StoryEditor
Hrvatska i svijetTREBA LI CIJEPITI DJECU?

ISKUSNE LIJEČNICE ODGOVARAJU NA PITANJE: Roditelji, nema mjesta kalkuliranju. Ako se svi ne procijepimo, epidemiji nema kraja

Piše Silvia Rudinović
11. lipnja 2021. - 07:31
”Jako je dobro da se djeca mogu cijepiti, a da roditelji u njihovo ime imaju pravo odabira”Josko Ponos/Cropix

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode objavila je kako se Pfizerovim cjepivom od 28. svibnja mogu cijepiti i djeca od 12 godina na više. Cijepljenje je, kao i kod odraslih osoba, dobrovoljno, no slobodna volja se s vremenom pokazuje više deklarativnom nego stvarnom s obzirom da je za sve više aktivnosti i slobodno kretanje uvjet preboljeni koronavirus, potvrda o cijepljenju ili plaćanje testiranja. Kako COVID-19 kod djece najčešće prolazi s kratkotrajnim blagim ili čak bez simptoma, postavlja se pitanje je li nužno i preporučljivo cijepljenje djece.

Argument za neodlučne

U rijetkim slučajevima, COVID-19 se kod djece povezuje s multisistemskim upalnim sindromom (MIS-C) koji zahtjeva intenzivnu skrb i može dovesti do smrtnog ishoda, napominje prim. dr. Marija Radonić, specijalist pedijatrije, subspecijalist pedijatrijske pulmologije te voditeljica Pedijatrijskog odjela Opće bolnice Dubrovnik.

- COVID-19 nije samo akutna niti isključivo respiratorna bolest. Mnogo je pacijenata s dugotrajnim post-COVID simptomima nakon preboljene bolesti, zbog čega se u gradovima otvaraju tzv. post-COVID ambulante. Djeca su najbolji primjer da ova bolest nije samo respiratorna. Nakon što prebole COVID-19 ili su samo bili u kontaktu s virusom, kod djece se može javiti MIS-C, rijedak sindrom koji razvija vrlo teški oblik bolesti. Nemali broj djece je u svijetu umro. U tom kontekstu razmatramo i pitanje cijepljenja – kaže prim. dr. Radonić.

image
Dr. Marija Radonić: "Djeca su najbolji primjer da ova bolest nije samo respiratorna"
Admir Buljubasic/cropix

U dubrovačkoj bolnici, tijekom pandemije bilo je hospitalizirano desetke djece oboljele od COVID-19 bolesti, uglavnom iz predostrožnosti jer se radilo o težim kroničnim bolesnicima. Na sreću, nijedno dijete nije imalo teški oblik COVID-a. Koliko je poznato, od MIS-C sindroma u ovoj je pandemiji u Hrvatskoj preminulo jedno dijete. U Dubrovniku je zabilježen jedan slučaj Kawasakijeva sindroma koji nije bio povezan s novim koronavirusom, a nije zabilježen nijedan MIS-C slučaj.

Dubrovnik je grad koji se u Hrvatskoj najčešće spominje u kontekstu tzv. antivakserskog pokreta i otpora prema cijepljenju djece obveznim cjepivima. Uz 10-ak posto stanovništva za koje znamo da su preboljeli koronavirus (epidemiolozi kažu da je prava brojka veća od zabilježene u statističkim izvješćima jer se dio bolesnih nije testirao a dio je asimptomatskih slučajeva), dosad je procijepljeno oko 40 posto odrasle populacije barem jednom dozom cjepiva protiv COVID-19 bolesti i sad kad je na raspolaganju dovoljno doza različitih cjepiva, zanimanje stanovništva opada. Dr. Mato Lakić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ, vjeruje da je više od 50 posto odraslog stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije zaštićeno stečenim imunitetom nakon preboljene bolesti ili cijepljenjem. Kaže kako je ovdje cijepljeno tek nekoliko osoba u dobi između 16 i 18 godina.

- Sam podatak da je cjepivo odobreno kod djece je ohrabrujući. Spuštanje dobne granice za primjenu cjepiva govori u prilog cijepljenju. Mislim da je to veliki argument za neodlučne! – poručuje prim. dr. Radonić.

20 posto ima kroničnu bolest

Zarazne bolesti kao što su ospice ili pertusis, odnosno hripavac, ozbiljne su i protiv njih se cijepi u dječjoj dobi, ali su mnogo ozbiljnije ukoliko se jave kod odraslih. Cjepivo na hripavac ne zaštićuje stopostotno niti je doživotno, pa posljednjih godina svjedočimo manjoj ili većoj epidemiji te bolesti.

image
"Cijepljenje nije luksuz, ono je najveće postignuće medicine koje je čovječanstvu najviše pomoglo u prošlom i ovom stoljeću"
Ivo Ravlic/Cropix

- Kako radim u alergološkoj ambulanti, većina djece s kašljem dođe s uputnicom za astmu, a promatrajući unatrag dođemo do dijagnoze hripavca. Ta je bolest izuzetno teška za njihove starije ukućane s komorbiditetima. Sad se naknadno uvodi procjepljivanje protiv pertusisa u adolescentskoj dobi kako bismo zaštitili stariju populaciju. Pitanje svih pitanja vezanih uz cijepljenje protiv COVID-a i drugih bolesti je solidarnost. Nema kraja pandemiji dok svi ne budemo procijepljeni. Svi! To je nešto što govorimo na sva usta – poručuje prim. dr. Radonić.

Pritom pozdravlja odluku da cijepljenje ostane na dobrovoljnoj osnovi.

– Svi imamo osobni odnos prema bolesti, strahovima, zdravlju, mnogim životnim rizicima. Jako je dobro da se djeca mogu cijepiti, a da roditelji u njihovo ime imaju pravo odabira. Kronično bolesnoj djeci s respiratornim bolestima uvijek sam preporučala cijepljenje protiv pneumokoka, i kad to nije bilo obvezno, kao i cjepivo protiv gripe. Svi su moji pacijenti uredno bili procijepljeni. Ovdje imamo širi kontekst kronično bolesne djece, a prema statistici se radi o 20 posto djece u populaciji. Roditeljima bih dala preporuku da ih cijepe – kaže dubrovačka liječnica, a upitana preporučuje li cijepljenje zdrave djece, odgovara: „Kako prema sebi, tako se roditelji trebaju odnositi i prema svojoj djeci, ovisno o svjetonazoru. Pritom moraju biti svjesni da nema mjesta kalkuliranju, jer epidemiji nema kraja ukoliko se svi ne procijepimo. Čitav svoj radni vijek svjedočim koliko cjepiva pomažu“.

Ako ne cijepiš djecu, ograničavaš ih

Dr. Marija Sršen Krstulović, umirovljena pedijatrica, subspecijalist pedijatrijske kardiologije, slaže kako je dobro da roditelji imaju pravo izbora cijepljenja djece protiv COVID-19 bolesti, kao i to da je solidarnost u ovom trenutku presudna. Pritom bi odrasle zdrave osobe trebale biti solidarne i cijepiti se.

image
Dr. Marija Sršen Krstulović poručuje kako su odrasle zdrave osobe koje se ne žele cijepiti sebične
Likemetković.hr

- Zdrava odrasla populacija cijepi se kako bi zaštitila imunokmopromitiranu djecu i starije kojima cjepivo ne može pomoći, osobama s malignim bolestima, liječenima citostaticima, medikamentozno izazvanim ili rođenima s imunološkim deficijencijama, itd. – stav je dr. Sršen Krstulović.

Ovu temu smatra jako važnom i stoga javno iznosi liječničko i osobno iskustvo.

- Komplikaciju nakon cijepljenja protiv velikih boginja doživjela je meni bliska osoba, u vidu encefalitisa, upale mozga. Rehabilitacija je dugo trajala, srećom, izvukao se. Ja sam i nakon toga redovno cijepila svoju djecu i unuke. Necijepljena djeca ne mogu raditi sva zanimanja, ne mogu biti pomorci ni putovati svijetom. Ako ne cijepiš djecu, ograničavaš ih u životu. Morate razmišljati kao roditelji i ne smijete svojoj djeci sasjeći krila u startu. Odrasli su sebični! Kao liječnik i roditelj poručujem kako sam cijepila jako mnogo djece, što je bio stresan, odgovoran i možda najteži dio posla. Strepila sam za svako dijete koje sam cijepila. Međutim, cijepljenje nije luksuz, ono je najveće postignuće medicine koje je čovječanstvu najviše pomoglo u prošlom i ovom stoljeću – poručuje dr. Sršen Krstulović.

DEPRESIJA I SMETNJE U PONAŠANJU Nikada toliko hospitaliziranih

Pandemija je značajno utjecala na obrazovanje djece i mladih, a psiholozi kažu i na mentalno zdravlje djece.
- Nikada nismo koliko u zadnjih godinu i pol, u dogovoru s psihijatrima, hospitalizirali toliki broj pacijenata sa smetnjama u ponašanju, depresivnih i sa suicidalnim idejama. To je upečatljivo veći broj u odnosu na broj hospitalizirane djece i mladih prije ovog razdoblja. Problemu treba pristupati multidisciplinarno. Ne može se usporediti utjecaj pandemije na starce, radno aktivno stanovništvo, populaciju u ključnoj fazi formiranja osobnosti i, u konačnici, na najmanju djecu. Dvije posljednje skupine su ostale zakinute u svom načinu života i edukaciji. Nitko na to nije bio spreman – izjavila je prim. dr. Marija Radonić.

15. lipanj 2021 07:47