Uvođenje eura u Hrvatskoj, uz negativne, moglo bi za potrošače imati i najmanje jednu pozitivnu posljedicu, a to je drastičan porast broja pružatelja usluga koji će napokon primati i kartice umjesto isključivo gotovine.
Potvrdu toga dobili smo od nekoliko banaka, koje su navele da im se u prva dva tjedna ove godine značajno povećao broj zahtjeva poslovnih korisnika za najam POS uređaja, s time da najviše novih zahtjeva dolazi iz ugostiteljskih objekata te frizerskih i kozmetičkih salona, piše Jutarnji list.
I dok su apsolutne brojke zasad nepoznate jer je prošlo premalo vremena, iz Zabe su nam potvrdili da od početka godine bilježe čak 35 posto veći broj zahtjeva za najam POS uređaja u odnosu na isto razdoblje lani, a u PBZ-u i Erste banci potvrđuju da, uz veći interes za najam uređaja, s prelaskom na novu valutu bilježe i porast broja kartičnih transakcija.
"Prisutan je rast kartičnih transakcija, kao i broja korisnika te broja transakcija aplikacijom KEKS Pay. Prirast novih korisnika značajno je povećan s prelaskom na novu valutu, pa je, gledano u prosjeku, broj novih korisnika aplikacije u jednom danu oko 40% veći u odnosu na dnevni broj korisnika prije ove godine. Kada je riječ o transakcijama, u prvih 15 dana primijećen je porast oko 45 posto", navode iz Erste banke.
Ako ništa drugo, uvođenje eura tako bi napokon u Hrvatskoj moglo ukinuti "teror keša" koji je u dobrom dijelu hrvatskih kafića, a posebno uslužnih djelatnosti, bio i ostao jedini način plaćanja. Taj odmak mogao bi se dogoditi prije svega zato što nova valuta u Hrvatsku donosi i znatno veći udio kovanog novca, koji poslovnim subjektima predstavlja problem, kako financijski tako i operativno.
Bankarske naknade
Naime, polog kovanica na poslovni račun, uračunaju li se bankarske naknade, znatno je skuplji od pologa novčanica, kojih s novom valutom ima znatno manje, a naknade koje subjekti moraju plaćati sada se praktički izjednačavaju s naknadama za kartično plaćanje, pa se kod mnogih izgubio argument da kartice ne primaju jer bankama ne žele plaćati naknade.
Te naknade u PBZ-u i Zabi iznose 2,5%, a u Erste banci 3,5% od iznosa uplate, dok naknade za kartično plaćanje obično ovise o vrsti kartice, količini prometa, ali i banci. U Ersteu napominju da prilikom ugovaranja kartica s trgovcima naplaćuju naknadu za prihvat kartica, a najam i instalacija POS uređaja se ne naplaćuje, no iznose naknada ne otkrivaju, kao ni PBZ ili Zaba.
Neslužbeno doznajemo da se te naknade trenutno na tržištu kreću između 2 i 5 posto, pa su mnogi poslovni subjekti, očito, zaključili da im je uvođenje kartica jednostavnije i prihvatljivije od gomilanja kovanica i baratanja kovanim novcem, za čiji polog ponovno banci moraju plaćati "izdašan" harač.
Beskontaktno plaćanje
Osim toga, bankari koriste i razne druge metode kako bi poslovne subjekte namamili na uvođenje kartičnog plaćanja.
PBZ se tako priključio Visinoj inicijativi "Digitalna Hrvatska" u sklopu koje svaki trgovac koji počne prihvaćati kartice prvih šest mjeseci dobiva besplatno POS terminal, a Erste, pak, nudi alternativu POS uređaju, aplikaciju SoftPOS za prihvat beskontaktnog kartičnog plaćanja, za što je trgovcu potreban samo pametni telefon ili tablet.
Općenito, dolazak eura ubrzao je prelazak na mobilno plaćanje, pa tako sada svaki sedmi građanin Hrvatske koristi aplikacije kojima podmiruje račune u trgovinama, kafićima i restoranima.
Kako doznajemo, i dnevni broj korisnika mobilnih aplikacija za plaćanje, kao i promet, skočili su u prva dva tjedna ove godine do 50 posto.
Ukupno sada, prema gruboj procjeni iz branše, mobilno plaćanje koristi više od pola milijuna građana.
Najpopularnija takva aplikacija, Aircash, ima više od 500.000 korisnika, od kojih dio u inozemstvu, a zbog poslovanja u Sloveniji i Austriji te Rumunjskoj, i prije siječnja je bila spremna za prelazak na euro u Hrvatskoj.
Prema podacima HNB-a, u 2021. u Hrvatskoj je u funkciji bio 118.731 EFT POS uređaj, što znači 3053 uređaja na 100.000 stanovnika, dok je prosjek u EU 3780 uređaja na 100.000 stanovnika. U odnosu na 2020., to je povećanje broja POS uređaja od 10 posto, no uspoređujemo li podatke s 2018., vidimo da su oni u tri godine ostali na istoj razini, iako je u istom razdoblju broj bankomata pao za tristotinjak, piše Jutarnji list.
Istodobno je u Hrvatskoj registrirano 8,7 milijuna platnih kartica, od čega najviše debitnih. Kreditnih je kartica 1,8 milijuna, ali ih se aktivno koristi samo 52 posto.
U prosjeku, 89 posto građana ima barem jednu platnu karticu te je njima u 2021. izvršeno 603,57 milijuna transakcija, od čega najviše preko POS uređaja, 422,06 milijuna.