StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetPrugom prema pobjedi

Kako su vlakovi postali tajno oružje Ukrajinaca u ratu protiv Rusa, a onda je jedan potez neprijatelja najavio da je sukob ušao u opasnu novu fazu

Piše Davor Krile/sd
29. travnja 2022. - 15:33

Tajno ukrajinsko oružje, koje im je znatno pomoglo u dosadašnjem otporu ruskim agresorima, tamošnja je željeznica. I nakon što su brojni gradovi i mjesta u ovoj zemlji Putinovim naporima pretvoreni u ruševine i masovne grobnice, ukrajinski vlakovi i dalje voze, održavajući na životu važna logistička čvorišta i neprekinute lance opskrbe i protoka ljudi, piše Slobodna Dalmacija.   

Željeznica je postala snažan simbol ukrajinskog prkosa. Ukrajina ima jednu od najvećih željezničkih mreža na svijetu, s gotovo 20 tisuća kilometara pruga. Željeznica je i jedan od najvećih poslodavaca u zemlji, s više od 260.000 zaposlenih. Prije rata imala je sporednu ulogu u ukrajinskoj poljoprivredi i rudarskoj industriji, ali je postala važna proteza za distribuciju roba otkako je Rusija uspostavila blokadu pristupa Crnom moru. Prijevoz žitarica je Ukrajincima ključan i za održavanje ugleda zemlje kao “glavne europske krušnice”.

image

Vlakom iz Odese na sigurno

Alexey Kravtsov/AFP

No, vlakovi već mjesecima nisu samo važni za prijevoz roba i duga putovanja, jer mreža sad prenosi i vojnu opremu, izbjeglice i humanitarnu pomoć. U zadnje vrijeme vraća i obitelji natrag u područja koja su nakon okupacije napustile ruske trupe. Željeznicom u Kijev dolaze i brojni strani političari: američki državni tajnik Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin posjetili su nedavno ukrajinsku metropolu stigavši ​​vlakom iz Poljske, kao i niz drugih zapadnih i europskih dužnosnika.

Željeznica znatno pomaže i u objašnjenju neuspjeha ruskih snaga da brzo preuzmu kontrolu nad Ukrajinom: Rusija je u ranim fazama invazije bila znatno onemogućena služiti se ukrajinskim tračnicama, što je dovelo do brojnih logističkih problema i slika ruskih kamiona zaglavljenih u zimskom blatu.

Kad su na satelitskim snimkama uočili vlakove natovarene vojnom opremom kako se tjednima prije invazije preko Bjelorusije probijaju prema ukrajinskoj granici, Ukrajinci su sabotirali mnoge pruge i čvorišta, pa i rušili mostove, prekinuvši im željezničku mrežu. To je jako usporilo rusko napredovanje prema Kijevu. Svi problemi koje su Rusi imali na ukrajinskom sjeveru gotovo su proizišli iz toga što nisu bili u stanju kontrolirati logistička čvorišta.

image

Vlakovi su ukrajinski spas

Alexey Kravtsov/AFP

Sve donedavno su ruske snage izbjegavale gađati željezničku infrastrukturu u Ukrajini u nadi da će sami preuzeti kontrolu nad njom, tvrdi Oleksander Pertsovski, izvršni direktor putničkih vlakova ukrajinskih željeznica. No, nakon što nisu uspjeli preuzeti kontrolu nad ukrajinskom željezničkom mrežom, čini se da je Rusija odnedavno pokušava onemogućiti i razoriti, sve češćim napadima na njezinu infrastrukturu.

Prije par dana pogodili su i oštetili krstarećim projektilima važan željeznički most na ušću Dnjestra kod crnomorske luke Odese, prekinuvši time željezničku opskrbu iz Rumunjske i preusmjeravajući sav promet za ovaj dio zemlje preko Moldavije. U ponedjeljak su gađali i pet ukrajinskih željezničkih postaja te regionalnih željezničkih čvorišta u zapadnim i središnjim područjima, ubivši jednog željezničkog radnika i ranivši još četiri.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je na brifingu da su ti napadi osmišljeni kako bi se zaustavila isporuka stranog oružja i vojne opreme ukrajinskim postrojbama u istočnoj regiji Donbasa. Rusija očito time želi posve zaustaviti dolaznu vojnu pomoć zapadnih zemalja ukrajinskom istoku.

image

Krvava željeznička stanica u Kramatorsku

Andrea Carrubba/Anadolia/AFP

No, prema brojnim stručnjacima ruski zračni napadi na ukrajinske željezničke ciljeve naglašavaju i spor napredak ruske kampanje te poručuju da je sukob ušao u opasnu novu fazu. Prvi znak toga bio je smrtonosni napad na željezničku stanicu u Kramatorsku u Donjeckoj regiji 8. travnja, kad je poginulo najmanje 30 ljudi, a 100 ih je ozlijeđeno.

Kad im je postalo jasno da neće lako zauzeti Kijev, Harkiv ili druge gradove, očito su krenuli u drugo ratno poluvrijeme u kojemu sve dijelove Ukrajine nastoje pretvoriti u što veće ruševine, baš kao što su činili i u Čečeniji devedesetih.

image

Ubijeni i ranjeni na stanici Kramatorsk

Anatolii Stepanov/Anadolia/AFP
02. svibanj 2024 00:27