StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetCIJEPLJENJE NAJMLAĐIH

Evo koja djeca će biti prioritet u borbi protiv korone u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i što kažu roditelji koji su već donijeli odluku

Piše Silvia Rudinović
14. prosinca 2021. - 07:30

Iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije u utorak odlaze u Split po prve doze cjepiva za djecu u dobi od pet do 11 godina. Po novim preporukama koje u Hrvatskoj vrijede od 10. prosinca, za primjenu u djece navedene dobi odobreno je cjepivo Comirnaty (Pfizer).

- Radi se o posebnom cjepivu, doza je tri puta manja od uobičajenog cjepiva za odrasle. Pokazao se dosta dobar sigurnosni profil. Međutim, gledajući podatke o broju procijepljenje djece od 12 do 19 godina, mislim da se ljudi neće pretrgnuti od poziva za cijepljenje mlađe djece. Od cjepitelja smo zatražili podatke o potrebnim dozama cjepiva, ali ne očekujemo masovan odaziv – kaže dr. Mato Lakić, epidemiolog i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ.

Koja su realna očekivanja?

Točan broj doza namijenjenih našoj županiji i datum početka cijepljena u ponedjeljak još uvijek nisu bili poznati. Roditelji koji žele da njihovo dijete primi Pfizerovo cjepivo mogu se obratiti izabranom pedijatru, liječniku školske i obiteljske medicine, koji će provoditi cijepljenje ove dobne skupine.

- Prioritet je cijepljenje kronično oboljele djece, onih koji doma imaju kronične bolesnike ili imunokompromitirane članove kućanstva i djeca dugotrajnije smještena u različitim oblicima kolektivnog smještaja s noćenjem, kao što su domovi – ističe dr. Lakić.

image
Dr. Mato Lakić: "Od cjepitelja smo zatražili podatke o potrebnim dozama cjepiva, ali ne očekujemo masovan odaziv"
 
Tonci Plazibat/Cropix

Ordinaciju školske medicine u Dubrovniku roditelji djece do 11 godina dosad nisu pozivali raspitujući se za ovu temu.

- Poslali smo obavijesti školama, pa ćemo vidjeti koliko će se djece odazvati. Cijepljenje bih baš jako preporučila kod djece s nekom kroničnom bolesti i onih koji žive s članom obitelji čije zdravlje treba štititi. Cijepljenje nije obvezno. Bilo bi dobro da se svi cijepe, ali to je danas nerealno očekivati, pa se teško uopće upuštati u preporuke – kaže dr. Matija Čale Mratović, liječnica školske medicine.

Dr. Čale Mratović kaže kako su u školskoj medicini cijepili oko 150-ero djece u dobi 12 do 18 godina.

- Razlozi njihova cijepljenja su bile bolest ili sloboda kretanja, osobito oni koji imaju više aktivnosti ili im to struka zahtjeva zbog doticaja s velikim brojem ljudi, na primjer, učenici turističke ili oni iz medicinske koji praksu odrađuju u bolnici – kaže liječnica školske medicine.

U tu skupinu maloljetnika koji se češće odluče na cijepljenje se ubrajaju i mladi sportaši koji često putuju na natjecanja.

image
Matija Čale Mratović
 
Tonci Plazibat/Cropix

Nakon nekoliko izolacija, nije mnogo zdvajao

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jednom dozom cijepljeno je 135 djece u dobi 12 do 14 godina, a 1.241 mlada osoba u dobi 15 do 19 godina. Dubrovkinja (42 g.), majka je 17-godišnjaka koji je nedavno primio prvu dozu mRNA cjepiva i mlađe djevojčice koja još nije cijepljena, ali je preboljela koronu.

- Sin će sljedeći mjesec postati punoljetan i samim tim bi bez COVID potvrde naišao na brojna ograničenja koja on u toj dobi ne želi doživljavati. Nekoliko puta je već bio u izolaciji. Ne bojimo se toliko bolesti, a cijepili smo se radi zaštite zdravlja bliskih nam osoba, radi slobode kretanja i povratka u normalan život. Ne mogu reći da mi je bilo svejedno, kao što nisam bila posve opuštena kad su se djeca cijepila obveznim cjepivima po rođenju. Nije mi svejedno cijepiti kćer koja spada u ovu mlađu dobnu skupinu, iako je to vrlo izvjesno. Preboljela je COVID, pa nisam još morala donijeti konačnu odluku iako o tome razmišljam. Svaki roditelj strepi za svoju djecu, ali cjepivo je jedini način da upravo toj djeci vratimo mogućnost ‘normalnog‘ življenja bez ograničenja s kakvima se danas susreću. Možda se moglo izbjeći sve ovo da su se odrasli ponašali odgovorno i svi kojima to zdravlje dopušta, procijepili se još prošlog proljeća – komentira ova Dubrovkinja.

image
Bilo bi dobro da se svi cijepe, ali to je danas nerealno očekivati, pa se teško uopće upuštati u preporuke, komentira liječnica školske medicine
Matija Djanjesic/Cropix

Djeca zaražena SARS-CoV-2 virusom najčešće imaju blage kliničke slike ili ih uopće nemaju. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navode kako su rijetki teški oblici bolesti kod djece koji zahtijevaju hospitalizaciju. Do kraja studenoga, u Hrvatskoj je bilo hospitalizirano oko 1.100 maloljetnika. Ograničeni su podaci koji su to klinički rizični čimbenici specifični za djecu dobi pet i više godina. Najčešće se navode pretilost, kronične neurološke bolesti, kronične bolesti srca ili pluća, prema nekim istraživanjima astma, dijabetes, maligne bolesti i imunodeficijencija. No, liječnici također navode kako i inače zdrava djeca imaju rizik razvoja multisistemskog inflamantornog sindroma (MIS-C) povezanog s nedavnom infekcijom SARS-CoV-2, srećom, i to je rijetka pojava. Osim toga, pandemija, navode iz HZJZ-a, utječe na kvalitetu života i psihičko zdravlje djece.

05. studeni 2024 17:31