Imunolog Mladen Merćep najavljuje revoluciju u liječenju malignih bolesti: ‘O ovome mislim još od slučaja male heroine Nore Šitum. Možemo i mi to imati, nemamo što čekati!‘

Skupina eminentnih hrvatskih liječnika okupljenih oko Zaklade Zora krenula je s postupkom uvođenja revolucionarne metode liječenja malignih bolesti, piše Slobodna.

Riječ je o terapiji koja daje vrlo uspješne rezultate, nakon što prethodno provedene radioterapija ili kemoterapija više nemaju učinka. Liječenje genetskom modifikacijom imunoloških stanica donosi četiri oblika inovativnih terapija, koje bude nadu u pozitivan ishod liječenja oboljelih od raznih tipova leukemije, limfoma i solidnih tumora.

Postupkom koji bi se provodio u zagrebačkoj Klinici “Rebro” omogućilo bi se i da neki novi mali i veliki hrabri lavovi, poput Nore Šitum, Mile Rončević i Kiare Goršić, na liječenje ne bi kao do sada trebali više odlaziti u američke zdravstvene ustanove.

Ne bi više gubili vrijeme na početak terapija, upravo zato što je ono jedna od najbitnijih stavki u procesu liječenja. S projektom uvođenja stanične imunoterapije u Hrvatsku, ista, ako ne i bolja liječnička skrb nudila bi im se u referentnom zagrebačkom centru na Rebru, s inovativnim pripravcima koji bi se proizvodili u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica.

Pred početkom realizacije projekta stoji još jedna bitna barijera, svota od 2,5 milijuna eura koju će Zaklada Zora uskoro početi prikupljati kroz razne donacijske forme. I trebat će našu pomoć. Puno? Kada su naše Nore, Mile, Kiare u pitanju, povijest nam je pokazala, ništa nije ni puno ni teško. Hrvatska znade biti složna kada to želi.

- Kada sam prvi put čuo za nužnost da naša mala heroina Nora Šitum ide na liječenje u Philadelphiju na ovu inovativnu terapiju, stalno sam razmišljao o tome da i mi napravimo nešto slično. Kroz razgovore s eminentnim hrvatskim kolegama uočili smo kako i kod nas postoje sve predispozicije za realiziranje sličnog, ako ne i boljeg tretmana za takve bolesnike.

Smatramo kako kod ni jednog djeteta, kod ni jednog pacijenta kojem ova metoda može pomoći nema smisla dopustiti niti jedan nepovratno izgubljen trenutak. Rodila se tako ideja o projektu uvođenja staničnih imunoterapija tumora u Hrvatsku, i to liječenje CAR-T stanicama, tumor-infiltrirajućim limfocitima, tumorskim cjepivima i onkolitičkim virusima.

Projekt je združeni pothvat stručnjaka iz Klinike za dječje bolesti Zagreb, Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb, Laboratorija za tkivno inženjerstvo Zavoda za transfuzijsku i regenerativnu medicinu KBC-a Sestara milosrdnica, Odjela za hematologiju Sveučilišnog kliničkog centra u Ljubljani gdje uvode CAR-T liječenje u Sloveniji, tvrtke “Caring Cross” iz Gaithersburga, te Zaklade Zora.

Za pokretanje ovog projekta nam treba 2,5 milijuna eura. Pomoć u prikupljanju zatražit ćemo od naše cjelokupne društvene zajednice. Ne trebamo više čekati - veli prof. Mladen Merćep, liječnik i imunolog s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci i suosnivač Zaklade Zora.

Što bi se dobilo njima? Već bi prvi milijun bio dovoljan za proizvodnju nužno potrebnih CAR-T stanica, među njima i onih treće generacije koji u odnosu na svoje prethodnike imaju čitav niz prednosti. Trebalo bi to rezultirati puno boljim učinkom liječenja određenih malignih bolesti.

Za sada je kod nas u uporabi prva generacija receptora specifična za biljeg CD 19, no s novim sustavom dobila bi se nadogradnja u obliku CD19/20/22. S takvim pojačanjem postigla bi se još bolja učinkovitost u liječenju određenih leukemija i limfoma kod djece i odraslih.

- Prvi milijun eura bio bi nam potreban i za kupnju dvaju uređaja za automatiziranu proizvodnju staničnih pripravaka, uređaja nužnih za kontrolu kvalitete, validaciju proizvodnje te troškove pripravaka za tri pacijenta. Trošak kemikalija za izradu jednog pripravka, prema informacijama kojima raspolažem, iznosi oko 23 tisuće eura, a s liječenjem prvih pacijenata krenulo bi se godinu dana od prikupljanja sredstava dovoljnih za kupnju uređaja. Preostalih 1,5 milijuna eura utrošilo bi se na pokretanje preostalih triju inovativnih terapija - veli dr. Merćep.

Četiri inovativne terapije

Kako smo naveli, projekt predviđa uvođenje četiriju oblika inovativne terapije, od kojih se prvi temelji na liječenju CAR-T stanicama, što je jedan od najboljih imunoterapijskih pristupa u liječenju malignih hematoloških bolesti. Na žalost, cijena komercijalno dostupnih pripravaka je vrlo visoka i iznosi oko 400 tisuća eura.

- Postupak CAR-T liječenja provodi se tako da se iz tijela oboljelog uzimaju leukociti koji se potom zamrzavaju i dostavljaju proizvođaču. Slijedi proces njihove genetske modifikacije, umnažanje stanica, slanje zamrznutog staničnog pripravka natrag u bolnicu i ponovno vraćanje izmijenjenih stanica u tijelo pacijenta.

Postupak obrade traje oko 4 do 5 tjedana, a u različitim kliničkim pokusima s CD19 CAR-T pripravcima postignuto je potpuno povlačenje znakova B-stanične akutne limfoblastične leukemije (ALL) u 70-90 posto djece, i odraslih pacijenata koji više nisu odgovarali na ostale oblike liječenja.

Na žalost, relativno često dolazi do ponovne pojave bolesti izazvane stanicama koje više nemaju ili imaju nisku razinu izlaganja CD19 biljega 2, te ih CD19 CAR-T stanice više ne mogu ukloniti - veli dr. Merćep, naglašavajući kako se liječenje CAR-T stanicama već učinkovito primjenjuju u Hrvatskoj na zagrebačkom Rebru od travnja 2020. godine.

Afp

Parafrazira pritom riječi kolege, prof. Igora Aurera, pročelnika Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb, koji navodi kako se jedan komercijalni pripravak koristi za liječenje bolesnika s B-staničnom akutnom limfoblastičnom leukemijom (ALL) djece i oboljelih mlađih od 20 godina, te za liječenje odraslih oboljelih od B-velikostaničnog limfoma (DLBCL). Zbog nezainteresiranosti proizvođača za širenje u tako malu zemlju kao što je Hrvatska, od četiri registrirana CD19 CAR-T pripravka u Hrvatskoj je dostupan samo jedan.

- Visoka cijena komercijalnih pripravaka, nedostupnost komercijalnih CAR-T pripravaka, te veliki prostor za inovacije i poboljšanje staničnih imunoterapija tumora navelo nas je na razmišljanje o proizvodnji vlastitih pripravaka.

Time bismo barem djelomično smanjili ovisnost o multinacionalnim farmaceutskim tvrtkama u ovim oblicima liječenja. Radi ilustracije interesa, za razvoj staničnih imunoterapija tumora na stanici www.clinicaltrials.gov prijavljeno je preko 3800 kliničkih studija. Obuhvaćene su ne samo maligne hematološke bolesti, nego i praktički svi najčešći oblici solidnih tumora, poput karcinoma dojke, prostate, pluća, debelog crijeva...

Dobivanjem mogućnosti da proizvodimo i razvijamo nove oblike staničnih imunoterapija omogućit ćemo pristup novim oblicima liječenja bolesnicima koji više ne odgovaraju na standardne metode liječenja - kaže uvaženi imunolog.

Limfociti kao super vojnici

U pojednostavljenoj verziji princip rada CAR-T metode liječenja bazira se na izoliranju triju komponenti: stvaranju sustava razlikovanja tumora od ostalog tkiva, njegova udruživanja sa sklopom za pobudu T limfocita, te ugradnje objedinjenog sustava u T limfocite.

- Svaki T limfocit tako postaje super vojnik s pažljivo odabranim oružjem specifičnim za određenu vrstu ratovanja. U ovom slučaju s bojevom glavom koja točno cilja na određeni tip tumorskih stanica. To vam je kao raketa koja se ciljano navodi na svoj cilj.

Vojska oboružanih T limfocita vraća se u tijelo, nalik trojanskim konjima koji će svim sredstvima napasti tumorske stanice. Primjenom različitih vektora s CAT-T stanica mogu se napadati različiti tipovi tumora. To opet znači da se svakom pacijentu može pristupiti na personalizirani način - veli dr. Merćep.

Terapija CAR-T receptorima je složena i vrlo učinkovita metoda liječenja, duboka nada velikog broja pacijenata. Pitanje je samo bili li HZZO prihvatio platiti troškove liječenja.

No dr. Merćep i kolege mu očekuje da će troškovi lokalno proizvedenih pripravaka biti i do 90 posto niži od postojeće cijene. Zanimljiva je i činjenica da se kroz vlastitu proizvodnju stanični pripravak može pripremati i davati u točno određenoj dozi i vremenu, prilagođeno stanju i potrebama svakog pojedinog pacijenta.

Ovim personaliziranim pristupom liječenju smanjila bi se učestalost katkada i vrlo teških nuspojava liječenja i poboljšali ishodi liječenja.

- Hrvatska ima velik potencijal za stvaranje novih oblika staničnih imunoterapija potrebnih u borbi s malignim bolestima. Vlastita proizvodnja daje nam i mogućnost razvoja kliničkih ispitivanja. S ovakvim alatima i tehnologijom spremni smo za borbu s ozbiljnim bolestima. I nadamo se da ćemo što prije osigurati sredstva i krenuti u novu fazu liječenja naših malih i velikih onkoloških pacijenata - kaže dr. Merćep.