Podsjetimo, srpska seizmologinja Slavica Radovanović, koja već 47 godina proučava seizmološku aktivnost na Balkanu, istakla je za Telegraf kako bi na Balkanu mogao biti novi, jaki potres. Apostrofirala je područje jadrana, donosi Slobodna Dalmacija.
''Sva ova seizmička aktivnost govori u prilog tome da se priprema neki veliki potres na Balkanu, ali u južnijim dijelovim... Govorimo o skretanju prema Jadranu i jadranskom primorju'', kazala je Radovanović za Telegraf u članku koji je objavljen danas.
No, osim te nove izjave, gospođa Radovanović je i prije spominjala Dalmaciju kao moguće područje koje će u dogledno vrijeme pogoditi jak potres.... Prema modelima već je sad porasla vjerojatnost da se negdje u Dalmaciji dogodi jači zemljotres. Podsjetimo, prije oko mjesec dana bio je i zemljotres kod Šibenika, koji je imao sličnu magnitudu. Takva podrhtavanja, te magnitude ne javljaju se svaka dva dana, nego relativno rijetko. Na tom prostoru negdje će biti sljedeći jači zemljotres... - rekla je u lipnju prošle godine seizmologinja Slavica Radovanović.
Cijeli tekst i njene kompletne izjave pročitajte ovdje:
Slažu li se s njom naši seizmolozi?
Na međunarodnoj konferenciji "Upravljanje katastrofama", koja je krajem prošle godine održana u Splitu, sudjelovao je i seizmolog Krešimir Kuk. Kao najaktivnija seizmološka područja istaknuo je Dalmaciju te šire zagrebačko i riječko područje.
Seizmolog Krešimir Kuk govorio je o vezi seizmologije i građevinarstva.
Rekao je da je najugroženije južno priobalje, to jest Dalmacija, pa šire zagrebačko i šire riječko područje. Na godinu na području Hrvatske bude nekoliko desetaka tisuća potresa, prošle ih je godine bilo više od 16 tisuća bez onih manjih, koji nisu analizirani zbog nedovoljnog broja seizmoloških instrumenata.
Seizmolozi znaju, rekao je, da je konkretno za područje južne Dalmacije očekivana magnituda čak i više od sedam prema Richteru, no kada će se potres dogoditi, to nitko ne može znati.
"Moramo preventivno raditi, biti svjesni gdje su potresi mogući. Znamo kolika je njihova maksimalna jačina, a stjecajem okolnosti dobar dio stanovništva zna i kako se ponašati za vrijeme potresa. Ono što je jako važno je da moramo graditi protupotresno jer je to osnova i to će nas najviše zaštititi, prvo ljudske živote, a onda i industriju, privredu i sve drugo. Danas je to u svijetu normalna stvar, pa tako potresi u nekim razvijenijim zemljama koji su i jači od naših prođu s malom pažnjom jer ne bude žrtava i materijalnih šteta", objasnio je Kuk.
Rekao je i da je zgrade koje su građene prije mnogo godina moguće ojačati, a ono što se novo gradi treba graditi po suvremenim protupotresnim mjerama.
Profesor emeritus sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Ante Mihanović rekao je odgovarajući na pitanje novinara da su najsigurnije novije zgrade, koje mogu izdržati mnogo više od onoga što se očekuje, no, dodao je, ima i gradnji koje su u prošlosti jako kvalitetno građene.
Drži kako je u prometu više poginulih nego u potresima, a opasnost od njih je materijalna šteta.
Na pitanje bi li kampanel konkatedrale sv. Duje izdržao jači potres, odgovorio je kako je on vrlo siguran i za puno jače potrese od onih koji se očekuju na tom području.
- Dalmacija je aktivno područje, najaktivnije u Hrvatskoj. Mogući su najjači i najčešći potresi. Rekli smo, potres nije iznenađenje na ovom području - rekao je Kuk za RTL nakon potresa na šibenskom području.