svjesni ovakve situacije, na tržištu su se pojavili i špekulanti. Oni, zapravo, ne misle prodavati kuću, stan, apartman ili poslovni prostor, ali su isticanjem posve nerealne cijene odlučili upecati naivnog ili ludog kupca, a ako bi se našao takav koji bi platio kvadrate i trećinu više nego što vrijede - nitko sretniji od njih.
– Takvih kupaca ima. Oni ne predstavljaju većinu koja bi na taj način utjecala na ukupno tržište nekretnina, ali su istaknuli nerealnu cijenu iz čiste znatiželje dokle mogu ići. Takvi često izgovaraju rečenicu "ne žuri mi se", od kojih se nama agentima diže kosa na glavi – kaže Ervin Poljaković, posrednik u prodaji i prometu nekretninama iz agencije "Plexus", po kojem je situacija na tržištu kaotična.
– Jedni čekaju s prodajom jer smatraju da će cijene još ići gore, drugi opet s kupnjom, očekujući njihov pad, što posrednicima u prodaji i prometu nekretnina stvara priličan problem. Ljudi misle da nama zbog provizija odgovara što cijene rastu, međutim, to nije točno. Svima bi odgovaralo da su cijene realne jer bi onda kupoprodaja bolje išla – veli Poljaković i objašnjava zašto dolazi do velikih oscilacija što se cijene kvadrata tiče, iako su nekretnine u istoj četvrti, ulici, pa čak i zgradi.
– Evo i konkretnog primjera. Nije isto imati stan na vrhu Odeske na Mertojaku ili uz Bračku ulicu, južnije, bliže moru. Cijene tu nisu iste. Nisu iste čak ni u istoj zgradi ako je jedan stan orijentiran južno, a drugi sjeveroistočno. Onaj na jugu zna biti skuplji i po tristo eura po metru četvornom – objašnjava Poljaković.
Uvjetna prodaja
O konačnoj cijeni odlučuju detalji.
– A ima ih puno. Recimo, katnost, prizemlje je uvijek jeftinije, pa onda činjenica postoji li u zgradi lift ili ne. Ako ne postoji, stan na drugom katu će lakše prodati od onoga na četvrtom. Zatim, pitanje kako se zgrada održava, ljudi već pri samom ulasku u zgradu stječu dojam brinu li suvlasnici o zgradi ili između njih vlada nesloga. Dovoljno je da su vrata stana koji se prodaje stara, pa da to spusti ukupan dojam. Bitno je, naravno, i kad je nekretnina zadnji put renovirana, u kakvom su stanju instalacije, prodaje li se s parkirnim mjestom ili bez njega... Milijun je stvari koje treba ukalkulirati, a tome i služi posrednik u prodaji nekretnina, da prodavatelju i kupcu pomogne realizirati posao po najboljim uvjetima na tržištu – kaže Poljaković.
Kaosu na tržištu u konačnici doprinose pohlepni prodavatelji i neiskusni agenti.
– Da, jer ako posrednik nije sposoban objasniti prodavatelju da je to što traži nerealno ili da ga upozori da je podcijenio ono što prodaje, na tržištu se u konačnici formiraju cijene nekretnina koje ne prikazuju njihovu pravu vrijednost – kaže naš sugovornik i dodaje da su najgore tzv. uvjetne prodaje.
– Tu se radi najčešće o zamjeni manjeg stana za veći, pa prodavatelj želi odmah čim proda svoj kupiti drugi na određenoj lokaciji i u njega se useliti, što je nekad neizvedivo. A toga ima dosta – zaključuje Poljaković.
I Poljakovićev kolega Marko Plazonja iz agencije "Lav nekretnine" vidi situaciju na tržištu nekretnina na sličan način.
– Nisam prorok, teško je prognozirati rezultat jedne sportske utakmice a kamoli cijena nekretnina, međutim, kratkoročno gledajući, trend rasta cijena će i dalje biti prisutan, a na to utječe puno parametara. Nekretnine trenutno kupuju oni koji su već nešto prodali, pa traže novi stan, i stranci, kao i mladi koji preko APN-a i subvencioniranih kredita na dugi rok od dvadeset ili dvadeset i pet godina planiraju useljenje u svoj prvi stan. Cijene su visoke i nekretnine se ne prodaju tek tako da bismo mogli govoriti o povećanom prometu - zaključuje Plazonja.