Svatko tko nešto znači u SDP-u, ovih dana kaže kako bi bilo najbolje kada bi se dogovorili i podržali jednu osobu za predsjednika SDP-a, no informacije iz stranke govore da su šanse za to trenutačno vrlo male. S jedne strane se iskristalizirala kandidatura Peđe Grbina koji se ponovno dokazao na izborima. Njega podržava ista skupina SDP-ovaca koja je prije dvije godine potpisala pismo sa zahtjevom Davoru Bernardiću da podnese ostavku, piše Jutarnji list.
Naštetio stranci
Stranačka struja bliska Bernardiću, koji je odstupio nakon izbornog debakla, nema namjeru isticati svog kandidata. Neće se, dakle, kandidirati Rajko Ostojić, Zlatko Komadina, Nikša Vukas ni bilo tko blizak bivšem predsjedniku. Međutim, oni nipošto neće podržati Grbina. Kao razloge navode to što je sudjelovao u rušenju Bernardića i smatraju da je time javno naštetio stranci. U tome vide problem toliko velik da zasjenjuje izborni rezultat.
- Uostalom, on je pravnik i to su njegovi okviri. Nama treba netko tko će znati govoriti o gospodarstvu - kaže naš sugovornik. U tom krugu razmišljaju o kandidaturi Zvonimira Mršića, no kako doznajemo, on se nikome nije izjasnio što o tome misli i nitko ne zna bi li se prihvatio te funkcije. Kao veliku njegovu manu ističu što se nije kandidirao na izborima i kada bi ga izabrali, SDP-ovci bi se doveli u situaciju da imaju predsjednika stranke koji nije u Saboru. Mršiću neki SDP-ovci jako zamjeraju što nije bio na listi jer smatraju da je svojim imenom i angažmanom mogao stranci donijeti barem jedan mandat.
Struja koja podržava Bernardića razmišlja i o rezervnoj opciji. Ako se Mršić ne bi želio kandidirati, oni bi podržali Mišu Krstičevića, gradonačelnika Ploča. Riječ je o pripadniku takozvane Neretvanske skupine koji se na sjednici Glavnog odbora, kada su se potvrđivale liste kandidata za Sabor, zahvalio i odbio biti na listi jer ga je Bernardić pozicionirao na nisko i neprolazno mjesto u njegovoj X. izbornoj jedinici, a ispred njega stavio načelnika male općine na Korčuli.
Preseljenje
- Nitko za njega ne bi mogao reći da je Bernardićev čovjek. Samo je pitanje bi li se želio kandidirati jer bi to značilo preseljenje u Zagreb i utjecalo bi na njegovu karijeru liječnika i specijalizaciju - kaže jedan od naših sugovornika. Ima onih koji smatraju da Krstičević to ne bi niti prihvatio jer bi to bilo preskakanje nekoliko stepenica i još mu nije vrijeme za to. Oni koji navijaju za Krstičevića kao mlad i relativno nepoznat kadar u stranci, kažu da bi on mogao biti novi Zoran Milanović. Aludiraju na unutarstranačke izbore nakon smrti Ivice Račana kada se, pokraj stranačkih veterana, za dužnost predsjednika stranke na opće iznenađenje kandidirao tada mladi Milanović. Pobijedio je na izborima i postao nova zvijezda na hrvatskom političkom nebu. Ima onih koji smatraju da bi mladi liječnik iz Ploča mogao to ponoviti. Konzultacije oko novog predsjednika stranke u punom su jeku.
Telefonske linije SDP-ovaca stalno su zauzete, no te konzultacije su manje-više ispitivanje terena i lobiranje za svoje pretendente. Kao v.d. predsjednika SDP-a, Zlatko Komadina ne poduzima nikakve aktivnosti u tom smjeru. Doznajemo da nema namjeru obići stranačke organizacije i razgovarati o očekivanjima baze nakon izbornog debakla. Komadina, prema našim informacijama, smatra da treba biti neutralan i da to podrazumijeva suzdržavanje od takvih aktivnosti. U SDP-u više nije pitanje samo to tko će biti novi predsjednik stranke, nego i kada će se on izabrati. Sjednica Predsjedništva zakazana je za 16. srpnja i na njoj bi se trebala donijeti odluka o raspisivanju unutarstranačkih izbora, a potvrdio bi je Glavni odbor 18. srpnja.
Jedan član, jedan glas
Govorilo se da bi izbori trebali biti u rujnu, no saznajemo da bi ih neki prolongirali za nekoliko mjeseci. S druge strane, neki nam SDP-ovci prenose kako Grbin smatra da bi se unutarstranački izbori trebali provesti u kolovozu kako bi političku jesen i zasjedanje Sabora SDP dočekao s novim vodstvom i riješenim unutarstranačkim problemima.
Što skorije izbore argumentira i potrebom za što ranijom pripremom za lokalne izbore koji će se održati u svibnju iduće godine. Prema Statutu SDP-a, izbori za predsjednika stranke, Predsjedništvo i Glavni odbor održavaju se isti dan. Predsjednika i Predsjedništvo biraju svi članovi po modelu jedan član-jedan glas. Članovi Glavnog odbora, njih 103, biraju se tako da svaka županijska organizacija izabere svoje, a broj koji će imati ovisi o broju članova i izbornom uspjehu, piše Jutarnji list.