Čile je u predbožićnom tjednu u drugom krugu izbora dobio novog predsjednika hrvatskih korijena s Ugljana. Mladi ljevičar, 35-godišnjak Gabriel Boric, prvi je koji je u povijesti naše velike iseljeničke zajednice postao šef države u kojoj, prema procjeni tamošnjeg Ministarstva vanjskih poslova, danas živi 200 tisuća Hrvata. Mnogi među njima ugledni su članovi društva, intelektualci, biznismeni, znanstvenici, crkveni velikodostojnici, sportaši i diplomati.
Konavoski korijeni
Dio čileanske društvene elite svakako je i 63-godišnji Baldo Petar Prokurica, podrijetlom Konavljanin koji je ove jeseni posjetio domovinu predaka u svojstvu ministra obrane. Tad je Splićanima ostao u sjećanju zbog emotivne reakcije na spomen hrvatskog zavičaja, nadasve Konavala koje su ga nedavno dostojno ugostile.
Uglednog pravnika koji je od 2018. do 2020. bio na dužnosti ministra rudarstva, te odradio više mandata kao kongresmen i senator regije Atacama pitali smo kako je doživio izbor sunarodnjaka za predsjednika, te nešto više o hrvatskoj dijaspori u ovoj dalekoj južnoameričkoj zemlji.
- Novom predsjedniku Gabrielu Boricu želim puno uspjeha u odgovornoj zadaći koju preuzima, ne samo zato što dijelimo hrvatsku podrijetlo, već i zbog toga što očekujem da će, ako bude vodio državu kako spada, biti dobro svim Čileancima koji cijene slobodu, demokraciju i razvitak – poručio je Baldo Prokurica. Nije komentirao političku orijentaciju bivšeg studentskog vođe i dvostrukog kongresmena Borica, dosad najmlađeg i 'najljevijeg' čileanskog predsjednika u povijesti, niti poraz protukandidata ultradesničara Jose Antonija Kasta, simpatizera vojne diktature Augusta Pinocheta.
U svakom slučaju, treba napomenuti da je figura predsjednika u Čileu ključna u vođenju izvršne vlasti, a Prokurica je portfelj obrane dobio u mandatu odlazećeg predsjednika Sebastiana Pinere, te je za očekivati i rekonstrukciju Vlade nakon što desni centrist i konzervativac Pinera odstupi s dužnosti dogodine u ožujku.
Punta Arenas i Anrofagasta
Baldo Prokurica nam otkriva kako u Čileu postoje dvije velike kolonije Hrvata koji su se naselili u Punta Arenasu, te u Antofagasti. Brojni su stanovnici hrvatskih korijena i u Santiagu i Copiapu koji se međusobno druže i surađuju, bez obzira što su se njihovi preci odavno doselili i većinom se zaposlili u eksploataciji salitre.
- U Čileu obitava tri do četiri naraštaja Hrvata različitog ekonomskog i društvenog podrijetla i svi drže do zajedništva kroz djelovanje kklubova profesionalaca i društava koja održavaju hrvatsku tradiciju i kulturu – ističe konavoski Čileanac, inače prvi čileanski zastupnik koji je još početkom 1990-ih govorio u Hrvatskom saboru kao jedan od najgorljivijih zagovornika da Čile prizna Hrvatsku kao neovisnu državu.
Današnjem politički podijeljenom Čileu svakako predstoji velika preobrazba koja neće biti po ukusu najimućnijeg sloja stanovništva. Borić se, naime, zauzima za radikalnu poreznu reformu u kojoj bi najbogatijih 1 posto Čileanaca koji raspolažu s 26,5 posto nacionalnog bogatstva, morali znatno više izdvajati za dostupnije školstvo, mirovinski sustav i nadasve zdravstvo, momentalno u cijelosti u privatnim rukama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....