StoryEditor
Hrvatska i svijetNešto kod nas ne štima

Hrvatska iz EU poljoprivrednih fondova dobila gotovo 100 puta više sredstava od Srbije, a proizvodi duplo manje hrane. Zašto smo tako očajni?

Piše Marin Prvan
30. studenog 2021. - 22:19

Hrvatska je već preko osam godina članica EU i koristi se zajedničkim budžetom članica za subvencioniranje raznih sektora. Jedan od njih, onaj za poljoprivredu i ruralni razvoj, će iz europskih fondova idućih sedam godina imati priliku dobiti 4,5 milijardi eura (što je 181 milijuna manje nego u prošlom sedmogodišnjem razdoblju). Tome unatoč, današnja vrijednost domaće poljoprivredne proizvodnje je manja nego nego 2012. godine. S druge strane, Srbija, koja ni izbliza nema takva sredstva na raspolaganju, ove godine obara rekorde po agrarnom volumenu i izvozu. Stoga, gdje je točno problem?

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, usmjeren na smanjenje gospodarskih razlika između EU regija, je za Hrvatsku, za period od 2014. do 2020. godine, ukupno odvojio 2,05 milijarde eura, odnosno 86 posto raspoloživih sredstava. Za izravna plaćanja je od ukupno osiguranih sredstava iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi u istom razdoblju je odobreno 83,5 posto ili 2,15 milijardi eura. Dakle, riječ je o, kada se zbroji, 4,2 milijarde eura. Taj novac se ulagao u mehanizaciju, primarnu poljoprivredu, preradu, navodnjavanje, očuvanje okoliša, razvoj OPG-ova, kao i za obnovu i izgradnju ruralne komunalne infrastrukture; vrtića, objekata za kulturu i sport, piše Slobodna Dalmacija.

Prije toga, Hrvatska je na raspolaganju imala dva pristupna poljoprivredna fonda: SAPARD i IPARD. Ukupna iskorištenost SAPARD-a, koji je započeo 2006. godine, je bila 48,4 posto od 25 milijuna, što je oko 12 milijuna eura. Iskorištenost IPARD programa je znatno poboljšana te je iznosila 60,45 posto, prilikom čega je Hrvatska na raspolaganje dobila 148 milijuna eura. Kad se sve to zbroji, proizlazi da je Hrvatskoj, koja si često tepa kako 'može nahraniti pola Europe', u zadnjih 15 godina dano oko 4,4 milijarde eura za ulaganja u resor poljoprivrede. 

Srbija, koja je kandidat za ulazak u zajednicu sa Hrvatskom, je za period od 2014. do 2020., kroz IPARD 2 program pomoći od ukupno 175 milona eura, do sada uspješno aplicirala za 47,4 milijuna eura europskog novca, što je stotinjak puta manje nego je Hrvatska dobila iz iste blagajne. Možda je bitno i napomenuti da Hrvatska iz proračuna odvaja otprilike duplo više sredstava za poljoprivredu nego Srbija. Prošle godine je Hrvatska namjenila 4,47 posto budžeta za agrarne djelatnosti, a Srbija svega 2,96. Ove godine je omjer znatno drugačiji; Srbija 4,28, a Hrvatska 4,06.

image
30.11.2021. facebook

Što se tiče ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, u prošloj godini je Hrvatska ostvarila 18,259 milijardi kuna, dok je srpska bila 38,685 milijardi kuna. Od toga je, u prvih devet mjeseci 2021., Srbija izvezla 27,590 milijardi te ostvarila suficit od 10,535 milijardi kuna, što predstavlja povećanje u odnosu na prošlu godinu od 24 posto. Hrvatska je, zaključno sa kolovozom, imala izvoz od 12,394 milijardi i tako ostvarila deficit u iznosu 5,681 milijardi kuna, što je rast negativnog tog trenda od 7,5 posto. A možda najgore od svega, barem za Hrvate, je što je Srbija u poljoprivrednom suficitu od 85 posto, dok je Hrvatska u deficitu od 69 posto!

Neki od razloga ovakvom razilaženju može ležati u činjenici što se Hrvatska većinski oslanja na turizam, što rezultira s dva faktora. Prvo, domaća ponuda ne može, u cijelom obimu (egzotične namirnice), zadovoljiti sezonsku potražnju (ili ne želi, jer je bolja marža na strane artikle) i, drugo, stanovništvo se, umjesto zemljom, bavi konobarenjem. Osim toga, hrvatska agrarna industrija nema volumen koji bi joj omogućio cjenovno natjecanje s Nizozemskom, Španjolskom ili Italijom. Razlika u apsolutnoj proizvodnji, mada značajna, ujedno reflektira stvarnost Srbije kao ljudstveno gotovo duplo nadmoćne od Hrvatske. 

U hrvatskom izvozu su najzastupljenije žitarice (12,3 posto), razni prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,2 posto), riba (9,7 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,3 posto) te pića i alkohol (6,8 posto). Najviše uvozimo meso (9,9 posto), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,7 posto), mlijeko, jaja i med (7,8 posto), pića i alkohol (7,7 posto) te hranu za životinje (7,6 posto). Srbija izvozi kukuruz, maline, duhan i cigarete, voće i povrće, vodu i sokove, a uvozi razne proizvode od duhana, banane, hranu za životinje, sirovu kavu i svinjsko meso.

Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica (147,1 milijuna eura), ribe (60,6), uljarica (26,7), mesnih i ribljih prerađevina (11,6) te duhana (0,3). Žitarice i uljarice čine čak preko 70 posto suficita. U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa (181,6 milijuna eura), mlijeka i jaja (138,3), voća (131,5), hrane za životinje (129,4) te povrća (77,8).

image





 
Damjan Tadic/Cropix

'Upravo proizvodnje u kojima generiramo najveći deficit – stočarstvo, voćarstvo i povrćarstvo, uključujući njihovu preradu, trebale bi postati fokus mjera poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju 2023. – 2027. godina. Nužna nam je promjena strukture proizvodnje. Nije dobro da izvozimo sirovinu, a s druge strane imamo visok uvoz proizvoda stočarstva – mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvoda na bazi žitarica i škroba, odnosno proizvoda s visokom dodanom vrijednosti', komentirala je Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

Domaća poljoprivreda je ulaskom u EU doživjela inicijalni šok snažne konkurencije zajedničkog tržišta, a paralelno se morala aklimatizirati na unijine poljoprivredne politike i pravila. Godinama zanemarivana strukturna pitanja i onako slabašne poljoprivrede rezultirala su gubitkom preko 5 milijardi kuna poljoprivredne proizvodnje u prve tri pristupne godine, kad se Hrvatska susreće s robusnim i jeftinim uvozom drugih članica. Naravno, ovo je pogodovalo niskoj kupovnoj moći domaćih potrošača, čija je potražnja za stranim namirnicama bila značajan udarac za domaću proizvodnju u gotovo svim sektorima. Zbog toga je, u samom startu ulaska u EU, Hrvatska izgubila gotovo 40 posto obiteljskih gospodarstava; sa 300.000 u 2009. godini na trenutno oko 165.000.

Konzultanska tvrtka Smarter, koja je specijalizirana za poljoprivredu i prehrambenu industriju, zaključuje da Hrvatskoj bez proizvodnje, novih radnih mjesta i modernizacije, kao i podizanja produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, neće biti niti razvoja ruralnih krajeva, ostanka stanovništava na selu ni snažnog iskoraka iz sadašnje situacije. Također, poručuju iz Smartera, da sve analize stanja u hrvatskoj poljoprivredi sugeriraju da je daljnja stagnacija najizgledniji ishod.

15. kolovoz 2022 22:05