U Banskim su se dvorima nadali da će proći “lišo”.
Aferu u kojoj je HEP plin kupovao po 47 eura, a prodavao i po jedan cent trebalo je “pojesti” ljeto. Sabor je u zadnjem tjednu redovnog zasjedanja, pa je - uz malo halabuke koju je oko ove priče stvarala oporba - HDZ iz čitave priče trebao proći neokrznut, piše Slobodna Dalmacija.
USKOK ušao u HEP
A onda je tjednik Nacional objavio pisma koja je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić slao Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, obavještavajući ih prvo 27. siječnja, a potom i 1. veljače, 13. veljače te 27. ožujka. U dopisima u kojima Barbarić traži od Davora Filipovića da intervenira jer cijene prodaje mogu biti znatno niže od nabavnih navodi se da HEP zbog toga čeka gubitak od 200 milijuna eura.
Da stvar bude zanimljivija, Barbarić je, kao iskusan pravnik, sve te dopise na znanje i ravnanje uredno proslijeđivao i Andreju Plenkoviću. Slijedom svega u utorak su u HEP ušli istražitelji USKOK-a.
Premijer nakon ovoga nema previše izbora. Ili će smijeniti glavne aktere priče – a najčešće se na listi za odstrijel spominju imena ministra gospodarstva i šefa uprave HEP-a – ili će se i sam do grla naći u ovoj aferi. Jer Barbarićevi dopisi potvrđuju da je i on bio obavješten o opasnosti da HEP kupuje plin po jednoj, a prodaje ga po drastično nižoj cijeni.
Poznati stručnjak za politički marketing Krešimir Macan ocjenjuje da odgovornost leži na ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću, puno prije nego na premijeru Plenkoviću.
- Posao ministra je da operativno vodi posao iz svojeg resora. Ako je on na čelu kriznog tima za energente, onda on time upravlja. Premijer je tu da donosi strateške odluke. Ako se pismo adresira na ministra, a na znanje premijeru, ono se uvijek vraća ministru. Inače bi se premijer bavio operativom u svakom ministarstvu – ističe Macan.
U startu Plenković se izmaknuo i prepustio Filipoviću i Barbariću da razriješe ovu situaciju. Po mogućnosti bez puno galame. No ono što je uslijedilo bilo je sve samo ne mirno hvatanje ukoštac s neugodnom aferom. Ministarstvo gospodarstva i HEP prebacivali su lopticu odgovornosti s jednih na druge. Barbarić očito ne želi biti Pedro koji visi. I zato je poslao pravu bombu direktno premijeru u krilo.
Zato su ga u utorak novinari i dočekali s pitanjem ima li ovdje i njegove odgovornosti.
Utvrđuju se činjenice
- Ovdje sigurno nema – odgovorio je Plenković. Kada sva izvješća budu kompletirana vidjet ćemo, poručio je premijer, što se točno dogodilo.
Za sve je saznao 30. lipnja navečer, kada ga je ministar Filipović obavijestio da je dobio dopis iz HROTE-a.
- Tada smo sjeli i odmah idućeg tjedna promijenili Uredbu. Mi ćemo o svim ovim stvarima vidjeti do kraja tko je, kad je, što, na kakav i koliko artikuliran način trebao signalizirati.
Ono što je sada tema je da utvrdimo sve činjenice i pouzdano rekonstruirati cijeli proces. Kada budemo sigurni u ono što se dogodilo, je li nastala šteta, ako uopće je, onda ćemo donositi odluke – zaključio je Plenković. Poručivši pritom da je on – dobar premijer.
A što dosad znamo o čitavoj priči? Osim notorne činjenice da je HEP kupovao od INE plin po cijeni od 47 eura po megavat satu, a prodavao ga u bescjenje?
Znamo da su višak plina prvi primijetili u Prinacrou. Da je HROTE kao operator tržišta energije, vidjevši količine plina i cijene po kojima se taj plin prodaje 9. lipnja poslao dopis HERA-i. I regulatora upozorili da su u svibnju primijetili veće viškove od očekivanih.
Ti su viškovi narasli deset puta tijekom lipnja, i srušili cijene na aukcijama plina. Zato 29. lipnja šalju novi dopis HERA-i, ali i Ministarstvu gospodarstva. I upozoravaju ih, i prije nego je mjesec završio i nego su stigli kompletni službeni podaci o količinama i cijenama, na viškove koji nastaju u lipnja.
Znamo da se ono na što je Barbarić upozorio u siječnju dogodilo, dakle, u lipnju. Da Vlada nije na vrijeme uredila da se – u trenutku kada je zima bila iza nas, a skladište Okoli puno plina – obustavi obavezujuća kupnja INA-inog plina iz domaćih nalazišta. Da je takva odluka donesena tek prošli tjedan, kada je čitava afera zatresla Banske dvore.
Znamo i da bi šteta bila neusporedivo veća da cijela afera nije objavljena u medijima.
I da bi netko zbog tog šlamperaja trebao odgovarati.