U Hrvatskoj teku pripreme za uvođenje eura početkom iduće godine. Na tome kursu čvrsto je ministar financija Zdravko Marić i cijela Vlada Andreja Plenkovića, kao i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, prenosi Slobodna Dalmacija.
Međutim, SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan predstavila je u Zagrebu istraživanje po kojem tek tridesetak posto ispitanika misli da je Hrvatska spremna za uvođenje eura, a više od 86 posto njih boji se da će uvođenje eura dovesti do prešutnog podizanja cijena.
Mi smo sada prošli nekoliko valova povećanja cijena: koronakriza, potres, rat u Ukrajini. Već sada je cijena krumpira 29 posto veća, mlijeka 26, a kruha 22 posto. Ako se cijene povise, to bi sada bio četvrti val. Građanima je već poprilično dosta svega. Razumijem da izražavaju određenu zabrinutost kako će se na njihove kućne budžete odraziti uvođenje eura, upozorila je Borzan, piše Radiosarajevo.ba.
Čini se dakle da građane nije umirila Vladina zabrana povećanja cijena roba ili usluga bez opravdanog razloga. Opekli su se dosta puta do sada, uključujući i najnovija poskupljenja.
S druge strane, uvođenje eura u Republici Hrvatskoj odrazit će se i na ekonomiju Bosne i Hercegovine pa u susjednoj državi stručnjaci razmišljaju i o mogućnosti uvođenja europske valute.
- U potencijalu, kada bi BiH ušla u EU, za nas bi još lakše bilo uvođenje eura zato što je naša konvertibilna marka vezana za euro. To je bitno i u kontekstu ulaska Hrvatske jer to zapravo olakšava i konverziju i vanjskotrgovinske aktivnosti s RH. Postoji bojazan da može doći do određenih manipulacija, prije svega zbog zaokruživanja cijena. Iskustva drugih zemalja pokazuju da su to kratkoročne tendencije. Vrlo brzo se tržište prilagodi, zaključio je ekonomist Admir Čavalić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
